фебруар 1, 2026

Dan: 8. jul 2023.

IMG_0426 (Large)

Lepu priliku za susrete, druženje i opuštanje imale su večeras u Mokrinu žene iz svih 11 udruženja u okrugu. Tradicionalno, sada već četvrtinu veka, Udruženje žena Mokrina organizuje okupljanje kako bi se proslavio završetak žetve.

– Slušala sam od starih da je „Žetva-bal“ u davnim vremenima uvek organizovan u ovo vreme, i pre 25 godina rešile smo to da obnovimo. Osim ovog okupljanja, družile smo se u Mokrinu i svakog oktobra, takođe sa svim udruženjima iz okruga i po tome smo jedinstveni. Nadam se da ćemo moći i ovu tradiciju da nastavimo – kaže Smiljana Karać koja je predsednica udruženja-domaćina takođe već četvrtinu veka.

Podršku današnjem okupljanju u Mokrinu dao je gradonačelnik Nikola Lukač koji je pozdravio goste i naglasio značaj ovakvih događaja.

– Ovo je lep povod da se žene okupe i uživaju u druženju i to u Mokrinu koji je poznat po gostoljubivosti i lepoj hrani. Siguran sam da to mnogo znači ženama koje vredno rade i jedan su od stubova našeg društva i porodice. Uvek im treba odavati ogromno priznanje jer nama muškarcima daju energiju, velika su nam podrška i moramo da ih čuvamo – rekao je Lukač. – Drago mi je da se tradicija nastavlja. Mesna zajednica Mokrin i Grad Kikinda podržavaće ovakve manifestacije i ubuduće.

Gosti iz udruženja i iz drugih organizacija u Mokrinu dočekani su sa hlebom i solju, razmenjeni su pozdravi i pokloni, a onda su usledile večera i tombola. U sali Doma omladine bilo je oko 130 gostiju.

Udruženje žena Mokrina trenutno ima dvadesetak članica, a moglo bi da ih bude i više, rekla je potpredsednica, Zorica Despotov.

– Bavimo se očuvanjem narodnih običaja i zanata i afirmacijom žena na selu, posebno žena treće životne dobi. Prisustvujemo i pomažemo na svim manifestacijam i u selu i u gradu – kaže Zorica.

Njena starija koleginica, predsednica je imala važnu poruku za žene.

– Svakoj ženi kažem da dođe u Udruženje da se opusti malo, mene je to spasilo. Okupljamo se nedeljom i bude nam lepo. Imamo stalne humanitarne akcije, mnogo puta smo nosile pomoć u dečija sela. Idemo na druženja, održavamo našu prostoriju sa stalnom postavkom ručnih radova u Domu kulture. Ali nemamo podmladak, više ne možemo same ni da spremamo hranu ovakvim povodima. Mlade žene nam ne dolaze, ne znam zašto, sede kod kuće, ne druže se. Verujte mi, razgovori i druženja jako su važni za zdravlje – sigurna je Smiljana.

Lekcijama iz bogatog iskustva predsednice Smiljane treba verovati. Blagodeti upoznavanja i opuštanja u raspoloženom društvu i uz muziku osetili su večeras svi prisutni na „Žetva-balu“. I jedva čekaju sledeću priliku da preseku užurbanu i punu obaveza svakodnevicu jer energija i volja koju dajemo jedni drugima neprocenjive su.

 

 

igor knjiga

Umetnički rukovodilac u Akademskom društvu za negovanje muzike „Gusle“ i specijalista vaspitač za tradicionalnu igru, Igor Popov, svoju prvu knjigu „Običaji i igre Srba u Pomorišju“ promovisao je u Temišvaru, u Svečanoj dvorani Saveza Srba u Rumuniji.  Izdavač ove jedinstvene monografije i organizator promocije je Savez Srba u Rumuniji i Vlada Rumunije. Mentor je bila dr Olivera Vasić, a recenzenti su etnolog dr Vesna Marjanović, etnokoreolog dr Vesna Karin i pokojna dr Selena Rakočević.

