Month: March 2023

james-baltz-zuhouVw4ZkQ-unsplash

Popis poljoprivrede Srbije obaviće se od 1. oktobra do 15. decembra ove godine. Preliminarni rezultati biće objavljeni najkasnije do 31. januara 2024. godine, a konačni, sukcesivno do kraja 2025. godine, najavljeno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

U popisu će učestvovati ukupno 4.000 ljudi, od čega 3.000 popisivača, a biće obuhvaćeno oko 680.000 domaćinstava, pravnih lica i preduzetnika koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom.

Popisom se obezbeđuje sveobuhvatni, međunarodno uporedivi pregled strukturnih karakteristika nacionalne poljoprivrede, kao i osnov za kreiranje održive agrarne politike, rekao je direktor RZS Miladin Kovačević.

Popisom će biti obuhvaćena poljoprivredna gazdinstva, porodična poljoprivredna gazdinstva, kao i nosioci poljoprivrednih gazdinstava koji su upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava.

Prema podacima Registra poljoprivrednih gazdinstava, koji vodi Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede, trenutno je registrovano 466.000 gazdinstava, od čega su 462.000 porodična gazdinstva.

Najveći broj nosilaca poljoprivrednih gazdinstava su stariji od 70 godina, dok ukupno prijavljena obradiva površina iznosi oko 2,6 miliona hektara.

Od svih poljoprivrednih gazdinstava biće prikupljeni podaci o zemljištu, vrstama stoke, radnoj snazi, organskoj proizvodnji, dok će se na uzorku prikupiti karakteristike o sadnji voćnih vrsta, navodnjavanju, upotrebi đubriva, načinu držanja stoke, mehanizaciji, opremi i objektima i obradi i održavanju zemljišta.

Gazdinstvima u vlasništvu pravnih lica od 1. juna biće ponuđeno da se sami popišu, unosom podataka u upitnik, dok će deo podataka biti preuzet iz evidencije Ministarstva poljoprivrede koji se odnose na organsku proizvodnju i primenjene mere ruralnog razvoja.

 

 

Dejan Ivanović. Golgeter, muzičar, pedagog, knez

Minuli gradski derbi između OFK Kikinde i ŽAK-a odlučio je Dejan Ivanović (28) i to u sudijskoj nadoknadi, no već sezonama unatrag prepoznatljiv je na terenima severnog Banata u vrhu napada kao golgeter pa je sigurno da će još mnogo puta na ovaj način biti u centru pažnje ljubitelja fudbala. Međutim, oni koji ga bolje poznaju, van travnatih igrališta, znaju i da je Dejan vrsni harmonikaš, a upućenima u društveni život poznat je i kao predsednik Saveta MZ Mokrin, popularno rečeno knez.

Kada dobro odigra, on ili njegova ekipa, a neki su važni bodovi osvojeni, prvo pitanje drugara iz ekipe, još i pre povratka u svlačionucu na tuširanje, glasi: Jel harmonika u gepeku? A čim usledi širok dečački osmeh Ivanovića jasno je, u prostorijama kluba na stadionu uskoro će se zaoriti neki stari popularni hit primeren slavljeničkoj atmosferi.

– Tako je od kako sam u seniorskom fudbalu, nekako me drugovi u svim ekipama doživljavaju i održavaju i u toj ulozi, a nisam malo sredina promenio, od naših na severu Banata: mokrinskog Delije, bašaidske Vojvodine, ŽAK-a, Kozare, do OFK Kikinde. U međuvremenu bilo me je i na jugu Banata, u Vršcu i pančevačkom Dinamu – kaže Ivanović.

Postigao je dosad više od 100 golova u zvaničnim utakmicama, a muzika ga, veli, silno inspiriše za sve što radi u životu.

– Pored harmonike, s kojom javno drugujem od prvog razreda srednje škole, od nedavno sam postao i pevač. Užitak mi je zagarantovan, a nije zanemariv ni prihod. Ljudi prepoznaju kao nešto kvalitetno ono što radim sa svojim bendom pa nas ima po celoj Vojvodini, od Subotice do Beograda, a u poslednje vreme „preplivali” smo i Savu i Dunav i stigli do Kragujevca i Gruže.

