Month: August 2023

vrtici 2

Do početka nove školske godine ostalo je još dve nedelje, a u Predškolskoj ustanovi „Dragoljub Udicki“ uveliko se pripremaju za dolazak mališana u vrtiće. Direktorica Kristina Drljić podseća da je krajem juna izašla preliminarna lista upisane dece.

– Pravo žalbe roditelji su imali tokom jula. Komisija ih je sve pregledala i sa roditeljima su obavljeni razgovori. Deo žalbi je rešen, međutim, kapaciteta nema dovoljano. Konačne liste upisane dece u školskoj 2023/2024. godini izaći će 24. avgusta, kao i raspored vaspitača koji će raditi u grupama. Vaspitači će kontaktirati roditelje s obzirom na to da ugovore moraju da potpišu do kraja avgusta – kaže Kristina Drljić.

Da bi se izašlo u susret što većem broju dece, u vrtićima je napravljena preraspodela.

– Svi vaspitači i menadžment su učestvovali u tome da promenimo postojeće strukture grupa dece. Zahvaljujući tome uspeli smo nađemo mesta za još dvadesetak odsto mališana koji su bili na čekanju. I nama je cilj da upišemo što više dece, međutim, obavezuju nas zakonski normativi kojih moramo da se pridržavamo – kaže naša sagovornica.

Od 20. avgusta svih 18 objekata biće zatvoreno i započeće njihova deratizacija, dezinfekcija i dezinsekcija kako bi spremno dočekali novu školsku godinu.

 

3 kviz vanja tomasev_obr

Vanja Tomašev iz Kikinde pobednik je  dvadesetog izdanja „Olimpijskog kviza“, zvanične takmičarske discipline u okviru 148. „Nevesinjske olimpijade“.  Jedan od najboljih kvizaša u Srbiji, pobednik jednog ciklusa „Slagalice“, u Nevesinju se takmičio treći put, a do sada je u svojoj kolekciji imao dve srebrne olimpijske medalje. Tomašev je u finalu bio bolji od Vladimira Šmrkića, profesora informatike iz Nevesinja, osmostrukog pobednika ovog kviza. Treće mesto osvojio je naš sugrađanin Slavko Bovan, koji je u sedam nastupa izborio isto toliko finala na kojima je osvojio dve zlatne, dve srebrne i tri bronzane medalje. Četvrto mesto osvojio je debitant, Srđan Matković iz Gacka.

 

Na kvalifikacionom testu, od 50 pitanja iz opšte kulture, Tomašev je imao 37 tačnih odgovora, Bovan i Šmrkić po 35, a Matković 32. Finale je proteklo u viteškom nadmetanju te je mnogobrojna publika u dvorani Kulturnog centra „Nebojša Glogovac“, uživala i vatreno bodrila sve takmičare. Autor i voditelj kviza bio je Dragan Grahovac, direktor Radio Nevesinja.

Interesantno je napomenuti da su sva četvorica finalista članovi Enigmatskog kluba „Kikinda“.

Popisivaci

Javni poziv za prijavljivanje kandidata za popisivače objavljen je danas, 15. avgusta, u 8 sati veb-sajtu Zavoda za statistiku i na sajtu popisa poljoprivrede.

Građani koji su zaintresovani za rad u svojstvu popisivača mogu da se prijave isključivo popunjavanjem elektronske prijave na pomenutim sajtovima, od 15. avgusta do 21. avgusta, do 20 sati.

Uslovi koje kandidati treba da ispune su sledeći:

– državljanstvo Republike Srbije;

– prebivalište ili prijavljeno boravište u Republici Srbiji;

– najmanje 18 godina starosti u trenutku popunjavanja prijave;

– stečeno najmanje trogodišnje srednje obrazovanje;

– da kandidat nije osuđivan, da protiv njega nije pokrenuta istraga i da se protiv

njega ne vodi krivični postupak.

Planirano je da u Popisu poljoprivrede 2023. učestvuje oko 3.000 popisivača, 300 opštinskih i 16 regionalnih koordinatora.

Pre početka popisa biće organizovana petodnevna obuka za organizatore i neposredne izvršioce, po nivoima, radi obezbeđivanja jedinstvenog postupanja u tumačenju i primeni metodologije, prema planu i programu Republičkog zavoda za statistiku.

 

Popis poljoprivrede 2023. obuhvatiće poljoprivredna gazdinstva na teritoriji Srbije, bez obzira na status (porodična gazdinstva, gazdinstva pravnih lica i preduzetnika).

Po popisivaču je predviđeno da bude oko 250 gazdinstava, a podaci će biti prikupljani metodom intervjua na terenu, od 1. oktobra do 15. decembra, na osnovu Adresara poljoprivrednih gazdinstava.

Popisivači će podatke unositi direktno u elektronski upitnik na laptopu (metod CAPI). Podrazumeva se poznavanje rada na računaru (MS Office, internet) i mogućnost pristupa internetu tokom perioda angažovanja.

