Day: May 12, 2023

Dušanka Pap 4

U Galeriji Kulturnog centra večeras je otvorena prva samostalna izložba slika Kikinđanke Dušanke Pap Vujović. Diplomirani ekonomista po struci, autorka je zaposlena u Fondu za zdravstveno osiguranje, ali potpunu relaksaciju doživljava sa četkicom u ruci.

– Svoje slikarske početke imala sam posle fakulteta, ali sam to zapostavila. Slikanju sam se vratila pre osam godina i prvih sto dela sam poklonila. Radim tehnikom ulje na platnu, oprobala sam se i u naivnoj umetnosti. Volim da slikam prirodu i smatram da svaka slika u posmatraču treba da pobudi želju za putovanjima. Pejzaži mi najviše leže, i naši, vojvođanski, ali ih slikam i na putovanjima, na planinama posebno. Često učestvujem na kolonijama i na njima se mnogo toga nauči – kaže autorka.

Izložbu je otvorio slikar Braco Azarić. Večeras je izloženo više od dvadeset slika, nastalih u poslednje tri godine i, u Galeriji KC biće dostupne desetak dana. Sledeće samostalno izlaganje svojih radova Dušanka Pap Vujović imaće u junu, na koloniji u Novim Kozarcima.

viber_slika_2023-05-12_14-01-42-708

Na godišnjicu rođenja Florens Najtingejl, britanske medicinske sestre, začetnice modernog sestrinstva kao priznate profesije, 12. maja obeležava se  Međunarodni dan medicinskih sestara, tehničara i babica. U organizaciji Udruženja zdravstvenih radnika Kikinde, ovaj dan obeležen je dodelom plakete, povelja i zahvalnica najistaknutijim medicinskim radnicima Doma zdravlja i Opšte bolnice.

Plaketa je pripala medicinskom tehničaru zaposlenom u Bolnici, Milanu Dapčeviću, koji ce, iako je osoba sa invaliditetom, posebno istakao za vreme pandemije korona virusa.

Poveljama  su nagrađene Jelena Kubet, viša medicinska sestra na Infektivnom odeljenju, Milana Perić, glavna sestra Odeljenja za prijem i zbrinjavanje urgentnih stanja, i Anamarija Kiralj, glavna sestra Opšte službe Doma zdravlja. Povelja je, posthumno, dodeljena i nedavno preminuloj medicinskoj sestri Tanji Milošević.

-Zaposlena sam već 16 godina i na odeljenju na kom radim svakodnevno ima puno izazova, a najvažnije je da svi pacijenti budu zbrinuti na pravi način. Hvala svima koji su me predložili za nagradu – rekla je Milana Perić.

Ana Marija Kiralj je medicinska sestra 28 godina i kaže da bi ponovo izabrala ovaj poziv.

-Ne možete ga raditi ukoliko niste humani i ne želite da pomognete ljudima, a najvažnije je da sa pacijentima ostvarite dobar odnos. Posao medicinske sestre je privilegija, ali nosi i ogromnu odgovornost  – istakla je Anamarija Kiralj.

Savez zdravstvenih radnika Kikinde ima oko 300 članova. Njihov cilj je da se bave unapređenjem struke i napredovanjem svakog pojedinca, podsetila Neda Butulija, predsednica. Međunarodni dan medicinskih sestara, tehničara i babica ove godine obeležava se pod sloganom „Naše medicinske sestre – naša budućnost“.

maturantska parada

Tradicionalni ples maturanata na trgu održaće se u petak, 19. maja, u 12 sati.

U dogovoru sa predstavnicima đačkih parlamenata četiri kikindske srednje škole, kao njihovim direktorima, doneta je zajednička odluka da se ovogodišnja Maturantska parada – ples maturanata održi u punom obimu.

Slogan ovogodišnjeg plesa će biti: “Maturanti Kikinde plešu u slavu radosti, ljubavi i života!”

Kako je navedeno u saopštenju organizatora, Kulturnog centra Kikinda, plesu će prethoditi minut ćutanja za sve nastradale u tragedijama koje su zadesile našu zemlju u prethodnom periodu.

Dušanka

U Galeriji Kulturnog centra biće priređena izložba slika Kikinđanke Dušanke Pap Vujović. Učesnica je mnogih slikarskih kolonija i ovo joj je prva samostalna izložba.

Svečano otvaranje je u petak, 12. maja, u 19 sati.

CDA_4779-w1024

Bašaid je naseljen 1777. godine i, već nekoliko godina kasnije, započeto je kontinuirano obrazovanje – u zgradi crkve, a zatim, kako je naselje raslo, i u drugim objektima. Šezdesetih godina prošlog veka pokrenuta je inicijativa da selo dobije zgradu škole. Na današnji dan, 1973. godine otvorena je nova zgrada, projektovana po norveškom modelu.

Tim povodom, u OŠ „1. Oktobar“, postavljene su izložba slika meštanina Jevgenija Kneževića i fotografija i dokumenata koji svedoče razvoju obrazovanja u Bašaidu. Na priredbi u Domu kulture nastupili su đaci, deca iz vrtića – budući učenici Škole, i gosti, Hor Kulturnog centra Kikinda, „Atendite!“.

– Dosta dobro smo opremljeni, imamo sve što je potrebno jednoj savremenoj školi, ali nam treba više dece. Ove školske godine imamo 250 đaka – rekao je direktor, Mirko Vlajkov.

