Day: April 4, 2023

zlatne niti

Udruženja žena „Velikoselke” i „Iđoš” bile su učesnice Sajma narodnog stvaralaštva prela i posela i starih zanata „Zlatne niti” održanog 1. i 2. aprila u Vrnjačkoj Banji.

Ovogodišnji, 20. Sajam „Zlatne niti” okupio je oko 70 izlagača iz svih krajeva Srbije, kao i iz Crne Gore, Severne Makedonije i Republike Srpske koji su se posetiocima predstavili svojim rukotvorinama, proizvodima iz domaće radinosti, kao i starim jelima i đakonijama srpske domaće kuhinje.

Cilj ove manifestacije je očuvanje tradicije i kulturnog stvaralaštva na našim prostorima. Organizator je Društvo žena „Zlatne niti”, a pokrovitelj opština Vrnjačka Banja.

Velikoselke i Iđošanke su na svom štandu predstavile tradicionalne gastronomske đakonije i ručne radove iz Banata, a nakon defilea zapaženo je njihovo učešće na okruglom stolu gde su razmatrane mogućnosti proširenja saradnje.

Učešće Velikoselki i Iđošanki na Sajmu u Vrnjačkoj Banji pomogla je Gradska uprava Kikinda.

Stefan nagrade 2

Glumac Stefan Ostojić postigao je veliki uspeh na prestižnom pozorišnom festivalu, „Art Trema festu“ u Rumi. Za ulogu u predstavi „Lala“ osvojio je dva najviša priznanja: nagradu međunarodnog stručnog žirija za najbolju mušku ulogu i nagradu publike.

Ovu monodramu mentaliteta, tužnu i veselu priču o Lali iz Kikinde i njegovoj potrazi za ljubavlju, Ostojić je napisao sa proslavljenom američko-francuskom rediteljkom, glumicom i klovnovskom učiteljicom Li Delong, koja je i režirala predstavu.

I u dosadašnjim igranjima, posebno onima u inostranstvu, do sada u Mađarskoj, Portugaliji i Češkoj, postalo je jasno da je emotivni i veseli Lala dirnuo srca publike. Sada je potvrda za glumačko umeće stigla i od teatarskih stručnjaka.

– Prvi put sam dobio nagradu za nešto što sam i producirao, što je moja ideja, blisko mi je i lično – kaže Stefan. – Velika je stvar što je priča o Kikindi dobila nagradu, to je potvrdio žiri i publika je to nagradila. Najveći utisak na mene je ostavilo samo igranje. Publika je jako volela predstavu, uživala je. Posle igranja su mi prilazili, zahvaljivali se i čestitali mi. Najvažnije mi je da predstava služi ideji da širimo ljubav Lale i nagrade to i potvrđuju.

Lala je emotivan, veseo i neustrašiv i priču koja predstavlja njegov zavičaj i ljude u njemu sada nosi dalje. Već krajem meseca, 28. aprila, predstava je na repertoaru Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. Sledi igranje u Beogradu, a pre toga će, svakako, jedan nastup imati i u Kikindi, kaže Stefan.

Da širi ljubav Lale, Stefan je sada pozvan na jedan od najvećih umetničkih festivala na svetu, „Brighton Fringe“-u, u Brajtonu u Velikoj Britaniji. Početkom maja nastupiće na četvorodnevnoj manifestaciji pod nazivom „Uncommon comedy“, na kojoj će se igrati predstave Li Delong iz Švajcarske i Hrvatske, dok će „Lala“ biti jedini predstavnik Srbije.

Posle Brajtona, „Lala“ je na zvaničnom programu međunarodnog „Zagreb Clown Festival“-a.

Stefanov Lala razumljiv je na svim jezicima i na svim meridijanima jer, u priči o životu Kikindi, o ljudima u multinacionalnoj sredini, širi samo ljubav. Emociju za koju nije potreban prevod.

