Day: January 27, 2023

svetosavska akademija

Svetosavska akademija održana je večeras u Kikindi, u sali Narodnog pozorišta, prvi put u zajedničkoj organizaciji Kikindskog namesništva Srpske pravoslavne crkve i Gradske uprave.

Zajedničkoj proslavi prisustovali su gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima, sveštenstvo Kikindskog namesništva, direktori škola i mnogobrojni gosti.

– Siguran sam da ćemo zajedno i u budućnosti negovati duhovnost, mir i stabilnost, i da ćemo tako, mnogo mudriji, sva iskušenja zajedno lakše prebroditi. Čestitam praznik uz želju da ga slavimo u zdravlju i berićetu – rekao je Lukač.

Svoj doprinos proslavi dale su institucije i ustanove kulture kako bi, još jednom, u svečanom činu, podsetili na delo i nasleđe najvećeg srpskog svetitelja, kao i na značaj stvaranja veza i podrške, u duhu svetosavlja.

– Značaj Svetog Save nemerljiv je za našu naciju, ali i za čitav hrišćanski svet. Bilo je i pre Svetog Save prinčeva, monaha i arhiepiskopa, ali ono što ga izdvaja je to da je on je sebe ohristoličio, zato su njegova dela toliko značajna – za crkvu, prosvetu, ali i narodnu tradiciju – izjavio je protonamesnik Boban Petrović.

Svečanoj akademiji prehodio je likovni i literarni konkurs o Svetom Savi. U programu proslave nastupili su Hor „Atendite“, Hor „Sveti Josif Temišvarski“, Ženska pevačka grupa „Gusala“, glumac Mihailo Laptošević i đaci osnovnih škola „Žarko Zrenjanin“, „Sveti Sava“, „Jovan Popović“ i „Đura Jakšić“.

 

Milenko-Jovanov

O kosovskom pitanju, predstojećoj sednici Narodne skupštine i nemačko-francuskom predlogu, Milenko Jovanov, šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke u Skupštini Srbije govorio je u gostovanju na Euronjuzu. Kako je istakao, nemačko-francuski predlog nije bio neočekivan.

-O svemu je predsednik već govorio, pre sastanka sa velikom petorkom. Rekao je da je situacija složena, da su okolnosti promenjene od početka rata u Ukrajini. Mi nismo dobili papir koji treba da potpišemo, dobili smo nešto oko čega treba da se razgovara. Ovo je trenutno na stolu, i na nama je da se borimo. U delu javnosti imamo histeriju, pre svega desničarskih stranaka i kvazipatriotskih organizacija koje po svaku cenu govore da ne treba ni da razgovaramo o predlogu- rekao je Jovanov.

Povodom predstojeće sednice Narodne skupštine na kojoj će se raspravljati o predlogu za KiM, Jovanov je napomenuo je da se odustalo od konsultacija sa poslaničkim grupama, iako je tako moglo konkretnije da se razgovara.

-Predsednik je ponudio konsultacije sa svim poslaničkim grupama, ali poenta je bila u direktnom prenosu. Insistiralo se na tome da se pravi politička predstava. Mi u Parlamentu imamo najave neozbiljnih diskusija, već sada. Vi imate izjavu Aleksandra Jovanovića Ćute koji je rekao da je došao da ruši Vučića. a ne da razgovara. Vučić je u ovom trenutku kao hodač na žici, a ispod su ljudi koji ga gađaju kamenjem i čekaju da on padne.

Kako je Jovanov ocenio, ništa se ne bi promenilo kada je ovaj predlog u pitanju da je Srbija uvela sankcije Rusiji.

-EU ima način da nas natera da uskladimo politiku s njom, da nas prime u članstvo ili da nam da nekih naznaka za to. Ono što sam ja čuo od predsednika je da je u prethodnim razgovorima tema bila štap, a ne šargarepa.

Predsednik poslaničke grupe SNS ističe da  u daljem fokusu politike treba da bude i život Srba u enklavama čiju bezbednost čuva KFOR koji je tu upravo zbog Briselskog sporazuma.

