Day: January 6, 2023

Korinđaši 2

U susret najradosnijem prazniku, večeras se posebno raduju deca. Korinđanje – recitovanje božićnih pesmica na Badnji dan, stari je običaj koji opstaje samo u malom delu Vojvodine – između ostalog i u Severnom Banatu.

Ovo je poseban oblik koledarskih običaja tokom kojih deca (nekada je to bilo pod maskama) u grupama obilaze kuće, pevajući šaljive pesmice. Zauzvrat, domaćini ih daruju slatkišima i voćem, posebno orasima, ponekad i novcem. U narodu postoji verovanje da, što korinđaši glasnije pevaju, to donosi više sreće domu koji posećuju.

Običaj korinđanja koji nosi radost i duh zajednice, i dalje se neguje u Kikindi, na sreću i mlađih i starijih sugrađana. U Gradskoj kući, od prošle godine, takođe dočekuju korinđaše. Tako je bilo i danas – najmlađe čuvare tradicije darivao je gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima.

Jovanov badnjak

Srpska napredna stranka obeležila je danas Badnji dan unošenjem badnjaka u svoje prostorije, a domaćin je bio šef poslaničkog kluba SNS u Narodnoj skupštini, Kikinđanin Milenko Jovanov. Jovanov je, nakon što je sveštenik osveštao Badnjak, poručio da je prošla godina bila teška i puna izazova, a da 2023. neće biti ništa lakša, već puna iskušenja.

-Zato je važno da budemo porodica i da se držimo zajedno, da kao prava porodica zajedno prolazimo kroz sve izazove koje život postavi pred nas- rekao je Jovanov.

Kako je istakao, Srbiji se postavlja pitanje da li može biti slobodna i svoja.

-Postavljaju nam pitanje oni koji to, verovatno ne razumeju, jer ni sami nisu slobodni. Pa valjda im je nenormalno da jedan mali ponositi narod, sa jednim mudrim, hrabrim i velikim liderom, kakav je predsednik Aleksandar Vučić, u ovakvim vremenima, može da bude slobodan i svoj.

Jovanov je odgovorio onima koji optužuju da se ponovo pravi „kult ličnosti” rečima: Nemamo kult, ali itekako imamo ličnost.

-Želim vam da praznike provedete u miru i blagostanju sa vašim porodicama, da vam Gospod obasja vašu trpezu i vaš dom najlepšim darovima. I da svi zajedno, okupljeni, pobeđujemo- poručio je predsednik poslaničke grupe naprednjaka.

 

viber_image_2023-01-06_15-19-54-094

U protekle tri decenije u Kikindi se neguje lep običaj da badnjak ispred Crkve svetog Nikole donose konjanici uz povorku zaprega i fijakera okićenu hrastovim grančicama. Tako je bilo i danas. Prethodno je praznična povorka prodefilovala gradskim ulicama. Badnjak je osveštao protojerej Miladin Spasojević, starešina Hrama Svetog oca Nikole. Ovogodišnji domaćin badnjaka je sugrađanin Sava Petrov.

-Sloga je najvažnija i najpotrebnija u današnje vreme. Danas smo organizovali sve konje, konjanike i zaprege, ima sigurno petnaestak zaprega, ne samo iz našeg udruženja. Danas se deli radost, zdravlje, veselje- kaže Petrov, koji je član Konjičkog kluba „Banat“.

I ove godine donošenju, osvećenju i paljenju badnjaka , prisustvovao je velik broj sugrađana koji će badnjake uneti u svoje domove i u porodičnoj atmosferi dočekati najradosniji hrišćanski praynik.

Prema hrišćanskoj tradiciji, običaj sečenja badnjaka se vezuje za to što su vitlejemski pastiri, na znak Zvezde da se rodio Hristos Spasitelj, nasekli granja i poneli ga u pećinu da nalože vatru i ogreju Hrista i njegovu majku. Badnjak predstavlja ono drvo koje je Josif založio u hladnoj pećini, kada se Hristos rodio i takođe nagoveštava i drvo Hristovog Krsta.

Badnji dan je poslednji dan božićnog posta, kojim se vernici pripremaju za proslavu najradosnijeg praznika rođenja Isusa Hrista, praznika cele porodice koja je tada na okupu.

Sutra, na sam dan Božića, posle svečane božićne liturgije, osveštavanje i lomljenje česnice biće organizovano u Hramu Svetog Nikole kao i u Hramu Svetih Kozme i Damjana.

 

U Hramu Svetih Kozme i Damjana

Svečano donošenje, osvećenje i paljenje badnjaka  upriličeno je i u Hramu Svetih Kozme i Damjana. Praznična povorka konjanika, zaprega i fijakera okupila se ispred Hrama u 12 sati, odakle je prodefilovala gradskim ulicama drugog i trećeg rejona (pogledajte galeriju slika).