Jevto Jarčević, trener OFK Kikinde. Suletu brz oporavak, ostali moraju brzo pokazati koliko vrede

Lider vojvođanskog „Istoka” u uvodu utakmice u Starčevu kontrolisao je meč, međutim Borac je već nakon četvrt sata, nakon kiksa štopera OFK Kikinde Božića, došao do vođstva. Do odmora Kikinđani su imali nekoliko dobrih situacija pred golom Borca i veliki broj kornera i prekida oko kaznenog prostora, međutim izjednačenja nije bilo. U nastavku  Ivanović je bio u stopostotnoj šansi, a na suprotnoj strani, u gužvi i nakon dva odbitka, Borac je overio trijumf.

– Opet smo primili gol koji nije svojstven ozbiljnim ekipama. Loša selekcija pasa i rešenja, za brigu su, ali uprkos seriji pehova i povreda, nećemo klonuti duhom. I dalje smo lideri, analiziraćemo sve i sabrati snage. Lepo je kada se pobeđuje, ali šampion se postaje ako iz kriznih situacija pronađeš brz izlaz – ističe trener Jevto Jarčević.

Susret na jugu Banata obeležila je i teška povreda odličnog veziste Kikinđana Aleksandra Mirkova, posle duela u drugom poluvremenu stradala mu je glava pa je pre povratka kući morao i u pančevačku bolnicu.

– Našem Suletu želimo brz oporavak, najmanje 15 dana mirovaće pa se tek onda vratiti u trenažni proces. Ostali pojačavaju rad ove sedmice i moraju brzo pokazati koliko vrede, već u subotu kada čekamo Botošane, a onda nas očekuje serija teških gostovanja i derbija. Na muci smo, ali sada se treba isprsiti, jer to i jeste draž fudbala – jasan je Jarčević.

Sajam zapošljavanja 1

Na 18. Sajmu zapošljavanja, održanom danas u sali „Partizana“, 26 poslodavaca ponudilo je oko 500 radnih mesta u Kikindi i okolnim mestima.

– Pozvali smo poslodavce koji imaju potrebe za radnicima sada ili će zapošljavati u narednih šest meseci. Na sajmovima koje organizujemo imamo sve više poslodavaca i slobodnih radnih mesta. Najviše mogućnosti za zaposlenje sada imaju osobe sa srednjom stručnom spremom. Traže se: prodavci, konobari, kuvari, knjigovođe, administrativni radnici, električari, bravari, ce-en-ce operateri, medicinske sestre – rekla je Jelena Mitrović, direktorica kikindske filijale Nacionalne službe za zapošljavanje, organizatora Sajma.

Ona je dodala da je, na prošlogodišnjem sajmu zaposleno 23 odsto onih koji su podneli prijave, što je, kako kaže, veoma dobar rezultat.

Ovog momenta na evidenciji NSZ je 2.330 nezaposlenih iz grada i okolnih sela, od toga više od polovine su nekvalifikovani radnici. Za njih, kaže direktorica Mitrović, ima i najviše ponuda – u autoindustriji, metalskim i građevinskim granama. Manje se traže visokoobrazovani, kojih na evidenciji Službe ima tačno 132.

Sajam je otvorio gradonačelnik Nikola Lukač, koji je najavio dolazak novih poslodavaca.

– Pronalazimo nove investitore i važno nam je da nova radna mesta budu  kvalitetnija i više plaćena jer u ovom momentu u Kikindi ima dovoljan broj radnih mesta za nekvalifikovanu radnu snagu. Uz pomoć pokrajinskih i republičkih organa siguran sam da ćemo, pored investiticija kojih će biti u narednih nekoliko meseci, pronaći još domaćih i stranih investitora i time omogućiti Kikinđanima bolji život – rekao je Lukač.

