фебруар 3, 2026

Dan: 20. decembar 2023.

4b24f653-e030-4d3a-a7ae-827fcd862b0d

Učenici Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“ održali su Novogodišnji koncert kojim su poželeli srećne praznike sugrađanima. Sala KUD-a „Eđšeg“ bila je prepuna zainteresovanih da čuju i vide soliste, ali i dečiju operu „Novogodišnja bajka“.

-Koncert je podeljen u dva dela. U prvom delu predstavili su se učenici sa svih instrumentalnih odseka koje imamo u školi. U drugom delu publika i gosti imali su priliku da na delu vide učenike koji pohađaju odsek solo pevanje. Dečijom operom koju je komponovao Milivoj Ilić, a autor teksta je Boris Matijević pokazali su šta su naučili. Čast nam je što sa nama bio i tekstopisac opere – rekla je Margita Detari, direktorica Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“.

Boris Matijević je profesor muzike iz Pančeva. Autor je „Libreta“ zamišljenog da bude nešto između opere i mjuzikla.

-To je lepa dečija predstava i mislim da deca uživaju da je izvode. Opera je najsloženije muzičko delo i prilika je da  deca pokažu sve svoje talente – dodao je Matijević.

Koncertu su prisustvovale članice Gradskog veća Valentina Mickovski i Melita Gombar.

-Pohvalno je što veliki broj dece pohađa Osnovnu muzičku školu, ali i što ustanova prati trendove i prvi put su na scenu postavili dečiju operu. Ova škola od velikog je značaja za grad, a i ovaj koncert je svojevrsna promocija svega što se uči u ovoj obrazovnoj ustanovi. To je pravi način da se podstaknu deca i mladi da postanu deo muzičke porodice – istakla je Valentina Mickovski.

52c73008-41dc-4ce8-8602-098c626db83f

Povodom 20 godina od osnivanja Nemačkog udruženja Srbija u Galeriji Kulturnog centra otvorena je izložba vajara Jovana Blata koji je takođe član udruženja. Ista izložba skulptura bila je Temerinu i Zrenjaninu, a Blat napominje da je rado prihvatio poziv jer osam godina nije izlagao u rodnom gradu.

-Izložba je primerena trenutku i temi suživota i kako živeti zajedno u miru, slozi, kao komšije. Izložba je podeljena na četiri dela i čine je skulpture pod nazivom „Univerzum“, „Porodica, „Orion“ i „Drvo života“. Sami nazivi skulpture sugerišu šta sam želeo da poručim  – život i njegovo poreklo odnosno porodica kao osnovna ćelija društva i života i naše vanzemaljsko poreklo – rekao je Blat.

Skulpture su nastale kao spoj drveta i terakote.

-Za mene, kao vajara, ovo je bio izazov. Mi, Kikinđani najviše volimo da radimo sa glinom i njen spoj sa drvetom mi je izgledao zanimljiv – dodao je Jovan Blat koji je nedavno osvojio specijalnu nagradu udruženja likovnih umetnika Rumunije za učešće na bijenalu slika, skulptura i grafika u Aradu gde je izlagao terakotu.

Hilda Banski, članica Nemačkog udruženja zadužena za kulturu od njegovog osnivanja, podsetila je da je cilj formiranja udruženja bio negovanje nemačkog identiteta kroz jezik, kulturu, običaje.

-Želja nam je bila i da negujemo dobrosusedske odnose sa drugim manjinama i većinskim, srpskim narodom, i sada dve decenije kasnije mogu sa ponosom da kažem da smo taj cilj ostvarili. Tokom godina organizovali smo 25 kurseva nemačkog jezika za odrasle, naše članove i za učenike osnovnih i srednjih škola. Dvadeset godina kasnije mogu da konstatujem da smo prihvaćeni i da je slika o Nemcima, koja je bila negativna, sada pozitivna što me posebno raduje – napomenula je Hilda Banski.

Predsednica udruženja odnedavno je Erika Banski koja je istakla planove za naredni period.