Sve je dakle uživanje i fudbal i muzika, tu retko ko inače može išta zameriti pogotovo pozitivcu kao što je Dejan Ivanović, ali šta je s politikom? Tu je teren mnogo klizaviji čak i od onog travnatog, natopljenog kišom.

– Pa dobro, ovo čime se ja bavim i nije baš klasična politika, iako je činjenica da sam biran na izborima, avgusta 2021. godine. Predsednik sam Saveta MZ Mokrin, a kao mlad i ambiciozan rešen sam da od naše varošice načinimo još bolje mesto za život. Za ovaj pomenuti protekli period, dve velike investicije sproveli smo u delo. Sanirana je deponija i izvršeno je izmuljavanje kanala duž celog Mokrina. Sledeće što planiramo jeste izgradnja sportskog centra na otvorenom, pored stadiona Delije.

Od novembra 2020. Dejan je zaposlen u Predškolskoj ustanovi u Kikindi kao pedagog za fizičko vaspitanje.

– Master profesor sam fizičkog vaspitanja i sa decom svakodnevno sprovodim aktivnosti i uživam u tome, a najlepše mi je kada me mališani s osmehom dočekaju. A kada stignem kući, tu me čekaju moji Đorđe od dve i Katarina od godinu dana i žao mi je što nisam više s njima, no moram napomenuti i da supruga Jelena za moje obaveze ima izuzetno razumevanje i na tome sam joj neizmerno zahvalan – zaključuje Dejan Ivanović.

BRAT ĐORĐE VELIKI PROFESIONALAC

Fudbalski poznatiji od braće Ivanović, Đorđe, mlađi je godinu dana od Dejana.

– Fudbal nam je porodično u krvi, a brat je veliki profesionalac. Trenutno je u beogradskom Čukaričkom, praktično našem trećem klubu,  iza večitih rivala. Ima već pet velikih trofeja u karijeri i rođen je da bude šampion. Još kao deca takmičili smo se, ali je on pokazivao mnogo veću želju i posvećenost fudbalu i to je ono što je načinilo razliku između nas dvojice u njegovu korist, iako sam ja u detinjstvu pokazivao jednak potencijal, a mnogi kažu čak i veći od njegovog. Znači, presudila je njegova velika radna etika i mentalna snaga u prelomnim momentima i to ga je lansiralo u vrh našeg fudbala, ali i u vrh ovog našeg sporta u Sloveniji i Belorusiji, a može se pohvaliti i nastupom za reprezentaciju Srbije.

 

 

Igralište 8

Na zahtev građana, Gradska uprava postavila je dečije igralište na uglu ulica Partizanske i Stevana Sinđelića. Otvaranju je prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač, kao i žitelji i deca ovog dela grada.

 

Peticiju je pokrenuo i potpise prikupio Dušan Santrač iz Radničke ulice, otac troje dece.

– Ovaj deo grada ima najviše dece i došli smo na ideju da napišemo peticiju kako bismo dobili igralište u blizini. Ceo kraj je potpisao peticiju. Veoma smo zahvalni lokalnoj samoupravi što nam je izašla u susret. Deca iz ovog dela grada sada imaju svoje igralište – kaže Santrač.

Gradonačelnik Lukač kaže da je zadovoljan i ponosan što može da izađe u susret potrebama građanima.

– U Kikindi ima sve više dece i roditelji žele bolje uslove za njih. Mi odgovaramo na njihove zahteve i želje i uspevamo da obradujemo mališane. Planiramo da dodamo još sprava i uredimo zemljanu površinu. Trudimo se da, i na ovaj način, motivišemo mlade da ostanu u svom mestu i da se vraćaju u njega, da se rađa što više dece – rekao je Lukač.

On je dodao da su za ovu godinu planirani izgradnja još nekoliko igrališta,  rekonstrukcija dvorišta Ekonomsko-trgovinske škole i Gimnazije, kao i terena u Mikronaselju. Cilj je da se u svakom selu obezbede sadržaje za najmlađe, istakao je Lukač.