 

 

 

 

 

 

 

Božić 1

Gotovo svaki hrišćanski praznik ima svoje običaje. Najviše običaja vezano je za Božić koji je, u hrišćanskom svetu, najradosniji praznik jer se toga dana rodilo dete Božije. O običajima za božićne praznike govorio je protojerej Boban Petrović, starešina Hrama Svetih Kozme i Damjana u Kikindi.

– Badnjak je simbol drveta koje je starac Josif naložio u pećini gde se rodio Bogomladenac Isus. Zato je važno, na ovaj dan, da naši domovi, naše trpeze, budu ukrašene badnjacima, zajedno sa slamom, simbolom jasala u koje je bio  položen Hristos. Mi hrišćani se, postom, pripremamo za doček rođenja Hristovog. Post je podvig, žrtva i trud, sve ono što nam pomaže da, savladavamo sebe, svoje misli, i jačamo svoju volju. Kada jedemo previše jake hrane, ona nam daje snagu i bes. Post, međutim, podrazumeva skromnost, strpljenje, smirenje i  borbu protiv samog sebe. Većina od nas u tome uspeva i svako će uspeti ako bude hteo – kaže protojerej Petrović.

On je podsetio da će u svim hramovima biti pripremljeni osveštani badnjačići koje vernici unose u svoje domove.

– Kada se danas na vašim kapijama i vratima pojave deca, bar im dajte lepu reč ako nemate nešto drugo jer su korinđaši simbol anđela, onih koji su, iznad pećine gde se rodio Hristos, pastirima u polju najavljivali njegovo rođenje božanskim rečima: Slava Bogu na visini, a na zemlji mir među ljudima i dobra volja.

Na dan Božića, kao i za krsnu slavu, posle liturgije se zapali sveća u kući, a u našim krajevima običaj je i da se stavlja zeleno žito i upali kandilo. Prvi gost u kući toga dana je položajnik. Vernici su često za položajnika birali dete koje je dobro i poslušno, da donese radost i nadu, objašnjava protojerej Petrović.

– U našoj veri naši preci su upravo svetitelji koje slavimo u svojim domovima i hramovima. Velika većina njih svoju volju je posvedočila svojim životom. Hrišćani su oduvek trpeli neko stradanje. I mi danas trpimo stradanje i ne možemo se ni nadati da stradanja neće biti. Stradanje je i kada se čovek prejede, kada pretera u bilo čemu, makar to bilo i nešto dobro, to jeste njegovo stradanje.

Protojerej Petrović podseća da moramo biti odgovorni u tome kako slavimo jer, kako je rekao, u slavu Božića imamo mnogo lepih pesama koje se ne smeju zloupotrebiti neprimerenim izrazima.

– Za verske praznike nemojmo preterivati ni u jelu ni u piću, jer tu nas đavo najviše kuša. Za krsne slave, za Uskrs i za Božić moramo imati veru, jer će nas đavo iskušati da obeščastimo i oskrnavimo svetinju praznika – rekao je Petrović, obraćajući se vernicima u Hramu Svetih Kozme i Damjana uoči Badnjeg dana.

I ove godine badnjaci iz crkava će prolaziti ulicama grada kako bi vernici mogli da ih pozdrave jer, kako je rekao protojerej Petrović, to je radost i blagoslov. U tri sata, kod oba kikindska hrama, badnjaci će biti osveštani i zapaljeni, a zatim se ulazi u hramove i, u smirenju i strpljenju, čeka blagoslov.

badnjak

Pravoslavni vernici u Srbiji danas obeležavaju Badnji dan tradicionalnim unošenjem i paljenjem badnjaka, liturgijama u hramovima i porodičnim okupljanjem za posnom trpezom, pred najradosniji hrišćanski praznik Božić.

U Gradsku kuću, badnjak je uneo gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač sa predstavnicima Policijske uprave Kikinda, Kikindskog konjičkog kluba, Vaterpolo kluba ŽAK-a i Rukometnog kluba Kikinda Grindeks, a u prisustvu članova Gradskog veća i zaposlenih u Gradskoj upravi.

Prema verovanju, sa badnjakom,  u kuću se unosi sreća, zdravlje i napredak uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika – Božića. Badnjak je mlado drvo, obično hrastovo, koje simboliše Hrista i njegov ulazak u svet.

Čestitajući Badnji dan, gradonačelnik Lukač poželeo je zdravlje, sreću, radost i blagostanje.

Svečanu salu Gradske kuće u popodnevnim satima ispuniće korinđaši. Sve je spremno za njihov dolazak.

 

ribočuvarska služba

U pojačanim kontrolama ribolovnih voda kojima upravlja JVP „Vode Vojvodine”, uoči novogodišnjih i božićnih praznika zaplenjeno je čak 11 kilometara nelegalno postavljenih mreža, tačnije 365 komada.

Ribočuvarska služba JVP „Vode Vojvodine”, pod čijom su ingerencijom ribolovne vode i zaštićena područja, proteklih dana radila je pojačanim intenzitetom radi sprečavanja krivolova.