-Ja sam odlazio u enklave, ko nije video ne zna kako je tamo. Ta deca treba da idu u školu. Oni to preživljavaju svaki dan.  Zato nas KFOR treba da zanima. Tako štitimo ljude na KiM, rekao je Jovanov i ocenio da samo jaka Srbija može da brine o svom narodu.

-Ako se ekonomski vratimo tamo gde smo bili pre deset godina, kako će takva slaba država da brine o bilo kom delu sopstvene teritorije. Kao država i društvo moramo da shvatimo da samo jaka država može da brine o svom narodu u Srbiji, Republici Srpskoj, Crnoj Gori i na celoj teritoriji uključujući KiM, istakao je Jovanov.

Strelci Srbije na turniru u Minhenu. Petrov 34. u kvalifikacijama

Sezona u streljaštvu započela je turnirima u slovenačkom mestu Ruše i hrvatskom Osijeku. Tamo su nastupili samo reprezentativci Srbije u disciplini puška, a premijerni nastup u 2023. naši pištoljaši imaju od 25. do 28. januara u nemačkom Minhenu, među njima i član SD Kikinda Duško Petrov koji je u kvalifikacijima zauzeo 34. mesto. Još jedna naša sugrađanka – Brankica Zarić takođe je pucala u Minhenu, ali kao članica Novog Sada, ona je u kvalifikacijama dama pištoljašica bila 14.

penzioneri

Kikindsko Udruženje penzionera danas je obeležilo svoju slavu, Svetog Savu. Proslavi je, sa saradnicima, prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač, koji je i kum Slave.

– Uvek mi je zadovoljstvo i čast da mogu da posetim Udruženje penzionera. Veza između Gradske uprave i Udruženja je na izuzetno visokom niou. Nama, koji vodimo grad, iskustvo i mudrost starijih sugrađana veoma mnogo znači i ovu  dobru saradnju ćemo nastaviti. Želim svima mnogo zdravlja i porodične sreće, i da nam pomognu da savladamo sve izazove koji su pred nama, da zajednički gradimo još bolju Kikindu – rekao je Lukač.

Predsedniku Udruženja penzionera, Milanu Perizu, gradonačelnik je uručio poklon, ikonu Svetog Save.

– Udruženje obeležava slavu posle tri godine pauze. Velika mi je čast da nam je kum Slave gradonačelnik koji, sa svojim timom, ima veliko razumevanje za nas i  pomaže nam da radimo u interesu naših članova – rekao je Periz.

U programu proslave nastupili su đaci Osnovne škole „Vuk Karadžić“ i hor Udruženja, „Sunčana jesen“. Obred rezanja slavskog kolača bogoslužio je protojerej-stavrofor Jovan Silaški, koji je održao i prigodnu prazničnu besedu.

Kikindsko Udruženje penzionera ima oko sedam hiljada članova. Pored snabdevanja namirnicama i ogrevom, boravka u banjama i druženja, našim sugrađanima u trećem dobu dostupne su i horske, folklorne i sportske aktivnosti. Svim članovima čestitamo današnji praznik!

 

GUM 1

Samo nekoliko dana do isteka roka za prijavljivanje polaznika i početak rada sa njima, članove Umetničke škole „Gusani u magli“ zatekli smo u pripremi posebnog prostora za rad.

Ovo je nova umetnička škola u Kikindi. Članovi Humanitarnog teatra „Gusani  u magli“, završili su umetničke akademije i vratili se kući. Želeli su da sugrađanima ponude da probude i razviju svoje talente.

Za nekoliko dana, ovu želju počeće i da ostvaruju.

Mentori u dramskoj i likovnoj radionici su Stefan Ostojić, akademski glumac, Sonja Beloš, akademski vajar i Nikola Gajić, akademski slikar.

Da uče, igraju se, i stvaraju, dobrodošli su svi od sedam do 107 godina, i već se formiraju različite uzrasne grupe.

Prijavljivanje i dodatne informacije o Umetničkoj školi: mejl –  skola@gusaniumagli.rs, Instagram – @gusaniumagli. Rok za prijavu je 28. januar.

„Gusani“ su ponovo kod kuće, spremni su i jedva vas čekaju!