Na Sajmu zapošljavanja svoje štandove su, između ostalih, imale fabrike: „Livnica Kikinda“, “Le Belier”, “Toza Marković”, “Mecafor”, „Calzedonia“, „Tisa automotive“, „Italtex“ Novi Kozarci“, „Japan tobacco“ iz Sente, ali i manje firme: “ProUniverzal”, „Sani optik“, „Grawe“ osiguranje, „Terra“, „Ujnina kujna“…

– Imamo jako veliko interesovanje nezaposlenih. Kod nas nije važan stepen stručne spreme ni radno iskustvo, mi obučavamo radnike – rekla nam je Marta Kopas, menadžer u maloprodaji „SP marketa“ iz Sente. – Sada nam je potreban jedan prodavac u Kikindi, a u Senti imamo i radna mesta u nabavci, marketingu i na administrativnim poslovima, ukupno za deset radnika. Zaposlenima plaćamo putne troškove.

Veliko interesovanje nezaposleni su pokazali i za posao u D.o.o. „Lira“, preduzeću za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom.

– Budući da proširujemo proizvodni asortiman, biće nam potrebni radnici za montažu proizvoda u automobilskoj industriji i mehanizama za meko otvaranje i zatvaranje fioka. Angažovani smo da dokažemo da osobe sa invaliditetom imaju radne sposobnosti, znanja i veštine koje im omogućavaju da zasnuju samostalni život i da se osećaju kao korisni članovi zajednice, da ne moraju da budu izdržavana lica. Dajemo im šansu koji oni koriste i iskustvo nam je pokazalo da su izuzetno dobri radnici. Njihovu preostalu radnu sposobnost usklađujemo sa potrebama radnog mesta i oni imaju puni radni učinak. Trenutno imamo 133 zaposlenih, od toga 80 osoba sa invaliditetom. Danas smo dobili veliki broj prijava i jednih i drugih. Za sada samo pravimo bazu podataka i pozvaćemo ih čim se ukaže mogućnost – rekla je Valentina Rađenović, stručni radnik Zaštitne radionice „Lira“.

Radnike je danas tražila i fabrika za proizvodnju guma „Linglong“ iz Zrenjanina.

– Proizvodnja će biti započeta uskoro, još uvek ne znamo tačan datum. Iako u Zrenjaninu već imamo dosta kandidata, mislimo da će nam biti potrebni i radnici iz drugih mesta. Tražimo operatere, radnike na održavanju – tehničare i električare, radnike na obezbeđenju, viljuškariste, inženjere. Procene su da će nam biti potrebno oko 1.200 radnika. Od maja se planira uvođenje stalne autobuske linije od Kikinde do naše fabrike – kaže Jelena Marinković, iz odeljenja za ljudske resurse u Kompaniji „Linglong“.

Milošev Aleksandar ima 58 godina i 36 godina radnog staža.

– Ne biram posao, radio sam kao autogeni sekač, zidar, moler, kotlar, na farmi krava. Svejedno mi je koji ću posao sada naći, važno mi je da radim kako bih ostvario pravo na penziju.

Svoj prvi posao došla je da potraži Tijana Reljin.

– Za sada sam predala prijave za poslove u „Pekari AS“ i u prodavnici „Tune mobile“. Pokušaću i u „SP marketima“ – kaže Tijana.

Božidar Đuran je programer, završio je četvrti stepen srednjeg obrazovanja.

– Došao sam da vidim kojih slobodnih mesta ima. Radio bih bilo šta što odgovara mojim godinama i mogućnostima. Ovde se ne nudi posao u mojoj struci, ali ću svakako ostaviti svoje prijave kod poslodavaca.

U razgovorima sa predstavnicima poslodavaca, nezaposleni su se danas raspitivali za konkretne pozicije, opise radnih mesta i za uslove rada. Na samom otvaranju Sajma zapošljavanja bilo je više od stotinu sugrađana svih starosnih dobi.

biste zore krdžalić zage

Zora Krdžalić Zaga, profesorka, učesnica Narodnooslobodilačke borbe i društveno- politička radnica čije ime je nosila Pedagoška akademija u Kikindi rođena je 3. marta 1914. godine u Bašaidu.

