фебруар 1, 2026

Dan: 3. jul 2023.

LOVCI

Vetrozaštitni pojas, dužine šest kilometara na potesu takozvanog Bočarskog druma koji je posađen 2019. godine uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, predat je na održavanje Lovačkom udruženju „Kikinda“. Cilj je da  se očuva preko dve hiljade sadnica gorskog javora zasnovanog u dva reda.

-Po isteku ugovora o održavanju od strane grada, mi smo pomenuti deo atara predali kikindskim lovcima na period od pet godina u okviru pilot projekta – istakla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životnu sredinu, poljoprivredu i ruralni razvoj – Vetrozaštitni pojasevi imaju višestruku ulogu kako na poljoprivredno zemljište, samo tlo, tako i na  porast divljači. Oni stvaraju zelene oaze kakve smo nekada imali u samom ataru.

Predsednik Lovačkog udruženja „Kikinda“ Mladen Banjac dodao je da se oni o mladicama brinu od kraja prošle godine i da je ovakva saradnja sa lokalnom samoupravom uspostavljena prvi put.

-Zemljište koje se nalazi do drvoreda iskoristili smo da zasejemo proso koje služi za ishranu divljači, a  za dve godine planiramo da između drvoreda zasnujemo žbunasto bilje autentično za našu srednu. Nećemo ga kositi jer je ideja da se naprave nova staništa. Nijedno udruženje u Srbiji nije uspostavilo ovakvu saradnju sa lokalnom samoupravom – otkrio nam je Banjac.

Prilikom obilaska terena lovci zatiču polomljena i uništena stabla, ali i to da su poljoprivrednici posejali suncokret i kukuruz u samom drvoredu. Četiri metra od stabala je zemljište koje je u vlasništvu lokalne samouprave i to poljoprivrednici znaju.

-Ove godine nismo želeli da uništavamo zasnovane kulture, ali  na jesen će se teškim tanjiračama označiti zemlja pored drvoreda kako bi se napravila međa. Postaviće se i table upozorenja kako bi se sačuvala stabla. Svi oni koji se budu i dalje bahato ponašali biće procesuirani – pojasnio je Banjac.

Na ovom potesu zastupljeni su zec, fazan, lisica, šakal i srneća divljač  i već sada se raspituju lovci iz Rumunije, Mađarske, Francuske, Crne Gore i Austrije da dođu u ovo lovište na odstrel sitne i trofejne divljači. Kako nedostaje vode lovci su izbušili bunar, napravili desetak pojilišta, a do kraja godine biće izgrađena četiri veća i isto toliko manjih hranilišta u pojasu od šest kilometara. Ukoliko se saradnja pokaže kao dobra obuhvatiće i potes od Banatske Topole do Galada.

 

 

Kamp 1 str4

Dečiji duhovni sabor, manifestacija koja, uz radionice i mnoge zanimljive aktivnosti, deci približava teme iz veronauke, počeo je u ponedeljak u Hramu Svetih Kozme i Damjana. U ovom hramu sa osnovcima, već 15 godina, svakog leta na jednonedeljnom kampu rade sveštenici, veroučitelji, ali i mentori u različitim radionicama – od kaligrafije do folklora.

– Ove godine tema su porodične vrednosti jer poslednjeg dana, u subotu, slavimo svetitelje ruskog porekla koji su zaštitnici porodice i brakova, Svete Petra i Fevroniju. O tome sa decom pričamo kao o oblicima služenja – porodičnog, uzajamnog, drugarskog, društvenog. Sve povezujemo sa primerima istorijskih ličnosti i događaja. Pričamo o tome kako oni sebe vide u ulogama deteta, oca, vojnika, sveštenika, lekara, vatrogasca… kako se stavljaju u službu drugoga i da to ne može da se izmeri novcem. Da ima nečega što se ne može ni platiti ni naplatiti, a to su ljubav i žrtva prema bližnjima, i o svemu tome pričamo na način prilagođen njihovom uzrastu – kaže protonamesnik Boban Petrović, starešina Hrama.

On dodaje da svake godine dnevno na kampu bude i do 150 mališana osnovnoškolskog uzrasta koji s radošću učestvuju u radionici ikonopisanja i kaligrafije, likovnoj, horskoj i radionicama „Biljini magneti“ i „Ruke u testu“, kao i u drugim umetničkim i sportskim aktivnostima.

U toku šest dana trajanja kampa, časovi veronauke i radionice održavaju se od 9 do 12, a sportske i druge aktivnosti u toku popodneva, od 17 do 19 sati.

Učesnici će moći da se pričeste na Ivanjdan 7. jula, a sutradan, u subotu, od 20 sati, održaće se završna priredba na kojoj će prikazati šta su naučili i stvarali na kampu. Najviše uzbuđenja uvek donese kviz u kojem se deca nadmeću u znanju stečenom na ovom jedinstvenom dečijem saborovanju.

.

svinje

Prema podacima Uprave veterine Ministarstva poljoprivrede ugrožena i zaražena područja od afričke kuga svinja registrovana u 63 naseljena mesta među kojima su i lokalne samouprave u Srednjebanatskom i Južnobanatskom okrugu. Tim povodom u Gradskoj kući organizovan je zajedniči sastanak Saveta upravnog okruga i okružnog Štaba za vanredne situacije o  preduzimanju prevetivnih mera i aktivnosti u širenju afričke kuge na teritoriji Severnobanatskog okruga.