-Naša je sreća i zadovoljstvo što naš dalji rad gradimo na temeljima koje su nam ostavili osnivači društva. Imidž Nemaca u ovim krajevima znatno je bolji u odnosu na vreme kada je udruženje osnovano. Nemci se sada izjašnjavaju kao Nemci, otvoreno neguju svoju kulturu, baštinu, jezik, religiju. U narednom periodu želimo da iskoristimo društvene medije i da proširimo učenje nemačkog jezika tako da ćemo organizovati onlajn radionice za sve zainteresovane. Isto tako pripremamo i programe učenja jezika za decu iz vrtića, ali i škola – rekla je Erika Banski.

Nemačko udruženje Kikinda ima oko šezdesetak aktivnih članova.

 

ff534dc8-e421-4e08-8f98-81a4fe7e57c7

Budžet Grada za 2024. godinu sa projekcijama za 2025. i 2026. godinu usvojen je većinom glasova odbornika na sednici Skupštine grada. Kako je istakla zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski ovu godinu završavamo sa budžetom od tri milijarde i 700 miliona dinara i biće  realizovan do 90 odsto.

-U narednoj godini budžet je planiran na tri milijarde i 885 miliona dinara. Među kapitalnim ulaganjima koja se planiraju u narednoj godini su sistemi za prečišćavanje pijaće vode u Mokrinu, Iđošu, Nakovu i Banatskom Velikom Selu u iznosu od 153, 3 miliona dinara, za puteve 96 miliona, izgradnju atmosferske kanalizacije u slivu Moravska je planirano 89,2 miliona, za završetak rekonstrukcije distributivne vodovodne mreže 56,2 miliona dinara. Za rekonstrukciju ulice Mihajla Pupina izdvojiće se 21 milion dinara. U budžetu su znatna sredstva opredeljena za zdravstvenu i socijalnu zaštitu, kao i socijalnu politiku. Novina je kreditno zaduženje od 115 miliona dinara, uz saglasnost Ministarstva finansija, kako bi lokalna samouprava mogla da ispoštuje zacrtani investicioni plan – rekla je Dijana Jakšić Kiurski i dodala da je budžet planiran tako da se obezbedi nesmetano funkcionisanje svih ustanova koje se naslanjaju na lokalnu samouprave, ali i da se završe najvažnije započete investicije.

Ulagaće se i predškolske i školske objekte. Tako je planirana sanacija krova vrtića u Sajanu i u SSŠ „Miloš Crnjanski“, rekonstrukcija krova u OŠ „Petar Kočić“ u Nakovu, zamena rasvete u OŠ „Gligorije Popov“ u Ruskom selu, zamena dela krova u OŠ „Vuk Karadžić“, sanacija podova u OŠ „Milivoje Omorac“ u Iđošu, a  radovi na hidrantskoj mreži, sanaciji svlačionica i sanitarnih čvorova planirani su u OŠ „Sveti Sava“.

Kako bi se unapredio kvalitet primarne zdravstvene zaštite izdvojiće se i osam miliona dinara za završetak rekonstrukcija objekta za Dispanzer za žene.

Za mesne zajednice planirano je 45,8 miliona dinara tako će u Sajanu biti nabavljen i ugrađen energetski efikasni gasni kotao u Domu kulture. U Banatskoj Topoli planirana je  rekonstrukcija, adaptacija, sanacija i energetskoj sanaciji Doma kulture, u Bašaidu će sredstva biti izdvojena za završetak započete izgradnje kapele, u Novim Kozarcima za zamenu krovnog pokrivača na motelu, u Ruskom Selu za treću fazu izgradnje parka i sanaciju Doma penzionera, u Mokrinu za izgradnju fontane i amfiteatra. U Banatskom Velikom Selu za završetak već započetih radova na stadionu, a u Iđošu za Dom kulture.

Odbornik Dušan Popeskov (SNS) precizirao je da nema dileme da odbornici vladajuće koalicije podrže budžet.

