јануар 26, 2026

Dan: 21. decembar 2022.

Uzbudljiva završnica rukometnog Kupa Vojvodine u „Jezeru”. Trofeje Kikindi i Novopazovčankama uručili Nikola Lukač i Tatjana Medved

Grad Kikinda i dvorana „Jezero” bili su večeras vojvođansko rukometno središte, a trofeji pobednika Kupa Vojvodine završili su vitrinama MRK Kikinde i ŽRK Mladosti iz Nove Pazove. Uručili su ih kapitenima Stanimiru Komareku i Leposavi Glušici, naš gradonačelnik Nikola Lukač i nekadašnja reprezentativka Tanja Medved, sada aktivna u Rukometnom savezu Vojvodine kao predsednica Takmičarske komisije, a istovremeno i narodna poslanica u Skupštini Srbije i predsednica Skupštinskog pododbora za sport.

Rukometaši Kikinde bili su u finalu bolji 31:28 (17:14) od kaćkog Jugovića, a pre toga u ženskom finalu Novopazovčanke su savladale tim Srema iz Sremske Mitrovice, rezultatom 30:29 (11:15). Najbolji pojedinac muškog finala bio je golman Kikinde Marko Gaćinović.

– Velika pobeda, odbranili smo naslov pobednika pokrajinskog Kupa iz prošle sezone i to u vrlo zanimljivoj utakmici. Drago mi je i što smo na domaćem terenu osvojili ovaj trofej, pogotovo posle nekoliko slabijih rezultata u prvenstvu Srbije – rekao je Gaćinović, koji je i u prethodnom finalu 2021. u Bačkoj Palanci bio najbolji pojedinac meča.

Trener Kikinđana Goran Kurteš istakao je:

– Svako finale je neizvesno, a ekipa Jugovića usto došla je spremna i borbena i predstavila se u lepom svetlu. Mi smo pobedili zahvaljujući našoj većoj borbenosti, želji i iskustvu. Ostali smo bez dvojice igrača tokom utakmice, ali smo smogli snage i uspešno priveli meč kraju. Čestitke obema ekipa, sada nas očekuje pauza i pripreme za nastavak prvenstva, ipak je naš primarni cilj opstanak u ARKUS ligi, na proleće naredne godine.

Gradonačelnik Nikola Lukač napomenuo je:

– Kikinda je još jedanput potvrdila da je grad sporta, a da je jedan od najpopularnijih sportova rukomet. Naše devojke i momci prethodne sezone igrali su finala Kupa Vojvodine i oni su zaslužni što je naš grad ove godine bio organizator završnice oveog takmičenja. Hvala Rukometnom savezu Vojvodine koji nam je izašao u susret  i omogućio našem gradu da bude domaćin ovih finala. Mi znamo da budemo dobri organizatori i domaćini, a jedini žal je što i naše devojke nisu ušle u finale. Ovo je još jedan podsticaj da Grad Kikinda nastavi da ulaže u rukomet i siguran sam da će i mladi, ali i svi oni koji žele da pomognu rukometu, naći svoje mesto u ovom sportu pa da imamo još ovakvih turnira, jer Kikinda zaslužuje da ima ovakve utakmice i manifestacije kako u rukometu tako i u drugim sportovima, a rukomet i ceo sport od Grada Kikinde uvek mogu da očekuju veliku podršku.

Tanja Medved, Mokrinčanka po ocu, prvo je naglasila da se na severu Banata oseća kao kod kuće.

– Meni je ovo sve poznat teren, a osim toga moji prvi rukometni koraci sa selekcijom Vojvodine, načinjeni su baš ovde na igralištima „Jezera”. Ovo je veliki događaj za rukomet, a želimo da u ovoj novoj postavi u Savezu, mi bivše rukometašice, uložimo svu svoju energiju i probamo i da omasovimo naš sport i da ga promovišemo. Kikinda zaslužuje ovakvu jednu manifestaciju, sama hala dobila je jednu novu dimenziju s ovim podom, a na rukometašima i rukometašicama je bilo da pokažu publici da je ovaj sport i dalje kod nas dobar i interesantan pa da ljudi uživaju kao i u vremenima kada smo mi igrali. Velika zahvalnost ide Gradu, a imate divnog gradonačelnika koji je pre svega sportista i koji se sa sportistima uvek nađe na istim talasnim dužinama. Odavde je poteklo mnogo dobrih rukometaša i rukometašica i nadam se da ćete kao grad nastaviti tako i nadalje.    

Jovan Kovačević predsednik Rukometnog saveza Vojvodine, dodao je:

– Nisam prvi put u Kikindi pa nisam ni iznenađen sjajnom organizacijom i gostoprimstvom. Mi iz RSV odardili smo svoj deo posla, ali bez domaćina Kikinđana, sve ovo ne bi bilo ostavrivo na ovakav odličan način, a čestitke idu pre svega gradonačelniku Lukaču i gradskom većniku za sport Draganu Pecarskom.  