U rodnom mestu i Kikindi završila je osnovnu školu i gimnaziju, gde se i zainteresovala za socijalne probleme društva. Studije srpskohrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti završila je u Beogradu. Delovala je u studentskom pokretu.

Godine 1938. prelazi sa suprugom Stevanom u Petrovgrad gde je predavala u gimnaziji. Jedna je od najzaslužnijih ličnosti za jačanje ženskog pokreta u tom gradu. U oktobru 1939. postaje članica KPJ. Sredinom naredne godine prelazi da predaje u Šestu beogradsku gimnaziju.

U njenom stanu u Beogradu, 1940. godine radila je ilegalna štamparija. Zora Krdžalić Zaga  je pisala tekstove za partijske listove. U Narodnooslobodilački pokret (NOP) uključila se 1943. godine, kada je prešla u Srem gde je obavljala funkciju sekretara Sreskog komiteta za iločki srez. Bila je aktivna u Antifašističkom frontu žena.

Po završetku rata imenovana je na više funkcija u KPJ u Zrenjaninu i Novom Sadu. Bila je članica Izvršnog veća Vojvodine, poslanica u Pokrajinskoj i Republičkoj skupštini, sekretarka Republičkog veća Narodne skupštine Republike Srbije i članica Glavnog odbora Narodnog fronta Vojvodine i Srbije.

Kao predsednica Saveza za prosvetu i kulturu AP Vojvodine, posvetila se izgradnji i opremanju škola i unapređenju nastave u obrazovnim ustanovama u pokrajini. Značajno je doprinela osnivanju Učiteljske mešovite škole u Kikindi 1948. godine koja je šest godina kasnije prerasla u Školu za vaspitače,  a od 1972. godine rad nastavila kao Pedagoška akademija „Zora Krdžalić Zaga“.  Doprinela je i otvaranju Ekonomske škole u Kikindi.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslovenskih odlikovanja. Umrla je u 47. godini.

Ispred Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača bila je postavljena bronzana bista Zore Krdžalić Zage, rad akademske vajarke mr Miroslave Kojić, koja je ukradena 2015. godine.

Posle inicijative Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača koju je podržao Grad, bronzana bista je ponovo izlivena i postavljena na postament ispred Škole.

339580974_611012103884001_2152414086410331826_n

Svečanim programom u prepunom amfiteatru, dodelom diploma svršenim studentima i otkrivanjem spomen biste Zore Krdžalić Zage jedina visokoškolska državna ustanova u Severnobanatskom okrugu, proslavila je Dan škole i Dan studenata.

Eržebet Tot (48) iz Novog Itebeja je studentkinja generacije. Uspešno je završila smer vaspitač dece predškolskog uzrasta sa prosekom 9,87.

Eržebet Tot, studentkinja generacije

-Veoma mi je drago što sam završila ovu školu, zahvalna sam celom kolektivu. Predivni su profesori koji su se zalagali i trudili, zahvalna sam i koleginicama i kolegama sa kojima delim nezaboravne trenutke Svuda sa ponosom pričam o ovoj školi. Radila sam sa decom 17 godina, negovanje jezika i dramske aktivnosti i zato sam se i opredelila da upišem ovu školu. Još ne radim kao vaspitač, ali mi je to u planu- kaže Eržebet.

Čestitke Eržebet, njenim kolegama i koleginicama, kao i celom kolektivu uputila je direktorica Visoke škole strukovnih studija dr Angela Mesaroš Živkov.

-Škola danas obeležava 69 godina postojanja. Uručujemo diplome studentima koji su završili osnovne i strukovne master studije, ukupno 101 student prima diplomu. Značajno je i da smo danas otkrili bistu Zore Krdžalić Zage koja je nestala 2015. godine. Bistu je izradila akademska vajarka, sugrađanka i dugogodišnja profesorica naše škole mr Miroslava Kojić. Inicijativa da se ona ponovo postavi potekla je iz škole, a podržala ju je lokalna samouprava.