-Knjiga je, zapravo, deo mog specijalističkog rada iz 2012. godine. Ima dva dela i u prvom su obrađeni običaji i obredi Srba u Pomorišju, dok je drugi deo posvećen igri i plesovima ovog kraja i on sadrži notne zapise i kinetograme. U Rumuniji većina mesta poseduje svoju monografiju, međutim, nema puno pisanih dela o igrama iz Pomorišja i sada su one sabrane na jednom mestu – kaže Igor Popov.

Tokom 15 godina terenskog istraživanja zabeleženo je 50 igara. Knjiga može da posluži i kao naučna literatura, ali može da bude interesantna i običnim ljudima koji žele više da saznaju o običajima Srba u Rumuniji. Podaci koji se nalaze u delu odnose se na period od polovine 19. veka do danas.

-Svake godine u okviru Etno kampa mi istražujemo teren Pomorišja i misija je da sve igre koje smo zabeležili i istražili na neki način oživimo i to u kulturno-umetničkim društvima Srba u Rumuniji. Sa društvima u Čanadu, Aradu, Velikom Sentpeteru, Fenlaku  „Gusle“  sarađuju godinama, tako da bi nove koreografije našle mesto u njihovim repertoarima – dodaje Popov. –  U Pomorišju se obeležavaju seoske slave, organizuju balovi, razne svečanosti, slavlja. Svaki događaj počinje tako što se odigra šest igara koje su okosnica igračkog repertoara Pomorišja i to je običaj koji je sačuvan odavnina.

Igor Popov je, koristeći se zapisima sa terena, postavio i koreografiju „Srpske igre iz Pomorišja“ koju su prvi izveli članovi „Gusala“. Nakon toga, postavljena je u Velikom Sentpeteru, Čanadu, Fenlaku i Aradu.

-Igre su teške, zahtevaju dobre sastave i dobre ansamble. Traže puno vežbanja i jedne su od najtežih igara što se tiče koraka, stila i same igračke tehnike. KUD „Plavi delija“ iz Velikog Sentpetera do sada je, sa ovom koreografijom, osvojio puno nagrada, a jedna od najznačajnijih je srebrna plaketa na Evropskoj smotri srpske dijaspore 2019. godine – saznajemo od našeg sagovornika.

O knjizi su, pored autora, govorili dr Kristina Planjanin Simić , književnica Javorka Markov Jorgovan, Saša Jašin i direktor ADZNM „Gusle“ Zoran Petrović, a podršku je dao i počasni predsednik Saveza Srba u Rumuniji dr Slavomir Gvozdenović.

Posebnu notu promociji su dali članovi ADZNM „Gusle“ iz Kikinde i KUD-a „Plavi delija“ koji su prikazali tradicionalne igre i pesme koje su Srbi iz rumunskog Pomorišja vekovima igrali i pevali. U Kikindi je promocija planirana za 26. jul.

 

Dan ustanka Fruska gora

Dan ustanka naroda Srbije, 7. jul, obeležili su članovi kikindskog Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i članovi njihove sekcije Veterana Posebnih jedinica policije (PJP).

Delegacija SUBNOR-a prisustvovala je svečanosti obeležavanja ovog praznika u Banatskom Višnjićevu. Položeni su venci na spomenik borcima NOR-a i na spomenik poginulom crvenoarmejcu, Ivanu Andrejeviču Evki.

Obeležavanju sećanja na pale borce Drugog svetskog rata prisustvovao je predstavnik Ambasade Rusije, Jurij Butkov a vence su, pored članova kikindskog Gradskog odbora, položili i predstavnici SUBNOR-a Savski venac, Dedinje i  Žitište, predstavnici Opštine Žitište i Opštinskog odbora SPS-a ovog mesta, kao i Mesne zajednice Banatsko Višnjićevo. Delegaciju iz Kikinde predvodio je predsednik Gradskog odbora i član Izvršnog odbora SUBNOR-a, Savo Orelj.

