I ove godine za Božić u Mokrinu održana je trka neosedlanih konja. Učestvovala su četvorica jahača u takmičarskom delu i devet u revijalnom. Pobednik je Kristijan Dobroka sa konjem Car. Nagradu mu je uručio Vasilije Janić, predsednik Konjičkog kluba.
Organizator Konjički klub iz Mokrina u saradnji sa Mesnom zajednicom Mokrin. Božićna trka neosedalnih konja organizuje se duže od 120 godina. Takmičenje kod Bakarne ćuprije održava se svake godine prvog dana Božića bez obzira na to kakvo je vreme.
Organizuju se tri trke, a cilj je da jahači na neosedlanim konjima što brže stignu do zamišljenog cilja. Trka se najavljuje hicima iz lovačke puške. Nije poznato ko je ustoličio ovu trku, ali po sećanjima vremešnih Mokrinčana kontinuirano su počele da se održavaju uoči Prvog svetskog rata. Nadmetanje je ujedno i sećanje na ratnike iz Mokrina čuvare potiske granice koji su jahali neosedlane i neukrotive konje.Mokrin je jedino mesto u Banatu u kom se održavaju ovakve trke. Još se pamti i prepričava nadmetanje iz 1963. godine kada je temperatura bila minus 30 stepeni.
U Pravoslavnoj crkvi Svetog Nikole, služena je Božićna liturgija kojoj je prisustvovao veliki broj vernika. Lomljena je česnica koja je darivana okupljenima, a koja je napravljena je u pekari „Mrkšićevi salaši“ u Srpskom Itebeju.
Sveštenik Miroslav Bubalo istakao je da Božić nije samo tradicionalni praznik, iako tradiciju treba negovati i čuvati.
-Božić je egzistencijalni praznik, rođenje sina Božijeg kao čoveka menja odnose između Boga i čoveka. To je poruka koju želim da uputim za Božić koji je veliki pomak za čovečanstvo i to pomak unapred – rekao je Miroslav Bubalo.
U božićnom hlebu, česnici, bilo je tri srebrenjaka i zlatnik, a prema narodnom verovanju onaj ko ih pronađe biće srećan čitave godine. Sugrađanka Rada Kostić (61) jedna je od njih.
-Prvi put sam izvukla zlatnik u česnici i presrećna sam. Nadam se da će on pomoći da čitave naredne godine budemo srećni i ja i moja porodica – kazala je Rada Kostić.
Jedan od srebrenjaka je pripao Kikinđanki Snežani Linjački (70).
-Na najveći hrišćanski praznik dobila sam srebrenjak i ne mogu vam opisati kakva je radost u mojoj duši. Dolazim redovno u crkvu i ovo je najveći dar – dodala je Snežana Linjački.
Srebrenjak je pripao i devetogodišnjoj Mariji Radosavljević iz Kikinde.
-Srebrni novčić sam izvukla prvi put. Čuvaću ga kao uspomenu i drago mi je što je pripao baš meni – otkrila nam je Marija.
Božićnoj liturgiji prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač, narodni poslanik Milenko Jovanov, zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski, predsednik Skupštine Grada Mladen Bogdan, članica Gradskog veća Melita Gombar. Pozdravom Mir Božiji, Hristos se rodi, prvi čovek grada, uputio je čestitke za najradosniji hrišćanski praznik.
-Srca svih nas su ispunjena kada vidimo veliki broj sugrađana i dece u crkvi na Božić, koji je jedan od najvećih praznika. Svima želim puno zdravlja, porodične sreće, radosti i veselja. Na svima nama je da pomažemo jedini drugima, čuvamo jedni druge, decu učimo tradiciji i da zajednički, u miru i blagostanju, Kikinda bude još bolje mesto za život – istakao je Lukač.
Božićna liturgija služena je i u Hramu Svetih Kozme i Damjana, a deljena je i česnica. I na ovom svetom mestu bilo je dosta vernika.
Dragan Grbić, trener u Streljačkoj družini kluba s imenom grada, primio je nedavno, od Sportskog saveza Kikinde, priznanje za najboljeg trenera u konkurenciji muškaraca. Rođen pedesetih godina prošloga stoleća u Lajkovcu, Kikindu je, u svojim dvadesetim, odabrao, ispostaviće se, kao svoje životno odredište.
– Slučajno sam se našao u Kikindi, zbog posla. U kikindskom PTT, današnjem Telekomu, moj zanat bio je deficitarno zanimanje. Dobio sam i stan u Mikronaselju, a supruga i posao – priča popularni Grba.
A otkud u streljaštvu?
– Opet slučajno. Doduše, pucao sam puškom za svoju firmu na radničkim takmičenjima, bio predsednik socijalističke omladine i učestvovao u organizaciji radničkih igara u Kikindi. Pomagao sam kikindskim strelcima koliko sam mogao, a oni su me pozvali da im budem sekretar. Tako sam posle izvesnog vremena ušao i u trenerske vode, a kada sam imao 49 godina morao sam da upišem i Fakultet za sport i završim ga da se klub ne bi ugasio. Skupilo se unazad godinama dosta uspeha. Ističem samo pištoljaše: Brankicu Zarić, Dapčevića, Petrova…, a prvaci države bili smo i iz puške.
Dokle u streljaštvu?
– Dok me budu trpili u klubu, sad Petrova spremam za Prvenstvo Evrope, a i deci kreću takmičenja pa da i mi iz provinicije nešto pokažemo, nije valjda Beograd sve. Ubi nas prevoz, ništa ispod 100 kilometara u jednom pravcu, a još veći je problem što nemamo strelište za mali kalibar nego „treniramo na suvo”, bez municije, a juniorke nam prvakinje Srbije, seniorke druge… – zaključuje Grbić.
Pravoslavni vernici danas slave najradosniji hrišćanski praznik Božić, rođenje Isusa Hrista. Božić, zajedno sa Vaskrsom, predstavlja jedan od najvećih hrišćanskih praznika i praznuje se kao uspomena na dan rođenja Gospoda Isusa Hrista, Sina Božijeg.
SPC i vernici, Božić slave tri dana. Drugi dan Božića je Sabor Presvete Bogorodice, u znak zahvalnosti što je rodila Spasitelja, dok se trećeg dana slavi Sveti Stefan.
Na Božić ujutro, pre svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima i objavljuje se dolazak Božića i božićnog slavlja.Vernici se tradicionalno pozdravljaju sa Mir Božji, Hristos se rodi – Vaistinu se rodi.
Božić je praznik rađanja novog života, praznik dece i detinjstva, praznik roditeljstva – očinstva i materinstva.
Kod Srba taj praznik je ukrašen najlepšim verskim običajima i obredima, koji imaju jedan osnovni smisao i cilj: umoliti Boga da sačuva i uveća porodicu i imanje domaćina.
Božić je uvek mrsni dan, kojem je prethodio četrdesetodnevni božićni post, koji predstavlja pročišćenje duha i tela. U Srbiji je na svečanoj božićnoj trpezi najvažnija je česnica, pogača u koju se stavlja zlatni ili srebrni novčić, a ona se za ručkom lomi isključivo rukama. Ko u svom parčetu pronađe novčić, prema verovanju, imaće sreće u narednoj godini.
Najradosniji hrišćanski praznik 7. januara, pored Srpske pravoslavne crkve, proslavljaju Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti, koji poštuju julijanski kalendar.