Month: August 2023

osmeh-vojvodine1

Izgradnja brze saobraćajnice koja će spojiti Bački Breg, na granici sa Mađarskom, i Nakovo ili Srpsku Crnju, na granici sa Rumunijom, trebalo bi ubrzo da počne najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Prema njegovim rečima, uskoro bi trebalo da bude potpisan ugovor za izgradnju ove saobraćajnice. Put kojem je „radno” ime „vojvođanski osmeh”, „smajli” ili „severna tangenta”, pokrenuće razvoj severa Vojvodine, cele pokrajine, a time i Srbije. Saobraćajnica dužine 175 kilometara spojiće dva granična prelaza, i između njih Sombor, Kulu, Vrbas, Bečej, Novi Bečej i Kikindu. Biće izgrađeno 11 petlji, 12 površinskih raskrsnica i 152 mosta, nadvožnjaka i podvožnjaka.

Naš grad put će obići sa južne strane, a dalje nastavlja ka Nakovu, ili Srpskoj Crnji, i granici sa Rumunijom. Gradonačelnik Nikola Lukač još jednom je istakao značaj ovog puta za razvoj grada, ali i kompletnog Severnobanatskog okruga.

– Brza saobraćajnica spaja severoistok i severozapad severa naše Srbije, odnosno spaja istok i zapad Vojvodine. Za Kikindu će on  značiti povećanje investicionih potencijala kao i najbrže i najbliže povezivanje sa Koridorom 10 i auto- putem. Samim tim Kikinda će biti još bolje mesto za život, rad i podizanje dece. Ovakvi projekti omogućavaju kreiranje odličnog ambijenta za život i rad u našem gradu.

Saobraćajnica će se sastojati od četiri trake široke 3,5 metra  sa najvećom dozvoljenom brzinom od 100 kilometara na čas. Praktično, put  će od svih ovih šest gradova i opština ka Novom Sadu, i obrnuto, biti znatno ubrzan. Od Novog Sada do Sombora stizaće se za oko sat vremena, umesto dosadašnjih više od sat i po. Put do Kikinde biće skraćen za dvadesetak minuta, pa će od Novog Sada ka Kikindi biti brže preko Srbobrana i nove saobraćajnice, nego preko Zrenjanina. Sada je za taj put potrebno više od 90 minuta. Sombor i Kikinda sada će biti udaljeni samo 90 minuta vožnje novom saobraćajnicom, dok je do sada najbrži put bio preko Bačke Topole i Sente, za šta je trebalo izdvojiti više od dva sata.

Granični prelazi Bački Breg sa Mađarskom i Nakovo sa Rumunijom biće udaljeni manje od dva sata vožnje, dok su trenutno udaljeni tri časa vožnje.

 

preobraženje

Pravoslavni vernici u subotu, 19. avgusta, obeležavaju Preobraženje Gospodnje,  jedan od najvažnijih crkvenih praznika i jedan od dvanaest velikih Gospodnjih praznika. Kako je opisano u Jevanđeljima Novog zaveta, na ovaj dan je Hrist postao kao svetlost.

Po Mateju, treće godine svoga propovedanja, Isus Hristos povede svoje apostole Jakova, Petra i Jovana u planinu Tavor. Isus se, u toku naredne noći, preobrazi pred njima i postade kao svetlost. Te noći se apostolima prikazaše i proroci Mojsije i Ilija i začu se glas Božiji koji apostolima reče da nikad ne gube veru u Njega i Njegovog Sina.

Prema narodnom predanju, na Preobraženje počinju da se preobražavaju i gora i voda, što najavljuje skoru jesen.

Preobraženje uvek pada u vreme Gospojinskog posta, koji počinje 14. avgusta i jedino na ovaj dan je dozvoljeno jesti ribu.

Praznik je upisan crvenim slovom u pravoslavnom kalendaru i na ovaj dan se, po običajima ne radi. U mnogim mestima održavaju se crkveni vašari. Na Preobraženje treba prvi put probati grožđe, a smatra se da, ako je lepo vreme, sledeće godine neće biti dobra letina.