Dečije igralište ima nove sprave, meku podlogu i klupe za roditelje i bake i deke koji će dolaziti sa mališanima.

Pace Berar ima tri unuke. U Kikindi živi više od 30 godina.

– Sigurna sam da se ovde nikada nije ovoliko gradilo. Igralište je rađeno po evropskim standardima. Veoma smo zahvalni.

U izgradnju igrališta i nabavku i postavljanje opreme Grad Kikinda je uložio  tri miliona dinara.

Gradonačelnika dočekao mali Vuk Zarić

Dolazak Nikole Lukača nije mogao da dočeka mali Vuk Zarić. Njemu i njegovoj porodici su, krajem prošle godine, Grad i Fondacija “Humana srca” rekonstruisali i kompletno opremili kuću u Partizanskoj ulici. Vuk je danas sa roditeljima došao na novo igralište u komšiluku i da pozdravi gradonačelnika.

Sadnja MN 1

Treća akcija pod nazivom „Zasadi drvo“, koju organizuju Gradska uprava i „DM“ drogerija uz podršku rasadnika „Dorijat“, održana je danas kod škole i vrtića u Mikronaselju.

– Ozbiljno radimo na pošumljavanju naše sredine i ponosan sam na ovu akciju – rekao je gradonačelnik Nikola Lukač. – Ove sezone Gradska uprava zasadiće oko 18 hiljada stabala. Trudimo se da i decu motivišemo i uključimo u ove aktivnosti, da ih edukujemo da sadnjom oplemenjuju svoj životni prostor.

Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada kontinuirano sprovodi pošumljavanje Kikinde i okolnih mesta, podsetila je sekretarka, Miroslava Narančić.

– Najveći broj sugrađana je tražio da se pošumi baš ovaj deo Kikinde. Prvi put ovde sadimo kuglasti bagrem, forzicije, smrču, bor, crvenolisnu šljivu, lipu i šarenolisni javor, ukupno 60 stabala.

U oplemenjivanju prostora kod škole i vrtića pomagali su i učenici Osnovne škole „Žarko Zrenjanin“.

Učiteljica Mirjana Gurzulov dovela je svoje odeljenje, 3-2.

– Dali smo novi život prirodi. Na ovaj način učimo da je volimo i čuvamo, budimo ekološku svest kod dece – rekla je učiteljica Mirjana.

Mina Sablić kaže da je naučila da je priroda mnogo važna i da moramo da čuvamo drveće.

– Drveće ne sme da se kida i mora da se zaliva – rekla nam je Zoja Rodić.

Aleksej Lazić je objasnio zašto je drveće korisno.

– Zbog drveća imamo kiseonik i zato je ono veoma važno. Bez njega ne bismo mogli da dišemo – zaključio je Aleksej.

Deca su obećala da će svakog dana obilaziti svoje drveće i sigurna su, kažu, da će zapamtiti svako stablo koje su zasadili.

prijem pu

Predškolska ustanova „Dragoljub Udicki” na Međunarodnom sajmu obrazovanja „Putokazi” u Novom Sadu osvojila je četiri vredna priznanja. Tri zlatne medalje dobili su za: rad u jaslicama, realizaciju programa „Godine uzleta” i izvođenje dramskih predstava, a nagrađeni su i velikom poveljom za celokupan rad.

Kristina Drljić, v.d. direktorica PU „Dragoljub Udicki“, istakla je, na prijemu upriličenom u kabinetu gradonačelnika Nikole Lukača, da su svi zaposleni zajednički zaslužni za ovaj veliki uspeh.

-To je velika čast za našu ustanovu, grad i sve zaposlene. Za priznanja su zaslužne i koleginice koje su u penziji. Prvi put u istoriji, predškolska ustanova je  dobila toliko prestižnih nagrada. Prošle i pretprošle godine smo dobili srebrne medalje. Jedna smo od retkih ustanova koja priprema dramske predstave, za to je potreban veliki rad i trud, vaspitači ih spremaju posle radnog vremena. Kao vaspitač sam bila deo tog divnog tima. Nakon što smo Ministarstvu prosvete predstavili šta je to što radimo, dobili smo od njih preporuku za izvođenje predstava, što je potvrda da su naš rad i zalaganje prepoznati- navodi v.d. direktorica PU „Dragoljub Udicki“.