U ime lokalne samouprave, svečanosti su prisustvovali zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski i Živa Knežević, sekretar Skupštine grada.

– Mnogo je urađeno u ovoj školi poslednjih godina – rekla je Dijana Jakšić Kiurski. – Postavljena je štedljiva led rasveta, izgrađen multufunkcionalni sportski teren, kupljen nov kotao za grejanje i sanirani su toaleti.

Zamenica gradonačelnika istakla je i da je ovo prilika za razgovor o najvažnijoj temi, u svetlu tragičnih događaja u našoj zemlji.

– Moramo da pričamo o tome šta treba svi, kao društvo, da uradimo kako bismo bili oslonac mladim ljudima na njihovom putu stasavanja i odrastanja i da osvestimo činjenicu da škola i sistem obrazovanja moraju da budu temelji razvoja društva jer, ako se to poljulja, od društva nema ništa. Svi mi, i škola i porodica i ceo sistem, moramo da usmerimo mlade u pravcu pravih moralnih vrednosti, jedino tako se svi možemo sačuvati od bolesnog i devijantnog društva.

viber_slika_2023-05-11_21-24-17-674

Centar za pružanje usluga socijalne zaštite je, u saradnji sa Humanitarnim Teatrom „Gusani u magli“, pripremio inkluzivnu predstavu pod nazivom „Vulkanizerska drama“. Premijera je izvedena sinoć, u Dečijem pozorištu „Lane“.

– Predstava je početak akcije prikupljanja novca za sublimacioni štampač koji nam je potreban za aktivnosti u Centru. Ideja je da je izvedemo više puta – rekla je Nikoleta Pavlov, v.d. direktor Centra za pružanje usluga socijalne zaštite.

U „Vulkanizerskoj drami“, za koju su tekst napisali korisnici Centra, nastupaju četiri članice glumačke radionice „Gusana u magli“ i 12 korisnika Dnevnog boravka Centra.

– Nije mi ovo prva uloga, učestvujem u recitatorskim i glumačkim nastupima u našem Centru. Srećna sam i volim to da radim. Pozivam sve da dođu da gledaju našu predstavu – rekla je Svetlana Kalinov.

Marija Buter iz Teatra „Gusani u magli“ kaže da je rad sa korisnicima Dnevnog boravka bio lepo iskustvo.

– Predstava govori o tome da smo svi isti, da svi treba da pomažemo jedni drugima. Rad je bio divan, svi su veoma dragi i talentovani i veoma emotivni. Brzo su nas prihvatili, kao i mi njih, i bilo je lako raditi – kaže Marija.

Premijeri su prisustvovali i gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća za nacionalne manjine, rodnu ravopravnost i brigu o porodici, Melita Gombar.

– Snaga svake zajednice ogleda se u tome koliko brine o najosetljivijim kategorijama stanovništva. Upravo ova predstava je potvrda toga da smo humano društvo i da prihvatamo različitosti – rekla je Melita Gombar. – Inkluzivne predstave su značajne jer svaki pojedinac, bez obzira na svoje sposobnosti i mogućnosti, ima priliku da uživa u umetnosti. Nadamo se da je inicijativa korisnika Centra i članova „Gusana u magli“ samo početak i da će se, i sa drugim ustanovama i organizacijama, veze uspostaviti i intenzivirati i Grad će to podržati.

Lepa saradnja Centra i Humanitarnog teatra nije prva i nastaviće se i ubuduće. Novim termini izvođenja „Vulkanizerske drame“ još nisu utvrđeni, ali će, svakako, svako igranje doneti mnogo radosti i učesnicima i publici, onako kako je to bilo na sinoćnjoj premijeri.

Manastir Ostrog

Pravoslavni vernici danas slave uspomenu na Svetog Vasilija Ostroškog.

Rođen je kao Stojan Jovanović u Popovom polju kod Trebinja, a već u 12. godini poslat je u manastir Zavala, gde je njegov stric bio iguman. Nakon što je završio manastirsku školu, dobio je monaški čin i postao paroh Popovog polja.

Službovao je u mnogim gradovima, od Mostara, Herceg Novog i Pljevalja, Morače, do Ogonošta i Bjelopavlića. Preminuo je 1671. godine. Njegove mošti čuvaju se u manastiru Ostrog, u stenama planine Ostroška greda u Crnoj Gori.

U njegovu moć isceljenja veruju pripadnici različitih konfesija.

Foto: Manastir Tvrdoš

Postoje brojna svedočenja ljudi da su molitve upućene Svetom Vasiliju Ostroškom uslišene. Pisani trag o tome mnogi vernici ostavljaju u Gornjem manastiru, a monasi ih sakupljaju u knjigama.

Ljudi često prenoće pod okriljem ovog manastira. Određenim danima, ruka Svetog Vasilija je otkrivena da bi je vernici celivali.

Mnogi veruju da će, ako se zavetuju da će na praznik Svetog Vasilija otići u manastir Ostrog, njihova, ili bolest nekoga njima bližnjeg, nestati “kao rukom odnesena”.

Često se događa da se zavetuju i katolici i muslimani jer su, na ovim prostorima, svi uvereni u velike čudotvorne moći Svetog Vasilija, pa se tako veruje i da stvari koje prenoće kod njegovih moštiju leče sve bolesti.

Na ovaj veliki praznik i crveno slovo u crkvenom kalendaru nema običaja, osim molitvi Svetom Vasiliju Čudotvorcu. Veruje se da će, na ovaj dan svaka iskrena želja, biti uslišena.