јануар 27, 2026

Dan: 12. januar 2023.

bolnica 2

U kikindskoj Opštoj bolnici intenzivno rade na tome da za pacijente obezbede najbolju dijagnostiku i lečenje. Ovome u prilog govori podatak da je, u najsavremeniju opremu, samo prošle godine, iz pokrajinskih fondova uloženo 79 miliona dinara.

– Ove godine opremaćemo ORL odeljenje i akcenat će biti na ultrazvučnim aparatima za radiologiju, kadriologiju i pedijatriju; većina odeljenja će imati nove ultrazvučne aparate. Dobili smo opremu za urologe, drugi smo zdravstveni centar u Vojvodini, pored Kliničkog centra, koji ima laser za urološku dijagnostiku i terapiju – kaže v. d. direktorica Opšte bolnice u Kikindi, dr Vesna Tomin.

Bolnica u Kikindi takođe je jedna od tri u državi za koje je Ministarstvo zdravlja kupilo 64-slojni skener. Upravo se uređuje prostorija za ovaj savremeni aparat i on će vrlo brzo biti u funkciji.

Istovremeno, manjak lekara još uvek je smetnja koja muči i pacijente i zaposlene. Ovog momenta na specijalizaciji koju finansira Bolnica nauštrb materijalnih troškova, nalazi se 35 lekara iz svih grana medicine. Takođe, na subspecijalizaciji je četvoro specijalista: iz perinatologije – dr Branislava Davidović, iz laparoskopske hirurgije za ginekologiju – dr Marko Đukić, dr Tijana Marčeta je budući endokrinolog, i dr Marija Vukobrat je subspecijalizant za terapiju bola.

Dobra vest je da se, u narednih mesec dana, posle specijalističkih ispita, vraćaju tri lekara: ginekolog dr Stevan Krnić i internisti, dr Miloš Đurin i dr Branka Pilipović Tomašev.

– Zaposlili smo i novog, mladog radiologa iz Sirije koji je, sa visokom ocenom, završio Medicinski fakultet u Novom Sadu i ima završenu specijalizaciju, kao i novog hirurga, dr Borisa Banovića iz Vrbasa – kaže dr Tomin. – Po kadrovskom planu trebalo bi da imamo 119 lekara, mi ih trenutno u Bolnici imamo 89. Međutim, mi znamo da radimo i u nemogućim uslovima jer sve nas spaja isti cilj – dobrobit pacijenta. Sada imamo ljudska ograničenja, ali svi pacijenti budu pregledani. Važno nam je da naši sugrađani znaju da smo uvek tu za njih i zbog njih, da im pomognemo i da u datom trenutku uradimo sve što je najbolje za njih.

Dok se situacija sa kadrovima, koja je boljka velikog broja bolnica, ne stabilizuje, sve što je potrebno jeste strpljenje pacijenata, kaže dr Tomin. Duže se čeka na pregled, ali ne sme da se dogodi da neko ostane nepregledan.

Kada su u pitanju nove mere Ministarstva zdravlja, saznajemo da su svi specijalisti dali svoje termine za zakazivanje pregleda bilo kog dana u mesecu. Takođe, u svim specijalističkim ambulantama već praktikuju da se sledeći pregled, ukoliko je potreban, zakazuje odmah, bez potrebe za ponovnim odlaskom kod izabranog lekara.

Časni krst 3

Tradicionalno plivanje za Časni krst biće i ove godine organizovano na jezeru u Novim Kozarcima i na Starom jezeru u Kikindi na Bogojavljenje. Na ovaj dan pravoslavni vernici se sećaju događaja kada je Sveti Jovan krstio Isusa Hrista u reci Jordan.

Prvi put ova duhovno-sportska manifestacija kod nas je organizovana u Novim Kozarcima, gde će se, na Bogojavljenje, 19. januara, plivati već deseti put. Organizator je Srpska pravoslavna crkvena opština u ovom mestu.

– Za Crkvu plivanje za Časni krst ima poseban značaj. Verovanje je da će onog ko prvi dopliva do Časnog krsta sreća pratiti tokom čitave godine, da će biti Božji blagoslov na njemu. I sam Gospod Hristos se, na praznik Bogojavljenje  krstio i svako ko uđe u tu hladnu vodu, prima na sebe ponovno krštenje time što izobražava Hristovo krštenje u Jordanu – kaže jerej Nikola Momirov, starešina Hrama Svetog Proroka Ilije u Novim Kozarcima.

U Novim Kozarcima prošle godine do Časnog krsta, na udaljenosti od 33 metra od obale, prvi je doplivao Mane Ćosić, rodom iz ovog mesta.

U Kikindi će, na Starom jezeru, ova manifestacija biti održana deveti put. Prethodno takmičenje obeležio je i jedan lep gest kada je pobednik, Nikola Filipović, Časni krst prepustio jedinoj devojci među plivačima, Snežani Milovanov iz Kikinde.