Detaljna objašnjenja u vezi sa angažovanjem popisivača mogu se naći na veb-sajtovima www.stat.gov.rs i popispoljoprivrede.stat.gov.rs.

saobracajna+policija+(2)

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se četiri saobraćajne nezgode, dve sa materijalnom štetom i dve sa nastradalim licima u kojima je jedna osoba  poginula, a dve su zadobile lake telesne povrede. Nastala je i materijalna šteta u iznosu od 720.000 dinara. Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog tehničke neispravnosti, radnje vozilom  i neprilagođene brzine.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 25 učesnika u saobraćaju i izdato je 230 prekršajnih naloga. Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno je 10 vozača,četiri osobe zadržane u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila  alkohola u organizmu.

Takođe, otkriveno je 22 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 187 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 51 ostalih prekršaja.

364060035_1046741519796692_7913634233613292519_n

Na Jevrejskom groblju održana je komemoracija povodom 82 godine od deportacije kikindskih Jevreja koji su poslati u koncentracione logore. U znak sećanja vence su položili predstavnici Jevrejske opštine u Kikindi, SUBNOR-a, jevrejske opštine Novi Sad, Beograd i Srbije i porodice stradalih.

U noći između 14. i 15. Avgusta 1941. godine, nemačke okupacione vlasti naredile su kikindskim Jevrejima da se okupe u dvorištu Sinagoge, a nakon toga usledila je deportacija. Nedužni ljudi, njih 360, odvedeni su u logore na Banjici i Starom sajmištu. Većina ih  je streljana u okolini Beograda pod izgovorom odmazde za nemačke vojnike koji su ubijeni.

U Kikindi je pre Drugog svetskog rata živelo 500 Jevreja, a nakon oslobođenja bilo ih 16 istakla je Jana Knežević, sekretarka Jevrejske opštine Kikinda .

-Jevreji u Kikindi bili su pošteni, marljivi i vredni, a bavili su se trgovinom, zanatstvom, bili su majke i očevi, braća i sestre. Deportovanjem u logore dehumanizacija Jevreje doživela je vrhunac. Živimo u nestabilnim vremenima i važno je sačuvati sećanje na prethodne zločine koji su se desili, naročito protiv manjinskih zajednica, kako se ne bi dogodili u budućnosti– rekla je Jana Knežević.

Kikindski rabin bio je prva žrtva od strane nacista. Tokom rata jevrejski narod bio je zadužen za čišćenje ulica, kopanje rovova, iskopavanje masovih grobnica.

Danas u Kikindi ima  petnaestak članova jevrejske zajednice.

-Dosta ljudi iselilo se u Izrael. Iskoristili su priliku da žive sa svojim narodom. Mi, koji živimo u Kikindi, trudimo se da radimo i negujemo suživot sa drugim manjinskim narodima. Sarađujemo sa ostalim udruženjima i trudimo se da negujemo kulturu sećanja – zaključila je Jana Knežević.

water-g048421de9_1920

Zbog radova na rekonstrukciji mreže, bez vode će u utorak, 15. avgusta, od 8 do 17 sati, biti potrošači u Kikindi, u ulici Branka Radičevića, u delu od Vojvode Putnika do Bregalničke, saopšteno je iz JP „Kikinda“.

film

Na repertoaru Letnjeg bioskopa „Kikindskog leta“ u utorak, 15. avgusta, biće animirani film „Princeza Late i magični vodeni kamen“.

U dvorištu Biblioteke početak je u 21 sat, ulazak je besplatan.

23 2 podrucna

U prvom kolu Područne lige, nakovački Polet kao domaćin savladao je 1:0, pogotkom Nešića u finišu, tim Banata iz Čente, banatskotopolski Napredak remizirao je bez pogodaka s Jedinstvom u Novom Bečeju, a Delija je u Mokrinu poražen 1:6 (Popov strelac iz kaznenog udarca) od MSK-a iz Mihajlova.

Preostali rezultati prvog kola: Stajićevo – Radnički 3:0, Omladinac – Napredak (Č) 0:5, Bilećanin – Vojvodina 2:0, ŽFK Banat – 2. oktobar 0:0, Crvena zvezda – Mladost 2:1.

U drugom kolu, u subotu i nedelju (17.00), igraće: Radnički – MSK, Mladost – Delija, 2. oktobar – Crvena zvezda, Vojvodina – ŽFK Banat, Napredak (BT) – Bilećanin, Banat – Jedinstvo, Napredak (Č) – Polet, Stajićevo – Omladinac.

Stoni tenis. Fekete treći u Zrenjaninu

Turnirom za mlađe kategorije u Zrenjaninu, započela je nova stonoteniska sezona za članove kikindske Galadske, a Zoltan Fekete (na slici drugi sleva) u gradu na Begeju zauzeo je treće mesto na međunarodnom kadetskom turniru.