Akcije su sprovedene u saradnji sa Jedinicom za bezbednost na rekama MUP-a Srbija na sledećim područjima: Park prirode „Jegrička”, kanal Bečej-Bogojevo, kanal Novi Sad-Savino Selo, Kikindski kanal, kanal Novi Bečej-Banatska Palanka, kanal Bački Petrovac-Karavukovo i reka Dunav.

Inače, Ribočuvarska služba je sa novom i savremenijom opremom tokom 2022. godine uspešno sprovela 3.152 kontrole, a u akcijama je zaplenjeno oko 70 kilometara ilegalno postavljene mreže, 179 raznog nedozvoljenog alata i sedam čamaca.

Dragana Ivanić 3

Kako se Božić u zapadnim zemljama ne poklapa sa našom proslavom ovog praznika, Srbima na privremenom ili stalnom radu u inostranstvu nije nimalo lako da se usklade sa poslodavcima i dobiju slobodne dane kako bi najradosniji praznik proveli sa svojim porodicama u domovini. Želja je velika jer se Božić  slavi u krugu familije, te je jačanje i negovanje porodičnih odnosa u prvom planu i posebno značajno u dane ovog praznika.

Porodici Ivanić, Dragani, Marijanu i njihovom petogodišnjem sinu koji žive u istočnoj Nemačkoj, ovo je pošlo za rukom i, na njihovu radost, a posebno na sreću porodice, upravo pred Badnji dan stigli su u Rusko Selo.

– U Nemačkoj smo sa pripremama za praznike počeli rano, još krajem novembra. Ukrašavamo jelku i dom, i polako spremamo poklone za rodbinu i prijatelje. Pošto smo daleko od svoje porodice i rođaka, trudimo se da pravoslavni Božić dočekamo u krugu svojih najbližih – kaže Dragana koja radi kao novinarka.

Tako će, ove godine, na Badnji dan, prisustvovati paljenju badnjaka u Draganinom Ruskom Selu. Zatim će Dragana povesti sina Marka u korinđanje, baš kako je i ona to činila kada je bila u njegovim godinama.

– Taj stari običaj vraća me u detinjstvo, kada smo u kostimima i pevajući pesme, išli od kuće do kuće i korinđali – priseća se Dragana. – Volim da svoje dete naučim našim običajima, trudimo se da mu prenesemo taj deo naše kulture. Verujem da će ovo biti poseban dan za njega pred Božić koji ćemo proslaviti u krugu familije.

Za Badnji dan Draganina porodica pripremiće posnu trpezu, a Markova baka će za Božić spremiti sve po redu: sarmu, kolenicu, pogaču…

– Srećni smo što smo ove godine, za vreme najradosnijeg hrišćanskog praznika, u toplini svog doma, sa najmilijima. Smatram da je najvažnije da čovek pronađe svoj mir i zadovoljstvo u životu, bilo da živite ovde ili ste daleko od domovine. Mir koji čovek nosi u sebi i ljubav čoveka prema čoveku, jeste ono što svetu treba.

Mi želimo Dragani i njenoj porodici što više radosnih trenutaka provedenih u krugu najbližih. I da mir i ljubav koje nose u sebi, budu u svakome od nas. Bez obzira na geografsku širinu.

IMG_3302 (Large)

Badnjaci, božićna pšenica, suve šljive, grožđe i smokve, orasi i lešnici, šareni slatkiši za korinđaše – obavezan su deo ponude kikindske pijace na Badnji dan. Ako niste već pazarili u nekom od supermarketa, već se odlučili da posetite gradsku pijacu- niste pogrešili. Ponuda je raznovrsna, a prodavci raspoloženi da, uz pazar, u komšijskoj atmosferi, sa vama proćaskaju i upute najlepše novogodišnje i božićne želje.

Ponuda na tezgi sugrađanina Dragana Tokića u duhu je Badnjeg dana i Božića. Zatičemo da kako vezuje male snopove slame.

– Čini mi se da je slama interesantna ljudima, vraća ih u prošlost. Slama se unosi na Badnji dan u kuće da bi osvanula za Božić, gde su se deca igrala u prijatnoj prazničnoj atmosferi kada se okuplja porodica. To me zaista raduje i vraća u detinjstvo. Pitaju me koliko treba za slamu, a ja kažem uzmite i nosite, neka vam je sa srećom- sa osmehom priča Tokić, dok nam odvaja snop slame.

-Prodavnice su danas preuzele primat, ali šteta, ipak smo mi Kikinđani i treba jedno drugom dati podršku. Mi smo ovde na pijaci spremni da uslužimo mušterije, a na kraju krajeva, pijaca služi i da se malo cenkamo. Ustvari to je komunikacija među nama, to nam fali. Ko je ostvari, alal mu vera, to je najveća sreća u životu.

U kući Tokića, praznični duh obavezno unesu i korinđaši.

-Sa ponosom mogu da kažem da kod mene dođe 20 do 25 korinđaša. Unuka ih je animirala, žena pripremi lepe i prigodne paketiće sa, između ostalog, posebno išaranim i upakovanim medenjacima. A kad im dam neki dinarčić za srećan put, tome se najviše obraduju- priča ljubazni prodavac.