– Istrajaćemo u negovanju kulture sećanja na slavne događaje i ličnosti iz naše svetle prošlosti – rekao je, između ostalog, Orelj.

Druga delegacija ove organizacije, uz članove Veterana PJP prisustvovala je obeležavanju Dana ustanka na Fruškoj Gori. Položen je venac na spomen-obeležje „Sloboda“ i odata počast žrtvama rata i borcima protiv fašista.

Dan ustanka naroda Srbije

Dan ustanka bio je državni praznik u Socijalističkoj Republici Srbiji i Republici Srbiji, od 1945. godine. Obeležavao je godišnjicu oružane akcije Rađevačke partizanske čete Valjevskog partizanskog odreda, 7. jula 1941. godine u Beloj Crkvi kod Krupnja. Tada je Žikica Jovanović Španac, jedan od organizatora ustanka u zapadnoj Srbiji i kasnije narodni heroj Jugoslavije ubio dva žandarma na seoskom vašaru.

Dan ustanka se proslavljao na teritoriji čitave Srbije, a centralna proslava održavana je u Beloj Crkvi. Praznik je zadržan i posle raspada SFR Jugoslavije i slavio se sve do 2001. godine, kada je ukinut odlukom Vlade Srbije.

Danas ga obeležavaju SUBNOR, Veterani PJP, Socijalistička partija Srbije i Opština Krupanj.

SUBNOR i Veterani policije obeležili i Dan borca

Članovi Gradskog odbora SUBNOR-a i sekcije Veterana PJP su, podeljeni u četiri delegacije, na Dan borca, 4. jula, položili vence i poklonili se senima poginulih u Banatkoj Topoli, Nakovu, Mokrinu i na spomen obeležju na Januševcu“, u organizaciji SUBNOR-a Žitište i Nova Crnja. Kako su naveli u svom saopštenju, ovim činom su, još jednom, iskazali poštovanje prema borcima Narodnooslobodilačkog rata.

Dan borca

Dan borca, 4. jul, bio je državni praznik u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji. Nazivan je i „praznikom ustanka naroda Jugoslavije“ i slavio se u znak sećanja na sednicu Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije 1941. godine u Beogradu, na kojoj je doneta odluka o podizanju oružanog ustanka. Kuća u kojoj je održana ova sednica posle rata je pretvorena u Muzej „4. juli“.

Za državni praznik proglašen je 1956. godine i obeležavao se svake godine u čitavoj zemlji. Posle raspada SFR Jugoslavije, postao je državni praznik Savezne Republike Jugoslavije, ali se kasnije obeležavao samo u Srbiji, gde je ukinut 2001. godine odlukom Vlade Srbije.

Danas ga obeležavaju samo članovi SUBNOR-a i Veterani PJP.

 

 

 

water-g49774f5aa_1280

Zbog rekonstrukcije vodovodne mreže, u ponedeljak 10. jula od 7 do 13 časova, bez vode će biti stanovnici ulica Kraljevića Marka i Miloša Crnjanskog.

Iz JP „Kikinda” zamolili su potrošače da obezbede dovoljnu količinu vode za svoje potrebe.

Za sve dodatne informacije, na raspolaganju je broj telefona Pozivnog centra JP „Kikinda” 422-760.

Untitled design

Predavanje „Slavnim Mokrinčanima u čast“ u velikoj sali Narodnog muzeja u utorak 11. jula održaće Dragoljub P. Badrljica, profesor i osnivač Mokrinskog muzeja.

Miroslav Antić, Radivoj Raša Popov – Kršin, prof. dr Radovan Popov – Šijakov. prim dr Radovan Vrtipraški, prof. dr Svetozar Stepančev – ,,Pesnik Amerike“ i dr Dušan Popov – Kršin- samo su neki od slavnih Mokrinčana o kojima će biti reči.

Program će imati i svoj muzički deo u kom će učestvovati Ljiljana Sivčev (klavir) i Vladimir Kovačević (klavijature).

Predavanje će ppočeti u utorak u 18 sati i 30 minuta.

 

 

Don`t copy text!