Veca 1 (2)

Naš sugrađanin, Vjećeslav Berar upravo je objavio svoju četvrtu knjigu proze, „Plišani imaginarijum“, u izdanju novosadskog „Prometeja“.

Počeo je da piše posle srednje škole, ali je godinama, kaže, samo pisao i uništavao napisano, započinjao i odustajao.

– U stvari sam gradio svoj stil, a nisam ni bio svestan toga. Pripremajući se da upišem književnost, išao sam na časove kod profesora književnosti, Spasoja Grahovca – priča Berar. – On mi je zadao da pišem stilske vežbe i oduševio se kako sam to radio. Zatim je počeo da me nagovara da pišem pesme, što se meni nije sviđalo. Prešao sam na prozu i u tome sam se pronašao. Profesor Grahovac me je podstakao da pišem, svideo mu se moj stil, to je bilo na njegovu inicijativu.

Iako je već pisao, ali samo za svoje čitaoce, oca i majku, da bi njegova proza bila dostupna i široj čitalačkoj publici, bila mu je neophodna podrška još jednog pisca.

– Roditelji su me podržavali, ali sam još uvek sumnjao u to da treba da objavim knjigu. Onda su oni rekli: Hajde da pozovemo Milutina Ž. Pavlova, književnika, tatinog druga iz detinjstva, neka on kaže svoje mišljenje. Pavlov je rekao da to treba da se objavi i tako sam skupio hrabrost.

Berarovu prvu knjigu proze, „Moto Perpetuo“, objavio je „Prometej“ 2013. godine i ovo delo odmah je nominovano za „Ninovu“ nagradu za najbolju knjigu godine. Priča „U ritmu Marangone“ objavljena je u časopisu „Argus Books Online Magazine“ i u časopisu „Bdenje“, kao i na raznim književnim sajtovima; takođe je uvrštena u antologiju „Reči u vremenu“ i prevedena je na italijanski i engleski jezik.

Sledi zbirka „Varijacije neizrecivog“ 2014. godine, u kojoj se Berar odmah upušta u eksperiment: jednu priču napisao je u 11 varijacija. Zbirke kratke proze „Za šaku snova“ i „Plišani imaginarijum“ pojavljuju se 2022. i 2023. godine, sve u izdanju „Prometeja“, Berarove matične kuće.

– Više mi leži kratka forma, iz tehničkih razloga. Imao sam želju da pišem romane od 200-300 strana i to sam i pokušao, ali sam gubio interesovanje. Shvatio sam da mi kratka forma odgovara jer uspevam da je završim u dahu.

U međuvremenu, Berar se bavio i komponovanjem – objavio je dva albuma autorske instrumentalne muzike: „Fantasma Fortissima“ (2012) i „Fantasma Fortissima II“ (2013). Ljubav prema muzici, bar u stvaranju, zamenjuje fotografijom, kojom se bavi poslednjih godina.

– Sve umetnosti su kao jedna, samo je drukčiji vid izražavanja. Kada pišem, u glavi imam slike, scene iz kojih proističe radnja. Fotografije i pisanje su kompatibilni, imaju paralele na umetničkom nivou.  Inspirišu me umetnost i život, podsvesno i stvari iz života – kaže Berar.

Fotografije je do sada izlagao na samostalnoj izložbi u Galeriji „Tera“ i na više grupnih postavki, od kojih je poslednja, „Vanzemljaci“, nedavno bila izložena u zgradi nekadašnjeg „Radničkog bioskopa“.

Berar živi i stvara u Kikindi koja je, kaže, za njega idealan grad. Odgovara njegovom senzibilitetu, ali u njoj pronalazi i inspiraciju.

– Kikindu volim više od svih ostalih gradova, i za mene je ona izvor inspiracije. Taj stereotip malog grada, to me privlači, posebno u pričama koje za osnovu imaju neku misteriju. Senzibilitet ljudi, atmosfera, sve mi je to veoma zanimljivo. I u filmovima se misterije dešavaju u malim gradovima, sve je nekako dopola skriveno, tišina je i bukvalna i simbolična, a ispod površine je nešto drugo – kaže Berar.

Iako veoma uspešan, ovaj umetnik nije sklon promocijama.

– Nisam planirao promociju ni najnovije knjige. Nema mi to mnogo smisla, dođe 10-15 poznanika, ne vidim neku svrhu – zaključuje.

Ovaj mladi pisac koji se pronašao u fahu priča, kratkih i malo dužih, u tom svetu smelo ispreda narative kombinujući potpuno realističan sled događaja sa opsenama koje nose njegovi junaci, razmaštano i živo, do te mere da je čitalac, ne primenjujući metaforu, u „opasnosti“ da počne da veruje. Da prigrli Berarov svet imaginacije i da, takođe iz svoje svakodnevice, počne da plete mrežu paralelnog doživljaja stvarnosti.

Mašti Vjećeslava Berara teško je odoleti. A nije ni potrebno, jer je to čitav jedan novi svet, često sasvim neophodan.