Svečanosti je prisustvovao i gradonačelnik Nikola Lukač zajedno sa članicama Ggradskog veća Valentinom Mickovski i Melitom Gombar.

-Vaš poziv je izuzetno važan, baviti se decom je nešto najlepše. Vaspitači našu decu uče ponašanju, igri, ali i kako da budu dobri ljudi. Kod nas je tradicija predškolstva i vaspitačkog poziva duga i mnoge su generacije prošle kroz ovu školu. Grad Kikinda će i dalje podržavati školu uz želju da zajednički pronađemo način da uvedemo još neke profile u narednom periodu. Siguran sam da će i ubuduće brojne generacije svoje znanje sticati u ovoj školi- poručio je gradonačelnik Lukač u obraćanju.

Čestitkama se pridružila i članica Gradskog veća zadružena za obrazovanje i kulturu Valentina Mickovski poželevši da u VŠSSOV nastave da rade sa istim entuzijazmom.

-Verujem da je jedino tako uspeh zagarantovan. Lokalna samouprava ima odličnu saradnju sa jedinom visokom školom u Kikindi upravo zbog kvaliteta kadra i svega što škola nudi. Škola ima dobru reputaciju u Srbiji, ali i Evropi i vrata svršenim studentima su širom otvorena, zavisi od njih koliko će iskoristiti resurse i kontakte koje su stekli tokom studija- rekla je Mickovski.

U svečanom programu, pored studenata ove škole, učestvovala su i deca iz vrtića.

 

 

škola kamenica

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije raspisalo je konkurs za upis 210 učenika u prvi razred Srednje škole unutrašnjih poslova “Jakov Nenadović“ u Sremskoj Kamenici za školsku 2023/2024. godinu, koji traje od 3. do 18. aprila 2023. godine.

Pravo učešća na konkursu ima kandidat koji ispunjava sledeće uslove:
1) ima državljanstvo Republike Srbije;
2) ima prijavljeno prebivalište na teritoriji Republike Srbije, najmanje godinu dana neprekidno pre dana podnošenja prijave na konkurs za upis u školu;
3) ima manje od 17 godina počev od 1. septembra školske godine u kojoj upisuje prvi razred škole (kandidati koji su rođeni posle 31. avgusta 2006. godine);
4) da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, odnosno da mu nije izrečena vaspitna mera ili kazna maloletničkog zatvora;
5) da ispunjava kriterijume zdravstvene, psihološke i fizičke sposobnosti i bezbednosne uslove, za sticanje obrazovanja.

Prijavu na konkurs roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik kandidata podnosi na obrascu prijave (obrazac se može dobiti u policijskoj stanici ili preuzeti sa internet adrese www.ssup.edu.rs ) uz ostalu dokumentaciju, neposredno u SŠUP (Sremska Kamenica, ul. Železnička broj 22) ili u policijskoj stanici, po mestu prebivališta kandidata u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

Više informacija o konkursu možete naći na internet stranici Ministarstva unutrašnjih poslova  i Srednje škole unutrašnjih poslova.

 

neven grujić

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ će u četvrtak, 6. aprila, od 19 sati, biti predstavljena fotomonografija „Varanasi“ Kikinđanina Nevena Grujića.

Neven je dokumentarni fotograf, saradnik časopisa „Nacionalna geografija Srbija („National Geographic Srbija“).

Fotomonografija sadrži 168 stranica i 83 fotografije koje predstavljaju život, ljude, arhitekturu i kulturu indijskog grada Varanasi, koji je Grujić posećivao u proteklih dvadesetak godina.

Na predstavljanju knjige govoriće autor i Milana Bajkin, bibliotekar Zavičajnog odeljenja.