децембар 6, 2025

Dan: 13. januar 2023.

Kikindski vaterpolo posle mnogo godina dobija mlade arbitre. Petorka za budućnost

U organizaciji Vaterpolo saveza Vojvodine i Odbora za sudijska pitanja Vaterpolo saveza Srbije, nedavno u Novom Sadu, održano je testiranje i polaganje u teorijskom delu za sudije početnike u ovom sportu, a petorica mladih Kikinđana bili su uspešni na prvoj od dve stepenice ka zvanju arbitara u vaterpolu. Reč je o: Marku Ljuboji, Luki Grbiću, Nemanji Simiću, Andreju Stojadinovu i Slobodanu Sivčevu. Predsednik Komisije za polaganje sudijskog ispita, takođe naš Kikinđanin dugogodišnji delatnik u ovom vodenom sportu s ogromnom tradicijom u našem gradu, Milovan Ranđić veli da pomenute mlade sudijske talente sada očekuje praktični deo ispita.

– Do kraja ovog meseca i tokom februara na rasporedu su prvenstva Vojvodine za mlađe kategorije i potrebno je i tu da potvrde stečeno teorijsko znanje, u što ne sumnjam, a onda će biti delegirani za suđenje kao arbitri sa liste sudija VSV i VSS – kaže Ranđić.

Kao Kikinđanin i Žakovac, popularni Mika prezadovoljan je što će kikindski vaterpolo nakon mnogo godina opet imati mlade i perspektivne sudije.

– U celom sistemu vaterpola u Srbiji nedostajalo nam je mladih arbitara, imali smo popriličnu prazninu kada pogledamo unatrag, a važno je napomenuti da je posebno u Vojvodini više nego vidljiv rad i pregalaštvo u sudijskoj organizaciji u poslednjih šest godina. Kada je reč o severu Banata, potvrda ovoga što govorim upravo su ova petorica momaka – jasan je Ranđić.

KUD Mokrin

Više od 150 učesnika, od najmlađih do prvog ansambla, nastupilo je na Božićnom koncertu Kulturno-umetničkog društva „Mokrin“ održanom 8. januara u prepunoj velikoj sali Doma kulture. Brojna publika tokom sat i po vremena uživala je u izvedbi božićnih pesama, kao i igrama iz Banata, Bačke, Bele Palanke, Leskovca, Vranjskog polja, Bosilegradskog Krajišta i Kosovskog Pomoravlja.

-Ovo je drugi put da održavamo božićni koncert, u želji da preraste u tradiciju.  Gosti na koncertu bili su folklorni ansambl „Sunce“ iz Subotice i članovi Kulturnog centra „Car Dušan Silni“ iz Feketića.  Iz našeg Kulturno-umetničkog društva, predstavili su se pripremni, izvođački ansambl, dečja pevačka i najmlađa predškolska grupa- kaže za Kikindski portal Nera Kovačev, umetnički rukovodilac KUD „Mokrin“.

Ovo kulturno-umetničko društvo brižljivo i posvećeno negujući tradiciju, igru i pesmu, okuplja više od 180 članova svih dobi- od pet do 75 godina, a u svojoj kulturnoj misiji uživa veliku podršku mesne zajednice kao i grada.

KUD „Mokrin“ je i mesto gde se stvaraju i neguju prijateljstva, i to ona za ceo život. To potvrđuje i večerašnji doček Srpske nove godine, kada će se, u slavljeničkoj atmosferi u Omladinskom domu, stari članovi pridružiti sadašnjim.

 

(Foto: Sretenović)

 

IMG_3778 (Large)

U subotu, 14. januara, vernici starokalendarskih pravoslavnih crkava obeležavaju Novu godinu po Julijanskom kalendaru, koja se u Srbiji naziva i srpska Nova godina. Toga dana obeležavaju se i Obrezanje Isusa Hrista i Sveti Vasilije Veliki.

Srbi praznik posvećen obrezanju Isusa Hrista nazivaju i Mali Božić, pa se u mnogim krajevima spaljuju ostaci badnjaka i mesi obredni hleb „vasilica“. Novu godinu obeležavaju Jerusalimska crkva, Ruska crkva, Srpska pravoslavna crkva, Gruzijanska patrijaršija i Sveta Gora Atonska.

Iako nije zvanična Nova godina, ona se slavi u balkanskim zemljama, kao što su: Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina (Republika Srpska), Makedonija, pravoslavni delovi Hrvatske.