Siniša Filipović sa Veterinarskog instituta u Subotici istakao je da već duže vreme u čitavom regionu postoji problem sa afričkom kugom svinja. U Rumuniji su aktivna dva žarišta blizu granice, te je stoga i Kikinda u potencijalnoj  opasnosti od afričke kuge.

-Kako su i Rumunija i Mađarska pod ovom zaraznom bolešću, neminovno je da se afrička kuga svinja pojavi i kod nas. Dosta žarišta tokom prošle nedelje zabeleženo je u Banatu kod gazdinstava koja drže svinje. To je razlog što je Uprava za veterinu podigla stepen uzbune na makismalnu budnost u svim regionalnim i kriznim centrima i lovačkim udruženjima – kazao je Filipović – Bolest je specifična, vakcinacija ne postoji i jedina mera borbe je otkrivanje pozitivnih slučajeva nakon čega se radi depopulacija.

Farma „Kozare“ iz Banatskog Velikog Sela koja je u sistemu „Delta agrara“ ima između 10.500 i 11.000 svinja svakodnevno. Plan biosigurnosnih mera koji se odavno primenjuje, a najvažnije je podići svest zaposlenih.

-Farma nije pod jednim krovom, pa je to tačka rizika. Mesto gde su svinje je ograđeno žicom, svuda su postavljene dezobarijere za ljude i vozila. Postoji sistem najavljivanja poseta tako da ne može da uđe na farmu bilo ko. Ukoliko posetilac ima dozvolu da uđe prolazi kroz kupatilo gde se tušira, umesto svoje oblači garderobu sa farme i na ulasku u svaki objekat prolazi kroz niz dezobarijera. Isto tako na ulazu u svaki objekat imamo dezinfekciju koja je takođe obavezna – rekla je Vera Mandić, veterinarka na farmi „Kozare“.

Preventivno reagovanje je od velike važnosti jer se epidemija približava severnom Banatu. Nije pitanje da li će, nego kada će se bolest pojaviti.

-Na nama je da da upozorimo sve držaoce svinja, naročito, male proizvođače da obrate pažnju i da primenjuju sve preventivne mere – dodao je Miroslav Dučić, načelnim Severnobanatskog upravnog okruga – Situacija je ozbiljna, stepen pripravnosti je na najvišem nivou i treba svi da smo svesni toga.

Lovcima je savetovano da se pretrage terena obavljaju češće. Svi leševi koji se otkriju i sve odstreljene svinje treba da se ispitaju na zaraznu bolest i prijave veterinarskoj inspekciji.

 

water-g49774f5aa_1280

Prema najavama izvođača radova na rekonstrukciji vodovodne mreže, sutra, 4. jula u vremenu od 8 do 13 časova, vez vode će ostati stanari ulice dr Zorana Đinđića, od ugla ulice Dimitrija Tucovića do Branka Radičevića.

Iz JP „Kikinda” zamolili su potrošače da obezbede dovoljnu količinu vode za svoje potrebe.

Za sve dodatne informacije, na raspolaganju je broj telefona Pozivnog centra JP „Kikinda” 422-760.

Tera najava 2

U Kikindu od 1. jula već stižu vajari privilegovani da učestvuju na u svetu etabliranom Internacionalnom simpozijum skulpture u terakoti koji se, ove godine, održava 42. put.

U ovom sazivu, na prostoru Ateljea „Tera“ tokom čitavog meseca stvaraće: Horhe Beda Morsiljo Huliani iz Španije, Nikola Nenadić iz Hrvatske, Ledia Kostandini iz Albanije i Čedomir Vasić, Miroljub Stamenković i Saša Pančić iz Srbije.

Zvanično otvaranje Simpozijuma i izložbe sa prošlogodišnjeg saziva biće održano u petak, 7. jula, na trgu ispred Galerije „Tera“. Izložbu će otvoriti Milorad Ivanović, državni sekretar za kulturu.

Program će početi u 18 sati, nastupom duvačkog orkestra DVD i Mešovitog hora „Kornelije Stanković“, od 20 sati.

Na godišnjoj izložbi na trgu će biti postavljene skulpture učesnika 41. Simpozijuma iz Francuske, Crne Gore, Nemačke, Ukrajine i Srbije.

img1749

KUD  „Mokrin“ organizovao je prvi dečiji festival folklora „Kolo vodi momče, a za njim devojče“. Nakon svečanog defilea na Varoškom trgu, u Domu kulture nastupilo je oko 200 dece iz kulturno-umetničkih društva: „Banat” iz Novog Kneževca, „Izvor“ iz Nakova, „Marija Bursać“ iz Banatskog Velikog Sela, „Aleksandrovo“, „Sveti Sava“ iz Čoke,  „Dr Tihomir Ostojić“ iz Ostojićeva, „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca, kao i domaćini.

Predsednik KUD-a „Mokrin“ Živko Ugrenović  istakao je da je  cilj festivala da se sačuva i neguje tradicija, pesme i igre koje su deo nas.

-Na nama je da podržimo decu koja su pokazala svu lepotu i raznolikost naše folklorne baštine. Učesnici su trudom , angožovanjem , a pre svega ljubavlju prema folklornom nasleđu, učinili ovaj festival jedinstvenim – rekao je Ugrenović.

Ovakvi festivali  su i prilika da se  deca iz drugih sredina upoznaju, druže i razmene iskustva. U KUD-u „Mokrin“ već planiraju sledeće izdanje dečijeg festivala i nadaju se da će postati prepoznatljiv događaj u kulturnom kalendaru regiona.

Don`t copy text!