– Kada imamo i plivačicu, njoj ustupimo Časni krst – kaže Stojan Bogosavljev, predsednik Ronilačkog kluba „Orka“, koji je organizator takmičenja. – Obično imamo 20-ak učesnika, a najveći broj imali smo prošle godine, kada su učestvovala 32 plivača. Nema ograničenja u uzrastu, plivala su i deca od 14,15 godina, i tada je neophodna saglasnost roditelja, ali i stariji sugrađani. Važno je da su zdravi.

Takmičenje u Kikindi takođe se organizuje uz blagoslov Srpske pravoslavne crkvene opštine i pod pokroviteljstvom Grada Kikinde.

Plivanje za Časni krst u Novim Kozarcima počeće u 11 sati. Prijavljivanje je do 18. januara, jereju Nikoli Momirovu, na broj 0644463731. Lekarski pregled za takmičare biće organizovan na dan takmičenja, u 9 sati, na stadionu „Ilija Pantelić“.

U Kikindi, na Starom Jezeru, zaplivaće se tačno u podne. Sve koji nisu aktivni sportisti, pregledaće lekar. Za takmičenje u Kikindi prijavljivanje je do 17. januara, Stojanu Bogosavljevu, na broj 063384792.

 

0 NASLOVNA

Kako je juče na prijemu u Gradskoj kući bilo i najavljeno, danas oko podneva predstavnici košarkaških klubova Velike Kikinde i Centra iz Kosovske Mitrovice, potpisali su u prostorijama SC „Jezero” Povelju o bratimljenju pomenutih sportskih kolektiva.

Tačno u 12.44 sati, zbog simbolike vezane za Rezoluciju UN pod tim brojem, počelo je i kratko obraćanje u dvorani u kojem je učestvovao i gradonačelnik Nikola Lukač, pozdravivši još jedanput mališane iz Kosovske Mitrovice, a uz njih ovoga puta i male Kikinđane.

Potom su na rasporedu bile i tri revijalne prijateljske utakmice mlađih kategorija Mitrovčana sa odgovarajućim selekcijama kluba domaćina i Jedinstva iz Novog Bečeja, a ni danas nisu izostala međusobna darivanja.

U prostorijama direktora SC „Jezero” Dejana Pudara, idejnog tvorca ovoga susreta mališana iz dva grada kao i bratimljenja klubova, potpise na dokument stavili su Nemanja Jakšić iz Kosovske Mitrovice i Vladimir Šurlan predsednik KK Velika Kikinda.

– Znači nam mnogo ovaj boravak u Kikindi, pogotovo našoj deci, a vaši sportski kapaciteti u pogledu infrastrukture su odlični. Kikinđani su i lepi i dobri ljudi pa želimo da ovo ozvaničeno bratstvo pretočimo u stalne kontakte, zajedničke kampove, razmenu dece i sve drugo što takvi kontakti donose. Prva nam je želja, pre svega, da i mi u doglednoj budućnosti probamo da budemo malim, a i odraslim, Velikokikinđanima ovako dobri domaćini u Kosovskoj Mitrovici  – ponovio je Jakšić izrečeno juče.

Šurlan je takođe potvrdio želju za uzvratnom posetom Kosovskoj Mitrovici.

– I nama znači što smo ugostili našu decu sa Kosova i Metohije, a posebnu zahvalnost dugujemo direktoru „Jezera” Dejanu Pudaru za sjajnu ideju – istakao je Šurlan.

Komora

Zarade na području grada su u porastu, pokazuju najnoviji podaci Regionalne privredne komore (RPK) Severnobanatskog okruga sa sedištem u Kikindi. U oktobru je prosečna neto plata bila 66.657 dinara.

– U Kikindi je prosečna zarada u stalnom porastu, poslednjih godina uvek za sedam do osam odsto. Prošle, 2022, prvi put se beleži povećanje od devet odsto i to u periodu od samo deset meseci – kaže Tibor Horvat, predsednik RPK u Kikindi.

Iko su prosečna primanja imala veći porast (9,4, odnosno 9,8 odsto) u industrijskim grdovima – Subotici i Zrenjaninu, pa su i plate u ovim mestima za dve do tri hiljade dinara veće nego u Kikindi, prvi put dogodilo se i da, u ovoj kategoriji, imamo veća primanja od obližnje opštine sa jakom industrijom.

– Zanimljivo je da je Senta, koja je uvek bila ispred Kikinde, sada imala manju neto prosečnu zaradu – 63.857 dinara – kaže Horvat. – Zahvaljujući tome što su poslodavci podizali plate, prosek u Kikindi od 66.657 dinara u oktobru, bio je veći i od zarada u Somboru. Od početka godine do 1. novembra, do kada imamo zvanične podatke, primanja su kod nas porasla za oko pet hiljada dinara.

Prosečna zarada u Kikindi u 2020. godini bila je 54.819, naredne godine – 59.035, da bi, za prvih deset meseci prošle godine bio zabeležen iznos od 64.372 dinara. U dvogodišnjem saldu to daje povećanje plata od oko 9,5 hiljada dinara.

S obzirom na to da se svi podaci odnose na nominalne zarade, kako bi se sagledao realan nivo povećanja, svakako treba uzeti u obzir inflaciju, a pre svega rast cena hrane i energenata. Iako su plate statistički sve veće, realan rast je dosta niži od nominalnog.

Don`t copy text!