Takođe se slavi u Rusiji, Belorusiji, Ukrajini, Jermeniji, Moldaviji, Gruziji.

Tradicija obeležavanja Julijanske Nove godine postoji i u nekim nemačkim kantonima u Švajcarskoj, kao i u pojedinim delovima Galske zajednice u Škotskoj.

Crkva Svetog Ilije (Medium)

Na dan kada Pravoslavna crkva obeležava Obrezanje Gospodnje i sećanje na Svetog Vasilija Velikog – početak nove godine po julijanskom kalendaru, prvi put će moleban zajedno služiti svi sveštenici kikindskog namesništva.

U subotu, 14. januara, od 18 sati, u Crkvi Svetog Proroka Ilije u Novim Kozarcima moleban će održati sveštenici iz Kikinde, Iđoša, Mokrina, Banatskog Velikog Sela, Ruskog Sela, Nakova i Novih Kozaraca. Posle molebana, održaće se i akatist – molitva u čast Presvete Bogorodice Trojeručice.

 

 

Radionica mozaik 2 (1)

Iako je raspust za osnovce u toku, mališani su se u velikom broju odazvali još jednom pozivu na radionicu u kikindskom Kulturnom centru. Trodnevnu „Malu školu mozaika“, od četvrtka vodi Ljiljana Rivić, likovna umetnica iz Beograda.

–  Deca će, za ova tri dana, imati priliku da nauče obradu i ređanje kamena, i samu izradu mozaika. Cilj je da se upoznaju sa tehnikom koja nije mnogo zastupljena u umetnosti, kao i da razvijaju motoriku, što je posebno važno u ovom uzrastu, i što mozaik omogućava – rekla je Ljiljana Rivić.

U velikoj sali Kulturnog centra danas je stvaralo tridesetak osnovaca. Kosta Grubiša ide u drugi razred Škole „Vuk Karadžić“.

– Na radionici je lepo i zanimljivo. Pripremao sam kamenčiće i stavljao ih u sliku – kaže Kosta.

Njegova vršnjakinja iz Škole „Đura Jakšić“, Petra Felbab, kaže da joj se veoma svideo današnji rad.

– Uzimala sa pincetom kamenčiće koji su već iseckani, zatim sam ih stavljala u sliku – pohvalila se Petra. – Jako mi se svideo ovaj rad.

Tanja Nožica, zamenica direktora Kulturnog centra rekla je da će mozaik biti izliven u Beogradu, a zatim vraćen u Kulturni centar koji će tako, zahvaljujući mladim umetnicima, imati svoju „Devojku u plavom“ Đure Jakšića – u mozaiku.

Kikinda 2002

Zbog blagih zima i vremenskih prilika više nalik jeseni, koje nas prate već godinama unazad, gotovo da smo i zaboravili kako izgleda Kikinda pod snegom. Zahvaljujući kolegama iz dopisništva Radio televizije Srbije u Kikindi, u prilici smo da se toga podsetimo. Pre tačno 20 godina, 13. januara 2003. godine, kako je zabeležio snimatelj Drago Janković, naš grad bio je okovan snegom. Toga jutra izmereno je čak 24 stepena ispod nule.

Da su zime znale još više da pokažu zube, svedoči podatak da je 23. januara 1963. godine, u našem gradu bilo još hladnije- čak 29,8 stepeni u minusu.

Ratni veterani

Srpski ratni veterani u Kikindi podelili su danas 163 paketića deci i unucima svojih članova. Ovo je tradicionalna aktivnost Udruženja povodom obeležavanja pravoslavne Nove godine.

– Trudimo se da odamo počast našim članovima, da negujemo kulturu sećanja na poginule i u tome imamo podršku lokalne samouprave – rekao je Vladimir Radojčić, predsednik Skupštine Srpskih ratnih veterana u Kikindi.

U ime Gradske uprave dodeli paketića prisustvovao je Bogdan Tasovac, sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe.

Peter Fekete, penzionisani oficir Policije, doveo je na dodelu paketića svoje unuke.

– Prezadovoljan sam, s obzirom na situaciju, drago mi je da Udruženje uspeva da obraduje decu paketićima. Prvo je moja ćerka primala paketiće, a sada unuci – Đorđe i Matija, koji je preuzeo poklone i za svog brata, jednomesečnog Lazara. Trudimo se svi da pomažemo porodice poginulih i njihove potomke, kao i članove koji se nalaze u lošoj materijalnoj situciji – kaže Fekete.