 

Povodom zlatne medalje za predškolski program „Godine uzleta“, Robert Vunjak, pedagog, ukazao je da svi zaposleni od jeseni 2020. godine prolaze stručne obuke i da je vrtić „Miki“ bio jezgro i spiritus movens svih promena.

-Sve zadatke smo sa uspehom realizovali. Dobro osmišljenom akcijom i zajedničkom strategijom planiranja uvođenja novih osnova programa, program je proširen na svih 18 objekata i sve 74 vaspitno-obrazovne grupe. Rezultati koje smo postigli vrlo brzo su bili prepoznati od resornog ministarstva, kao i pokrajinskog sekretarijata i školske uprave, kao i od strane ljudi koji vode ovaj grad i žive u njemu. Na terenu smo postali i uzor drugim predškolskim ustanovama uče od nas –ukazao je Vunjak.

Srdačne čestitke na uspehu predškolskoj ustanovi uputili su gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća zadužena za obrazovanje i kulturu Valentina Mickovski.

-Priznanja pokazuju kvalitetan rad, marljivost i upornost zaposlenih, da vredno rade i dostojno reprezentuju grad i uz podršku grada imaju kompletne rezultate kao i svakodnevno unapređenje kvaliteta rada. Uspeh nije slučajan,  to je tradicija predškolskog obrazovanja u Kikindi koja je prepoznata u regionu- istakao je Lukač.

Kikindska predškolska ustanova ima oko 300 zaposlenih, a pohađa je više od 1.500 mališana.

Za podršku prvih koraka u jaslicama

– Prva vrata koja se otvaraju za mališane su vrata predškolske ustanove. U jaslicama je izuzetno lepo, ali trenutak kada roditelji 1. septembra ostavljaju svoje najmlađe i najmilije, taj trenutak razdvajanja nije uopšte lak. Tu su suze radosnice, ali i suze straha i tuge. Naš važan zadatak je da brinemo o mališanima jer smo ih potrebni. Vaspitači tu igraju ključnu ulogu i najvažnija su podrška- rekla je Kristina Drljić.

dragana malešević 3

Prva promocija interaktivnih knjiga za decu edicije „Knjige sa kojima se raste“ autorke dr Dragane Malešević, profesorke Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača, predstavljene su u sredu uveče u ovoj obrazovnoj ustanovi. Knjige donose izdavačku novinu jer nisu samo tekst i ilustracije, već medij koji ima zvučne i video zapise QR kodova. Naslovi ovih knjiga su „Biljke”, „Životinje naših krajeva”, „Oblici i brojevi”, „Otkrivamo čudesni svet”, „Šta sve može moje telo” i „Životinje dalekih krajeva“.

– QR kodovi omogućuju deci stvaranje jasnih predstava i sagledavanje pojava koje nisu u njihovom neposrednom okruženju. Neki QR kodovi imaju samo zvuk, neki samo video, a neki i zvuk i video zapis. Knjige se mogu koristiti uz pomoć odraslih dok deca ne znaju da čitaju, a i deca ih mogu koristiti individualno, kao slikovnicu. Knjiga može služiti i za učenje čitanja jer je tekst s tom namerom i štampan većim slovima i fontom za početno čitanje. Edicija vraća decu knjizi u novoj formi objedinjujući njihova interesovanja i digitalne medije- kaže dr Dragana Malešević.

Interesovanje dece za upotrebu mobilnih telefona autorka stavlja u funkciju učenja i razvoja deteta. Značajno je i to što se kod dece razvija sposobnost za učenje otkrivanjem i, naročito, divergentno mišljenje kao osnova kreativnosti i razmatranja različitih mogućnosti.

Knjige su nagrađene značajnim priznanjem. Na Međunarodnom sajmu knjiga u Novom Sadu, izdavač Udruženje za razvoj profesionalnih veština „Provens” dobio je specijalnu nagradu za doprinos dečijem izdavaštvu.