-Posebno me raduje što smo punu podršku za rad dobili na nedavno održanim izborima. Sa 15.866 glasova koje smo dobili Kikinđani su verifikovali naš rad. Možemo sve da dovodimo u pitanje, ali građani su rekli šta misle. Sa druge strane sramotno je što pojedini ljudi iz opozicije nisu došli na sednicu kako dali sugestiju o budžetu od kog zavisi sudbina grada. Isto tako sramotno je što se nisu pojavili odbornici SPS-a koji imaju koalicioni sporazum sa Srpskom naprednom strankom i bili su deo ove vlasti. Znaju da upućuju kritike, a kada treba da budu tu njih nema na sednici – obrazložio je Popeskov.

Gradonačelnik Nikola Lukač zahvalio se odbornicima, u ime građana Kikinde, što je izglasan budžet za narednu godinu i istakao da Kikinda ide krupnim koracima napred u još bolju budućnost.

-Obećavam da ćemo i dalje nastaviti razvoj Grada. Počeo je sa izgradnjom ritejl park, nastavljamo sa ulaganjima u saobraćajnu infrastrukturu, završavamo kružni tok na izlasku iz Bašaida, završavamo izgradnju fabrike za preradu pijaće vode, nastavlja se zamena se vodovodne mreže i rekonstrukcija Opšte bolnice. Pre nekoliko dana postavljen je kamen temeljac za brzu saobraćajnicu Sombor – Kikinda što je od neprocenjivog značaja za ovaj deo Banata i Kikindu. Neće biti  ni lako ni jednostavno, ali kada smo svi zajedno, kada podržavamo i čuvamo jedni druge, kada razgovaramo i slušamo građane, kada razmenjujemo ideje, projekte i vizije, tada ćemo puno toga uraditi za našu Kikindu, Vojvodinu i Srbiju – poručio je gradonačelnik Lukač.

Data je i saglasnosti na program poslovanja za 2024. godinu javnih preduzeća „Kikinda“,  „Toplana“ i „Autoprevoz“.  Doneta je i odluka određivanju područja za upis dece u osnovne škole na teritoriji Grada.

Donacije i transferi

U 2024. planirani su prihodi od donacija i transfera. U budžet treba da se sliju donacije u iznosu od 26 miliona dinara, pošto se potvrdi da su svi IPA projekti prekogranične saradnje uspešno realizovani. U okviru transfera planirano je više od 288 miliona dinara. Od toga 74 miliona su sredstva koja treba da stignu iz Uprave za kapitalna ulaganja za započetu rekonstrukciju vodovodne mreže i atmosferske kanalizacije. Na ime rudne rente planirano je 375 miliona dinara, a od zakupa poljoprivrednog zemljišta 125 miliona.

410274837_331596896356601_567714342180600315_n

Zvanično su počeli pripremni radovi za izgradnju ritejl parka u Kikindi, saopštio je na sednici gradskog parlamenta član Gradskog veća Saša Tanackov.

-Prvi posao je izmeštanje instalacija „Telekoma“ koje se nalaze na parceli. Ukoliko sve bude teklo po planu i vremenski uslovi dozvole, sama izgradnja ritejl parka počeće u februaru – rekao je Tanackov.

Kompanija „RC Jurop“ obratila se Gradskom veću sa molbom da Skupština dozvoli da se u nazivu buduće firme koja će biti u Kikindi nalazi naziv grada, a odbornici su ovu molbu podržali.

-Poslovna praksa je da u svim mestima u Srbiji, Rumuniji i Češkoj, gde imaju slične objekte, pored naziva kompanije imaju i naziv grada – dodao je Saša Tanackov.

Za izgradnju objekta je neophodno od osam do deset meseci, tako da je planirani rok otvranja Ritejl parka kraj 2024. godine.  U izgradnju će se investirati više od šest miliona evra, a u njega će se useliti domaći i strani zakupci koji prodaju hranu, garderobu, obuću i igračke. Na ovom prostoru nalaziće se dečije igralište i kafić.