Aprilski bazar 16

Još jednu priliku za plasman svojih proizvoda kikindski i privrednici iz okolnih mesta imaće na Noćnom bazaru koji je zakazan za subotu, 19. avgust. Manifestacija Turističke organizacije održaće se od 18 do 23.30 na gradskom trgu.

Dodela-ugovora-za-hitne-popravke-u-osnovnim-i-srednjim-skolama-ostecenim-u-nevremenu-12 (2)

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović uručio je danas ugovore predstavnicima 42 osnovne i srednje škole za realizaciju 46 projekata u školama u Vojvodini koje su oštećene u nevremenu sredinom jula.

„Probleme smo imali i još uvek imamo u Novom Sadu, Bačkoj Palanci, Rumi, Šidu, Beočinu, Sremskoj Mitrovici, i u tim mestima su najizraženiji, ali ih ima i u drugim opštinama koje su nešto manje pogođene u odnosu na procenu celokupne štete. Očekujem da će zahvaljujući novcu opredeljenom na ovom konkursu, ali i novcu koji je Pokrajinska vlada u roku od nekoliko dana izdvojila za sanaciju, pre svega predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, školska godina početi u rekonstruisanim i obnovljenim objektima“, izjavio je predsednik Mirović i istakao da će jedan deo radova trajati i tokom septembra.

Prema Mirovićevim rečima, Pokrajinska vlada je do sada izdvojila više od 900 miliona dinara za sanaciju štete od nevremena na javnim objektima – 700 miliona dinara kada je reč o direktnim sredstvima koja su već stavljena na raspolaganje gradovima i opštinama.

„Jedan deo tih sredstava je takođe namenjen za rekonstrukciju osnovnih i srednjih škola. U Novom Sadu otvorena je procedura i izdvojili smo deo novca za sanaciju krova na osnovnim školama „Jožef Atila“, „Petefi Šandor“ i „Desanka Maksimović“. Cilj nam je da do septembra zajedničkim snagama otklonimo svu štetu na objektima“, dodao je Mirović.

Sredstva za hitne popravke obezbedila je Pokrajinska vlada preko konkursa Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice.

Ugovori vredni 219 miliona dinara namenjeni su za finansiranje i sufinansiranje obnove osnovnih škola: OŠ „Aleksa Šantić“ u Gajdobri, OŠ „Petar Petrović Njegoš“ i OŠ „20. oktobar“ u Vrbasu, OŠ „Nebojša Jerković“ u Buđanovcima, OŠ „Petro Kuzmjak“ u Ruskom Krsturu, OŠ „Miloje Čiplić“ u Novom Bečeju, OŠ „Zmaj Jova Jovanović“ i OŠ „Veljko Dugošević“ u Rumi, OŠ „Milivoj Petković -Fećko“ u Platičevu, OŠ „Žarko Zrenjanin“ u Obrovcu, OŠ „Zdravko Čelar“ u  Čelarevu, OŠ „Svetozar Marković“ u Bačkom Gradištu, OŠ „Miloš Crnjanski“ u Hrtkovcima, OŠ „Dositej Obradović“ u Putincima, OŠ „Žarko Zrenjanin“ u Novom Sadu, OŠ „Veljko Petrović“ u Begeču, OŠ „Simeon Aranicki“ u Staroj Pazovi, OŠ „Branko Ćopić“ u Mladenovu, OŠ „Sveti Sava“ u Bačkoj Palanci, OŠ „Dr Đorđe Natošević“ u Novom Slankamenu, OŠ „Kosta Stamenković“ u Srpskom Miletiću, OŠ „Marko Orešković“ u Bačkom Gračcu, OŠ „Dobrosav Radosavljević Narod“ u Mačvanskoj Mitrovici, OŠ „Jovan Mikić“ u Subotici, OŠ „Svetozar Miletić“ u Titelu, OŠ „Jovan Popović“ u Suseku, OŠ „Jovan Grčić Milenko“ u Beočinu, OŠ „Braća Stefanović“ u Neuzini, OŠ „Dr Aleksandar Sabovljev“ u Ečkoj, kao i srednjim školama: Ekonomsko-trgovinska škola u Bečeju, Poljoprivredna škola sa domom učenika u Futogu, Tehnička škola „Pavle Savić“ u Novom Sadu, Gimnazija „Stevan Puzić“, Srednja stručna škola „Stevan Petrović Brile“, Srednja stručna škola „Branko Radičević“ i Srednja tehnička škola „Milenko Brzak Uča“ u Rumi, Gimnazija „20. oktobar“, Srednja stručna škola „Dr Radivoj Uvalić“ i Tehnička škola „9. maj“ u Bačkoj Palanci, Srednja škola „Vuk Karadžić“ u Sečnju, Srednja tehnička škola „Nikola Tesla“ u Sremskoj Mitrovici i Tehnička škola u Staroj Pazovi.