– Sadržaji svih šest knjiga edicije su povezani što omogućuje celovitost detetove spoznaje. Uvažavaju se detetova predznanja i dete je aktivni učesnik u sopstvenom učenju i razvoju. Tekst komunicira sa detetom i podstiče ga da je aktivno istražuje i otkriva, kao i da govori o svojim opažajima i izražava mišljenje. Uticaj na detetov razvoj je u svim aspektima njegove ličnosti. Video i zvučni zapisi QR kodova omogućuju razvoj digitalne kompetencije dece i u skladu su sa novim osnovama rada predškolskih ustanova- navodi autorka.

Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača je, zahvaljujući podršci Pokrajinskog sekretarijata za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost, odštampala ove knjige i besplatno ih podelila studentima da ih koriste kao udžbenike.

Petefi 6

Ove godine obeležavaju se dva veka od rođenja Šandora Petefija, značajne ličnosti mađarske i svetske književnosti i istorije. U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u Kikindi o ovom pesniku i revolucionaru priređena je izložba autorki Kristine Ember i Dunje Brkin Trifunović. Svečanost otvaranja održana je večeras, dan posle velikog mađarskog praznika posvećenog revoluciji i ustanku 1848. godine.

– U ustanku je Petefi uspeo da se izbori za slobodu štampe, da Budimpešta, umesto Požuna, bude glavni grad i da zvanični jezik bude mađarski, umesto latinskog – kaže Kristina Ember. – Opredelili smo se da napravimo ovu izložbu zbog neraskidivih veza Mađara i Srba na našim prostorima. Porodica Petefi ima srpske korene, to je porodica Petrović, a prezime je sam Šandor, u vreme asimilacije, preveo na mađarski. Prikupili smo njegove pesme, kritike pisane o njima, i dela poznatih umetnika inspirisanih Petefijem.

Naziv izložbe je „Sloboda i ljubav“, po njegovoj istoimenoj pesmi u kojoj se vidi šta je sve voljan da žrtvuje za slobodu, rekla je Dunja Brkin Trifunović.

– Verujem da mlađi sugrađani ne znaju ko je bio Petefi Šandor i mislim da će ova izložba dati i pogled na dela naših poznatih pesnika na koje je on uticao: Đure Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja i Laze Kostića, koji su bili i njegovi prvi prevodioci. Ovdašnja omladina bila je zainteresovana za Petefijeve pesme i pre nego što su one prevedene.

U ime lokalne samouprave izložbi su prisustvovale članice Gradskog veća, Valentina Mickovski, zadužena za kulturu i obrazovanje i Melita Gombar, zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici.

– Sama činjenica da se, i nakon 200 godina, obeležava rođenje ovog pesnika, govori o njegovoj veličini u svetskoj književnosti. Čast nam je da podržimo ovaj program – rekla je Mickovska.

Muzičko-scenski program izveden je u prepunom holu Biblioteke, u kojem se nalazi i izložbena postavka o Šandoru Petefiju.

Koze 1

Mladi ljudi iz Kikinde, David Hanđa i nekoliko njegovih prijatelja, odvažili su se, pre nepunih godinu dana, da počnu da se bave kozarstvom. Iako bez prethodnog iskustva, bili su sigurni da će njihov biznis plan doneti rezultate, i upravo to se i dogodilo.

– Sa osam grla, za nepunih godinu dana, sopstvenim radom i ulaganjima stigli smo do stada od 40 koza, novog objekta i nastavljamo da rastemo – kaže David Hanđa, koji je osnovao gazdinstvo.

David kaže da je uvek rado imao životinje u dvorištu. Zasnivanjem stada ljubav je postala ozbiljan posao koji zahteva puno radno vreme.

– Svi smo angažovani koliko god je to potrebno, a posla ima uvek – potvrđuje Davidov drug iz detinjstva, Darko Sivčev. – Radimo mnogo i mnogo se trudimo. Na početku baš ništa nisam znao o kozama, učio sam usput i sada već možemo da budemo zadovoljni.