Ritejl park u Kikindi biće ograđen i imaće obezbeđenje 24 sata. Investitor se obavezao da će na parkingu budućeg parka sa oko 100 parking mesta dozvoliti slobodno parkiranje stanarima okolnih zgrada, čime će delimično biti rešen problem još uvek nedostajućih parking mesta u tom delu grada. Ritejl park imaće 14 maloprodajnih objekata u kojima će raditi oko 100 osoba.

1afdfdb7-789c-4bdb-a5c9-41f9ef9fcc35

Pobednica muzičkog projekta „Pevamo zajedno” je Andrijana Zobenica. Druga je Nevena Rosić, a treće mesto zauzela je Katarina Ristić. Nadmetanje su osmislili  učenički parlamenti Ekonomsko-trgovinske škole i Gimnazije „Dušan Vasiljev”, a takmičenje solista organizovano je u Kulturnom centru. Od Žarka Utržana, predsednika učeničkog parlamenta Ekonomsko- trgovinske škole saznajemo da je kulturni događaj plod saradnje dve škole koje dele istu zgradu.

-Imali smo želju da pokažemo da je Kikinda lepo i kulturno mesto tako da smo organizovali takmičenje u pevanju na koje se prijavilo sedam takmičarki. Sve su to nama poznati solisti od kojih se pojedini već bave pevanjem. Svi su vrlo talentovani i naš cilj je da ukažemo da naš grad itekako ima uspešne mlade ljude – kazao je Utržan.

Katarina Čarapić, predsednica učeničkog parlamenta Gimnazije „Dušan Vasiljev“ dodala je da se ideja o muzičkom takmičenju „rodila“ pre tri meseca.

-Ovakvu saradnju škole nisu imale i naš cilj je da to promenimo. Solo pevači koji su pokazali šta umeju su Anja Vukobrat, Andrijana Zobenica i Nevena Rosić iz Gimnazije „Dušan Vasiljev“, Marijana Medić, Jelena Nikolić i Katarina Ristić iz Ekonomsko-trgovinske škole i Nikolina Vasiljević iz Tehničke škole. Svi su izveli poznate pop i rok numere – pojasnila je Katarina Čarapić.

Podrška je stigla i o lokalne samouprave, a ovom događaju prisustvovala je i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Saradnja među školama je veoma važna,  a kada je iniciraju sami učenici ona još više dobija na značaju. Projekat koji je osmišljen ima višestruki značaj jer promoviše umetnost, podstiče i inspiriše mlade  da se druže i upoznaju. Uverena sam da će muzičko takmičenje „Pevamo zajedno“ obogatiti kulturnu ponudu Grada – napomenula je Valentina Mickovski.

Tročlani žiri radio je u sastavu Marija Aleksić iz Zrenjanina, Dušan Dakić iz Beograda i Nikolina Suvajdžić iz Kikinde. Pobednici je pripao vaučer za kupovinu računarske opremu.

Dve škole nastaviće saradnju i u narednom periodu u planu im je da organizuju i debatu.

MOK (1)

Proteklog vikenda odigrano je 10. i poslednje kolo prvog dela takmičenja Druge lige Sever. Muški odbojkaški klub pred domaćom publikom igrao je protiv ekipe „Vojvodina 2“ i izgubio sa 3:2 u korist gostiju.

-Igrali smo katastrofalno, te ne čudi što smo poraženi. Na početku prvenstva imali smo ambiciju da budemo prvi na tabeli, međutim to se nije ostvarilo. Razlog je što na najvažnijim utakmicama nismo bili kompletni. Stoga ni momci nisu imali motivaciju da igraju bolje u ovom poslednjem kolu – saznajemo od trenera Milana Radosavčeva.

Prolećni deo nadmetanja odbojkaši će završiti na četvrtoj ili petoj poziciji jer je ostalim ekipama preostalo da odigraju još jedno kolo.

-Početak drugog dela prvenstva je 3. i 4. februara. Kako se ne možemo domoći željene liderske pozicije u utakmicama koje nam predstoje priliku da se dokažu dobiće mlađi igrači u klubu. To će im pomoći u sticanju neophodnog iskustva, a samim tim i u napredovanju  – zaključio je Radosavčev.

 

 

Don`t copy text!