Mirović je istakao da se radilo i na otklanjanju štete i na objektima koji su u sistemu zdravstvene zaštite i kulturnim centrima, kao i da će se posebna pažnja posvetiti verskim objektima.

Dodeli ugovora prisustvovao je i pokrajinski sekretar za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice Žolt Sakalaš.

IMG_20230818_211635

Prvi put u Kikindi i prvi put sa balkona Kurije pevačica Bojana Stamenov oduševila je Kikinđane. Džez i bluz pevačica zajedno sa Nenadom Paunovićem, pijanistom i Gaborom Gunfordom, saksofonistom čine soul trio koji je izveo najpoznatije svetske kompozicije. Raskošnog glasa dirnula je publiku koja se okupila u velikom broju.

-Nastup je bio neobičan s obzirom na to da smo bili na balkonu i sa radošću sam prihvatila poziv da budem jedan od promotera prelepih balkona koje imate na Gradskom trgu. Ovo je drugi put da sam nastupala, a da sam daleko od publike. Prvi put to je bilo na Evroviziji – istakla je Bojana Stamenov.

Dodaje i da voli da komunicira sa svojom publikom.

-Volim da pričam i sva moja očekivanja su ispunjena. Najavljujem pesme, objasnim o čemu je kompozicija i uvek ubacim svoju priču, anegdotu koja mi se desila. Bilo je ovo lepo veče za uživanje jer su retke prilike da izvodim soul i pop hitove. Na ovakvim nastupima najviše uživam – otkrila je Bojana Stamenov.

Iz užurbanog Beograda, preselila se u, kako kaže, mirnu Suboticu.

-Prija mi ravnica, prija mi život koji ima laganiji tempo od onog na koji sam navikla živeći u glavnom gradu. Kao Vojvođanka se osećam dobrodošlom i moram da priznam da pripadam ovde. Beograd volim, rođena sam tamo, ali mi više prija tempo i atmosfera Subotice gde se osećam lepo i prijatno. Puno putujem i nastupam i treba mi mirno životno okruženje – otkrila je popularna pevačica.

Bojanu Stamenov pozdravio je i gradonačelnik Nikola Lukač koji je pohvalio nastup i pozvao je da opet dođe u naš grad.

kalabic

Knjiga „Bogdan Kalabić – čovek amaterizma“ u izdanju Banatskog kulturnog centra (BKC) iz Novog Miloševa predstavljena je večeras u „Beloj vili“ u Kikindi. Kroz sabrane prikaze saradnika, sugrađana, umetnika o ovom posvećeniku amaterizmu, pre svega u svom rodnom mestu, Novim Kozarcima, u knjizi se oslikava i vreme entuzijazma i velikog poleta i patriotizma oličenog u bogatom kulturnom životu ovog ali i drugih mesta, kroz decenije.

Predsednik KUD-a „Petar Kočić“, inicijator i organizator kulturnih manifestacija iz različitih oblasti umetnosti, Bogdan Kalabić ostavio je neizbrisiv trag u životima svih koji su odrastali i činili prve korake u kulturnom životu, radu i karijeri upravo u Novim Kozarcima.