Ovi vredni momci uspeli su zimus da ulože u proširenje kapaciteta i sada imaju objekat od 240 kvadrata u koje će moći da stane stotinu grla. Sve koze su muzne i daju od dva i po do tri litra mleka na dan – već su se stekli uslovi za novo unapređenje proizvodnje, kaže David.

– Za nekoliko dana započećemo izgradnju mlekare jer planiramo i proizvodnju sira, surutke, kiselog mleka. Takođe, imamo zemlju na kojoj ćemo, ovog proleća, zasejati detelinu. Kozije đubrivo bacaćemo na njivu i, na taj način, zaokružićemo proizvodnju, što nam je od početka bio cilj.

U planu je, razume se, i novo proširenje stada. Momci u ovom ozbiljnom poljoprivrednom gazdinstvu kažu da vole svoj posao i da im ništa nije teško. Posebno jer su se uverili da se trud i vredan rad isplate.

Biblioteka 3

Narodna biblioteka „Jovan Popović” u petak 17. marta ugostiće dečijeg pisca Roberta Takariča. Početak druženja zakazan je za 11 časova

Robert Takarič je profesor i pedagog drame, dramski pisac i pisac za decu iz Sente i vodi prestižni Dramski studio Kulturnog centra iz Zrenjanina, koji je u proteklih nekoliko godina dobio više od četrdeset priznanja u zemlji i inostranstvu.

Književnik mlađe generacije, Takarič je autor popularnih knjiga namenjenih deci od predškolskog uzrasta do tinejdžerskog perioda. Jedan je od najčitanijih i najnagrađivanijih dečijih pisaca u Srbiji i šire.

nastojnik

Na maloj sceni kikindskog teatra, sutra uveče, Dragan Ostojić, Branislav Knežević i Slavoljub Matić, 150. put odigraće „Nastojnika”, komad rađen po tekstu Harolda Pintera, premijerno izveden 19. marta 1988. godine. Najdugovečenija predstava Narodnog pozorišta Kikinda igra se u istom sastavu od prvog dana.

– To je, ubeđen sam, jedina predstava u ovoj zemlji, i onoj bivšoj, koja se toliko dugo igra i na repertoaru je u istoj postavci, bez izmena, što je čini još posebnijom. Kad je nastala, nismo očekivali da će ovoliko trajati. Bili smo tada trojica mladih glumaca koji su dobili priliku nešto da pokažu. „Nastojnik” je za mene predstava kroz koju smo odrastali, učili se ovom zanatu i nadam se, postajali bolji glumci i bolji ljudi-kaže glumac Branislav Knežević.

Komad nobelovca Harolda Pintera, zahvalno štivo koje korespondira sa vremenom i uz gorak osmeh šalje univerzalne poruke, bez obzira na protok vremena, režirao je Dragan Ostojić. Sva trojica glumaca su, pre više od 20 godina na prvom „Joakim festu” u Kragujevcu ravnopravno podelili prvu nagradu za najbolje muške uloge.

-Ne mogu da opišem koliko se radujemo igranju ove predstave. Kad vidimo da imamo mladu publiku, to navodi na zaključak da je i dan danas aktuelna-ukazuje Slavoljub Matić. -Trebalo je dosta vremena da proniknemo u suštinu onog problema kojim se bavio autor, koji je bio poznat kao laburista, zalagao se za sindikalna i socijalna prava. Tema je i danas vrlo prepoznatljiva. „Nastojnika” smo radili ni iz čega, osim velike želje da se dokažemo kao mladi ljudi kojima bi pozorište moglo da ukaže poverenje, nadam se da smo ga i opravdali. Predložili smo mlađim kolegama, kad jednog dana prestanemo da igramo, da oni nastave, naravno, iz svog ugla- dodaje Matić. „Nastojnik” je bio njegova prva premijera na sceni kikindskog pozorišta.

Ulaz na jubilarnu predstavu biće besplatan za publiku, najavila je direktorica Narodnog pozorišta Milena Živkov.

-Pošto se komad igra na maloj sceni, i ograničen je broj mesta, zamolila bih sve zainteresovane da rezervišu svoja mesta na vreme.

Tradicija da na jubilarnoj izvedbi bude iznenađenja za publiku, neće izostati ni ovoga puta.