Day: April 9, 2023

Uskrs 2

Katolici, protestanti, anglikanci, neke pravoslavne i brojne manje crkve, proslavljaju danas Vaskrsenje Isusa Hrista, praznik koji simbolizuje pobedu života nad smrću.

Uskrs je najveći hrišćanski praznik jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih.

Za katoličke zajednice središte je čitave liturgijske godine. Kako se slavi u proleće, i samo novo godišnje doba simbol je ponovnog stvaranja, a svrha mu je da ljudima donese hrabrost i nadu za još jednu godinu.

Povodom ovog praznika neguju se brojni običaji, od uskršnjih vatri, procesija s pokorničkim karakterom na veliki petak, do bojenja i ukrašavanja jaja i darivanja jajima uz uskršnja veselja i igre.

Rimokatolička crkva je najveća hrišćanska crkvena zajednica na svetu, a takođe i jedna od najstarijih crkvenih institucija. Otuda i raznolikost običaja, mada su oni u suštini slični i kod pravoslavnih i kod katolika.

Bogastvo običaja i njihova isprepletanost među različitim kulturama daju celom obredu još jedno, posebno obeležje. Na Uskrs je običaj u mnogim krajevima da se hrana, koja će se jesti na praznik, nosi na blagoslov, što lepše i bogatije ukrasi sto, i pripremi što više raznovrsnih jela.

Cveti (ulazak Hrista u Jerusalim)

Cveti su pokretni hrišćanski praznik kojim se obeležava Hristov ulazak u Jerusalim. Slavi se u nedelju, dan posle Lazareve subote, i sedmicu pre Uskrsa.

Praznik je ustanovljen u Jerusalimu krajem IV veka, kao uspomena na poslednji, carski i svečani ulazak Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim i na njegovu poslednju nedelju života.

Prema hrišćanskom predanju, Hristos je, praćen svojim učenicima, krenuo iz Vitanije u Jerusalim. Glas o dolasku Spasitelja i vaskrsenju Lazara Četvorodnevnog brzo se širio, pa su mu se na putu mnogi pridružili.

Na ulazu u Svetu zemlju, narod je Isusa dočekao prostirući haljine na put kojim će proći i mašući granama palme, što je predstavljalo iskaz dubokog poštovanja i visoke počasti.

Isus je u Jerusalim ušao na magarcu. Simbolika magarca je mir, za razliku od konja, koji simboliše rat. Stoga ulazak Hristov u Jerusalim predstavlja dolazak princa mira, ne dolazak kralja, ratnog zavojevača.

Među pravoslavcima Cveti važe za jedan od najradosnijih praznika. U narodu je vezan i za buđenje prirode i njeno cvetanje. Uoči Cveti devojke i deca odlaze u polja i beru cveće koje se ne unosi u kuću, već se ostavlja u posude sa vodom u dvorištu da prenoći. Običaj je da se tog dana mladi međusobno daruju cvećem.

error: Content is protected !!