„U svakoj sredini kulturni život zavisi ne samo od finansijskih uslova i postojanja kulturnih institucija već i od pojedinaca, njihovog predanog rada, organizacionih sposobnosti, upornosti i bogatstva ideja. Takve ličnosti ne samo da daju značajan doprinos kulturnom prosperitetu svoje sredine već i okupljaju na svom programu rada i druge ljude, umetnike, kulturne pregaoce.

Među takve kulturne radnike spada i Bogdan Kalabić u Novim Kozarcima kraj Kikinde. Odnos prema kulturi on je formirao još u svojoj mladosti i na toj osnovi deluje više decenija. Bitna karakteristika Kalabićevog kulturnog aktivizma je entuzijazam koji on unosi u svoj rad, ali i prenosi na svoje saradnike.

Bogdan Kalabić je mnoge godine svoga života posvetio unapređenju kulturnog nivoa života građana Novih Kozaraca i kikindske komune, a da ga za taj dugi period nikada nije napustila vera u ispravnost te vrste delatnosti, te je ostvario visoke rezultate i stekao ugled izuzetnog kulturnog radnika“ napisao je o Kalabiću 2007. godine književnik, nekadašnji ministar i ambasador Đoko Stojićić, koji je odrastao u Novim Kozarcima.

O Bogdanu Kalabiću na promociji su govorili: slikar Braco Azarić, pesnik Đuro Bucalo, Tanja Nožica, zamenica direktora Kulturnog centra Kikinda, bibliotekar Vlada Dobrijević, Kalabićev brat Slobodan i Nada Kaiš koja je govorila svoju pesmu posvećenu njemu. U ime izdavača obratili su se Radovan Vlahović, književnik i direktor BKC-a i Senka Vlahović, vizuelna umetnica, umetnička direktorka BKC-a. U muzičkom delu programa nastupila je Muška pevačka grupa KUD-a „Petar Kočić“.

Foto: Aleksandar Kurbalija

sajan vatrogasci 1

Juniorska ekipa Dobrovoljnog vatrogasnog društva Sajan osvojila je prvo mesto na devetom Državnom vatrogasnom prvenstvu, održanom u Novom Sadu. Desetoro mladih vatrogasaca nagrađeno je peharom i medaljama, kao i plasmanom na Evropsko vatrogasno takmičenje za juniore koje će se, za godinu dana, održati u Italiji.

Zlatnu ekipu u pratnji trenera i predsednika Gradskog vatrogasnog saveza danas su, u Gradskoj kući, primili gradonačelnik Nikola Lukač i članovi Gradskog veća, Nebojša Jovanov i Saša Tanackov.

Tim državnih šampiona čine đaci od 12 do 16 godina: Arnold Potloka, Henrik Besedeš, Jožef Doci, Alehandro Arva, Kristijan Balango, Jožef Komar, Danijel Mihok, Mark Seneš, Akoš Benjocki i Julija Budai.

Petnaestogodišnji Jožef Doci, učenik Tehničke škole, kaže da je takmičenju prethodilo mnogo vežbe.

– Vežbali smo izvlačenje creva brentače i ciljanje u metu. Imali smo malo tremu, ali samo na početku – priznaje Jožef.

– Vatrogasac sam od prvog razreda osnovne škole. Bilo je teško, ali sam zadovoljan, u svemu smo bili najbolji i sve smo uradili bez greške – kaže šesnaestogodišnji Danijel Mihok, takođe đak Tehničke škole i dodaje da je već i učestvovao u gašenju požara i da se ne plaši vatre.

Ekipu je pripremao Aleksa Nađ koji sa mladim vatrogascima u Sajanu radi već šest godina. Inače je profesor matematike, ali i vatrogasac sa stažom dužim od dve decenije.