Pre dodele paketića, za dečiju publiku izvedena je predstava „Pravda za Deda Mraza“ Radionice snova iz Novog Bečeja.

 

 

 

fireworks-ge29be6fc3_1920

Pravoslavna ili Srpska nova godina, dočekuje se 13. januara u ponoć. Prvog dana, 14. januara, pravoslavni vernici obeležavaju krsnu slavu Sveti Vasilije i praznik Mali Božić.

Običaj je da se na sam dan Nove godine jede glava božićne pečenice, a to je najčešće glava jagnjeta ili praseta, a domaćice mese novogodišnju česnicu vasilicu. Prvog dana Nove godine, u nekim krajevima Srbije spaljuju se ostaci badnjaka, a pored vasilica mese se i krofne u koje se, kao i za Božić, stavlja novčić.

Prema verovanjima, pored bogate trpeze, toga dana u kuću treba uneti neku novu stvar kako bi u kući tokom cele godine bilo napretka.

Veliki broj sugrađana, Srpsku Novu godinu dočekaće u svojim domovima, a neki su se, radije, opredelili za provod  uz muziku i piće u ugostiteljskim objektima.

Organizovanog dočeka na gradskom trgu u Kikindi, ni ove godine, neće biti.

Da se okupe u centru sela i proslave praznik, odlučili su u Iđošu. Udruženje žena Iđoš zajedno sa Udruženjem vinara i vinogradara “Šasla” i uz podršku Mesne zajednice u centru sela, kod Doma kulture, organizuje doček Srpske nove godine. Praznično raspoloženje upotpuniće čuvene iđoške krofne, još čuvenija iđoška vina i muzičari.

324778856_1639678896469883_8681980875578233987_n

Tri dana zanimljive hemije i muzičkog vremeplova na radionicama u okviru zimskog kampa u Centru za stručno usavršavanje okupili su tridesetak dece uzrasta od šest do 12 godina. Da je kamp ispunio očekivanja mališana, uverili smo se na licu mesta. Marko Pandurov, učenik četvrtog razreda Osnovne škole „Sveti Sava“ pun je utisaka sa hemijske radionice.

-Mnogo mi se svidelo ovde, mnogo toga sam naučio, a nastavnica me pohvalila jer sam neke stvari već znao. Bilo je baš zabavno, voleo bih da dođem i sledeće godine- kaže Marko.

I Dunja Grubiša (9) je dosta novih saznanja stekla na hemijskoj radionici.

-Poneću kući mirišljavu sveću. Mom bratu se više svidela muzička radionica, a meni je ovde zanimljivije.

-Meni se posebno svidelo što smo pravili mirišljave sveće i slajdove-dodaje Tatjana Lisulov (9).

Nastavnica Senka Heldrih kaže da je hemijska radionica približila ovu nauku deci koja hemiju još nemaju u školi.

-Hteli smo da pokažemo deci da hemija nije bauk, da to nisu samo formule i računanja, već da je hemija svuda oko nas i da se sa njom učenici susreću u svakodnevnom životu- kaže Senka Heldrih, nastavnica hemije koja je vodila ovu radionicu u Centru za stručno usavršavanje. -Pravili smo mirisne sveće, sapune, labelo i slajm, a deca su ove poklončiće ponela kućama. Mislim da je radionica ispunila njihova očekivanja.

Multiinstrumentalista i vaspitač Milan Vašalić vodio je muzičku radionicu.

-Prvog dana smo proučavali muzičku genezu, zbog čega nastaje muzika, šta je podstaklo čoveka da stvara i da se muzički izražava, koji je bio prvi instrument. Pričali smo kako je to nauka uticala na muziku, pa danas imamo pregršt instrumenata koji kao podršku imaju struju, softverske programe.

Drugog dana smo izrađivali instrumente. Napravio sam ovaj supersonični audio top, a deca su pravila različite instrumente od stvari iz okruženja, to su kartonske čaše, papiri, reciklažni materijal, plastične i metalne cevi. Trećeg dana smo posetili laboratorije zvuka: „Gusle“ i muzički studio „Maus“. Tamo je bio rokenrol bend, a među članovima benda dečak koji svira citru, tako su na jednom mestu deca videla kako može da se pomiri tradiconalni i moderan zvuk, navodi Vašalić.

 

 

Don`t copy text!