 

bašaid

U svim školama danas je svečano, u čast najvećeg srpskog svetitelja i prosvetitelja Svetog Save. Rezanjem slavskog kolača i priredbom, školska slava obeležena je u Osnovnoj školi „Prvi oktobar“ u Bašaidu, a svečanosti je prisustvovala i članica Gradskog veća za obrazovanje i kulturu Valentina Mickovski.

-Iskoristila bih priliku da svim školama čestitam školsku slavu Svetog Savu. Danas je idealna prilika da deca nauče koliki je bio uticaj Svetog Save na mnoge sfere života i društva kao što su duhovnost, kultura, zdravlje i obrazovanje. Što više deca o njemu nauče, imaće, verujem, i želju da se na njega ugledaju i da hodaju njegovim utabanim stazama znanja i dobrote- poručila je Mickovski.

Danas je radni, ali nenastavni dan i za 296 učenika Osnovne škole „1. Oktobar“ u Bašaidu.

-Danas proslavljamo dan učenika, prosvetnih radnika i svih zaposlenih u obrazovanju. Priredba i rezanje slavskog kolača upriličeni su u fiskulturnoj sali, a posle toga sledi prigodna svečanost u holu škole- rekao je direktor bašaidske osnovne škole „1. Oktobar“ Mirko Vlajkov.

 

 

 

sneg

Prema poslednjim merenjima (u 11 sati), u Kikindi je 0 stepeni, ali je subjektivni osećaj da je hladnije i to četiri stepena ispod nule. U Kikindi pada sneg slabijeg intenziteta. Nema ga na kolovozima, ali se zadržao na zelenim površinama i krovovima. Najviša dnevna temperatura danas iznosiće 2 stepena.

– Zimska služba je u prvom stepenu pripravnosti. Obilaze se putevi, ali za sada nema potrebe za intervencijama. Kolovozi su vlažni i potreban je oprez u vožnji- kaže za Kikindski Đorđe Klenanc, rukovodilac Zimske službe.

 

 

 

Sveti Sava

Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Savu, prvog arhiepiskopa srpskog, koji se smatra jednom od najznačajnijih ličnosti srpske istorije. Sveti Sava, prosvetitelj i tvorac zakonodavstva, začetnik je srpske srednjovekovne književnosti i zaštitnik prosvetnih ustanova.

Rođen je 1169. godine, kao najmlađi sin srpskog župana Stefana Nemanje. Svetovno ime bilo mu je Rastko. Odrekao se svetovnog života i zamonašio se veoma mlad, na Svetoj Gori. U Srbiju se vratio 1208. godine, da izmiri zavađenu braću. Bavio se prosvetiteljskim radom, prenoseći osnovne verske i svetovne pouke.

U Studenici je 1209. godine osnovao bolnicu, prvu na području srpske države. Izborio se za autokefalnost srpske crkve, a patrijarh ga je imenovao za prvog srpskog arhiepiskopa.

Njegova najznačajnija dela su: “Žitije Svetog Simeona”, “Karejski tipik”, “Hilandarski tipik” i “Studenički tipik”, i “Zakonopravilo”.

Umro je u Trnovu 25. januara 1236. godine, na povratku sa hodočašća u Jerusalim, posle jedne diplomatske misije za bugarsku arhiepiskopiju. Glas o smrti Rastka Nemanjića stigao je u Srbiju 27. januara, pa se u SPC na taj dan služe liturgije. Njegove mošti su, iz Trnova, prenete u Srbiju i sahranjene u manastiru Mileševi 1237. godine.

Savin kult je u narodu bio jak zbog čega je u vreme Banatskog ustanka, 1594. godine, veliki vezir Sinan-paša naredio je da se mošti Svetog Save odnesu iz manastira Mileševe i spale u Beogradu, na Vračaru.

Sveti Sava snatra se zaštitnikom svih pastira i stoke, pa se na njegov praznik ona nekad puštala sama na ispašu.

Savindan se obeležava u svim školama u Srbiji kao radni, ali nenastavni dan – školska slava. Prva proslava Svetog Save kao školskog zaštitnika održana je 1812. u Zemunu, odakle se brzo proširila u sve delove srpstva, a himna Svetom Savi prvi put je izvedena 1839. u Segedinu. Sveti Sava je ustanovljen kao školska slava 1840. godine.