– Za takmičenje smo se pripremali od početka aprila, vežbali smo svakog dana najmanje dva sata – kaže Nađ. – Veliki uspeh je bio već to što smo mi, iz malog sela, stigli do državnog takmičenja. Tim je postigao neverovatno dobro vreme, nikada do sada, ni na jednom takmičenju, ni na treninzima nisu bili toliko brzi, i nisu napravili nijednu grešku.

Nađ ističe da je veoma važno da se u selu održava vatrogasni podmladak i da su skoro sva deca iz škole u kojoj predaje, a ima ih 60, angažovana u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu.

Veliki uspeh sajanski vatrogasci postigli su u ozbiljnoj konkurenciji od 17 ekipa, od kojih je većina bila iz Vojvodine. Pored njih, u Sajan je medalju za osvojeno treće mesto, doneo i podmladak ovog Društva. Na državnom takmičenju grad su predstavljale i ženske ekipe podmlatka iz Mokrina i juniora iz Bašaida.

Svima je čestitke uputio gradonačelnik Lukač.

– Čestitam vam na požrtvovanosti, humanosti i želji da pomažete svojim komšijama i svim meštanima. Zahvaljujući marljivom radu dostojno ste predstavili svoje porodice, svoje mesto i grad i hvala vam na tome. Lokalna samouprava godišnje, za dobrovoljna vatrogasna društva na teritoriji grada, izdvaja oko deset miliona dinara i nastaviće da podržava njihov rad jer, na taj način, pomaže u podizanju nivoa sigurnosti i bezbednosti svih građana na području grada – istakao je Lukač.

Predsednik Gradskog vatrogasnog saveza Kikinda, Erne Talpai, rekao je da je Sajan jedno od dva sela u kojem je dobrovoljno vatrogastvo najrazvijenije.

– U Sajanu imamo šest takmičarskih ekipa svih uzrasta, od podmlatka do odraslih, kao i u Mokrinu. U ostalim mestima vežbaju dve do tri ekipe.  Pomažemo meštanima u svakom pogledu, uvek smo spremni da najbrže sttignemo do požara, ne žaleći svoje slobodno vreme i rizikujući živote. Sprovodimo i preventivu, pred žetvu i vršidbu pregledamo mehanizaciju i ukazujemo na najbolji način lagerovanja useva kako bi se izbegla opasnost od požara. Osposobljeni smo da reagujemo u svim vanrednim situacijama, mada često nemamo adekvatnu opremu. Boce sa kiseonikom, na primer, imaju samo društva u Sajanu i u Bašaidu – istakao je Talpai.

Postojanje, podmlađivanje i omasovljavanje dobrovoljnih vatrogasnih društava u svim mestima veoma je važno za zajednicu, dodao je Talpai i podsetio na odlike svakog vatrogasca: hrabro srce, snažna ruka i bratska ljubav.

njiva

Početkom maja lokalna samouprava raspisala je 20 javnih poziva u okviru podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju za šta je ukupno izdvojeno 15 miliona i 750 hiljada dinara. Ovaj iznos veći je od prošlogodišnjeg za pola miliona.

 

-Prema poslednjim informacijama realizovano je nepunih 50 odsto planiranih sredstava. To govori da su poljoprivrednici zainteresovani za mere podršk – saznajemo od Ljubana Sredića, člana Gradskog veća. – Novac je opredeljen za sve grane poljoprivrede: ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo, pčelarstvo, vinogradarstvo, kreditnu podršku, osiguranje useva, navodnjavanje, za jačanje udruženja iz oblasti poljoprivrede, mlade poljoprivrednike. Subvencije su od 30 do 100 odsto.

Pravo da konkurišu imaju poljoprivredna gazdinstva sa teritorije grada koja ispunjavaju uslove, a javni pozivi su otvoreni do utroška sredstava. Mere su utvrđene u skladu sa potrebama gazdinstava na teritoriji grada.

-Najveće interesovanje je za opremu za pčelarstvo i nabavku novih pčeliljih društava i tu nema više sredstava. Sav planirani novac za izgradnju i opremanje objekata za tradicionalne zanate, takođe je utrošen. Konstantno pristižu zahtevi za opremu za navodnjavanje i podizanje novih i obnavljanje postojećih zasada voća. Ima i interesovanja za meru namenjenu mladim poljoprivrednicima za koju je opredeljeno 1,7 miliona, a maksimalan iznos je 200.000 dinara – rekao je Sredić.

Za nabavku opreme za mužu, za primanje, preradu pakovanje, čuvanje mleka je najslabije interesovanje.

-Pripremili smo predlog izmene programa, tako da će se sredstva sa pozicija za koje nema zainteresovanih preusmeriti na one za koje je konkurisao najveći broj poljoprivrednika. Cilj nam je da se sva planirana sredstva i potroše i da što više proizvođača bude obuhvaćeno – napominje naš sagovornik.

Za konkurisanje je potrebna potvrda o aktivnom poljoprivrednom gazdinstvu, fotokopija lične karte i namenskog računa poljoprivrednog gazdinstva, kao i dokaz o plaćenom porezu koji se pribavlja po službenoj dužnosti. Konkursi su otvoreni do kraja novembra, a za sve informacije zainteresovani mogu da se obrate Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj. Prošle godine za podršku je pristiglo 610, od kojih je odobreno 588 zahteva.

 

 

IMG-a46983ef9f5194f1d475c7f96fd97119-V

U Osnovnoj školi „Milivoj Omorac“ u Iđošu tokom  letnjeg raspusta uloženo je 7,7 miliona dinara u adaptaciju i opremanje, kako bi što spremnije bila dočekana nova školska godina. Aleksandar Aćimov, direktor, ističe da je ova obrazovna ustanova na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine dobila 3,4 miliona za deo radova.

– U delu zgrade, koja je građena sedamdesetih godina prošlog veka, završava se kompletna saniracija tri toaleta koji su još iz vremena kada je objekat podignut. Toaleti su bili neuslovni i zub vremena učinio je svoje, tako da je njihova adaptacija bila preko potrebna – pojašnjava Aćimov.

Đake će u novoj školskoj godini dočekati i preuređene učionice i kabineti u kojima se odražava nastava.

– Lokalna samouprava sa tri miliona dinara finasirala je postavljanje novih podova u sve četiri učionice, dva kabineta i Biblioteku. Podovi u školi bili su od polivinila koji se nekada koristio i bili su pohabani. Osim navedenog, učenici će imati bolje uslove za rad s obzirom na to da su kupljene nove školske klupe i stolice za šta je Grad opredelio 660.000 dinara – dodao je naš sagovornik.

Školska Biblioteka je izmeštena u adekvatan prostor i opremljena modernim učilima i video projektorom.

-Podsetiću i da smo prošle godine u čitavoj školi postojeće osvetljenje zamenili led svetlom. Kako bi zgrada bila energetski još efikasnija u toku je izrada projektne dokumentacije za sanaciju fasade – kaže Aleksandar Aćimov.

U narednoj godini u planu je da se zamene vrata na učionicama, ali i podovi u hodnicima, kao i da se uredi prilaz školi i ulaz u dvorište. Iđoška škola ima 113 učenika od kojih je 18 đaka prvaka.

 

300082782_128595819911790_4313327976281004327_n

Udruženje likovnih i književnih stvaralaca „Džev“ iz Banatskog Velikog Sela u subotu i nedelju, 19. i 20. avgusta, organizuje 7. Likovnu koloniju „Kerkez Dušan – Džev“. Učestvovaće dvadesetak slikara iz Beograda, Novog Sada, Subotice i Kikinde. Ove godine tema je slobodna, ranijih  je bila arhitektura Banatskog Velikog Sela, u kojoj se prepliću uticaji različitih nacija, koje su i stvarale ovo mesto.

Na svakoj koloniji nastane dvadesetak radpva koji će biti izloženi u Banatskom Velikom Selu, Kulturnom centru u Kikindi i u Novom Sadu. U fundusu trenutno ima sedamdesetak slika.