Rajko Prodanović generalni skeretar RSV, zaključio je:

– Pružili smo ekipama osećaj kao da igraju neku evropsku utakmicu, a veliku zahvalnost za to dugujemo Gradu Kikindi. Na koji smo god problem naišli, svi su nam u gradu izašli u susret i otklonili i najmanji detalj smetnje. 

bazar iđoš 2

Da spoje lepo i korisno, dosetili su se u Osnovnoj školi „Milivoj Omorac“ u Iđošu. U susret predstojećim praznicima organizovali su prodajni novogodišnji bazar i isplanirali da sakupljenim sredstvima kupe novu odbojkašku mrežu za školu.

 Inicijativa je potekla od nastavnice Jelene Moldvai, kojoj se pridružila koleginica Jelena Grbić, a potom i učiteljice i ostatak kolektiva. Odziv roditelja i drugih meštana premašio je očekivanja. Sala se napunila, a prodajni stolovi ispraznili.

-Vredni i kreativni đaci su zajedno sa roditeljima pravili božićne i novogodišnje čestitke i razne praznične poklončiće. Odazvao se veliki broj meštana, pored roditelja i nastavnika, i uspeli su da sakupe 32.000 dinara. Biće dovoljno ne samo za kupovinu odbojkaške mreže, već i za nove lopte- kaže za Kikindski portal Aleksandar Aćimov, direktor škole.

Osnovnu školu „Milivoj Omorac“ u Iđošu pohađa 110 đaka od prvog do osmog razreda.

dan jna 11

Prva Proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada formirana je 21. decembra 1941. godine, a dan kasnije krenula je u prve borbe, te se ovaj datum slavio kao Dan Jugoslovenske narodne armije. U znak sećanja na ove značajne istorijske događaje, Gradski odbor Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR-a) u Kikindi danas je upriličio svečanost u Kulturnom centru.

– Shodno političkoj i vojnoj situaciji u kojoj se Srbija nalazi, zadatak boračkih udruženja je da podignu patriotizam i rodoljublje našeg naroda – rekao je predsednik Gradskog odbora SUBNOR-a, Savo Orelj.

Na početku svečanosti intonirana je himna Saveza, „Partizan sam, tim se dičim“, a zatim je, za članove i goste, priređen program u kojem su članovi Odbora za kulturno-zabavni rad SUBNOR-a i Odreda izviđača „Proka Sredojev“ izveli najpoznatije pesme iz Narodnooslobodilačkog rata (NOR-a).

Programu je prisustvovao predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan. On je podsetio da je obeležavanje istorijskih datuma važno i za grad i za državu.

– Ne ulazeći u ideologiju, značajno je da su u pokretima otpora bili ljudi koji su se borili protiv nadolazeće nesreće u Evropi i svetu. U tom momentu bili su prvi koji su ustali protiv Hitlera. Obeležavanjem ovih datuma zadržavamo sećanje na ljude koji su se borili protiv fašizma, za narod, za slobodu, ne žaleći svoje živote. Oni su bili prave patriote i rodoljubi i mi, kao grad i država dužni smo da poštujemo njihovu borbu i žrtve. Podržavaćemo i ubuduće rad udruženja koja se bave negovanjem tradicije NOR-a – rekao je Bogdan.

Bogdanu je uručeno priznanje za podršku radu SUBNOR-a. Zahvalnice su dobili i  zaslužni članovi i saradnici Odbora: sekretar Opštinskog odbora Savski venac, Čedomir Stević, predsednik Mesnog odbora Dedinje, Rajko Nikezić, Ilija Stević iz Gradskog odbora Zrenjanin, predsednica Sekcije boraca Vojvođanskih brigada, Olga Kojić Štrbac, zatim Miodrag Tadić, Vladimir Radić, Đuro Bucalo, Drago Pekija, Milna Živko, Boris Živko, Branka Vujadinov, Dušan Vujadinov, Ivica Romakov, Dobrinka Nedin, Vesna Bojić, Dragana Drljić, Jasmina Tadić i Kulturni centar Kikinda.

U toku svečanosti emitovan je i razgovor sa poslednjim preživelim borcem Prve proleterske brigade, mitraljescem i penzionisanim pukovnikom JNA, Zdenkom Duplančićem, koji je radila novinarka Vesna Bojić.

Prva proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada imala je, prilikom formiranja u mestu Rudo, u Bosni i Hercegovini, 1.200 boraca, raspoređenih u šest bataljona – četiri iz Srbije i dva iz Crne Gore. Formirao ju je Vrhovni komandant Narodnooslobodilačke vojske i Pokreta za oslobođenje Jugoslavije, Josip Broz Tito.

Prvi komandant Brigade bio je Koča Popović. Na svom ratnom putu prešla je više od 20 hiljada kilometara, u njenim borbama učestvovalo je više od 22 hiljade ljudi iz cele Jugoslavije. Imala je više od 7.500 poginulih, ranjenih i nestalih boraca; iz stroja je izbacila više hiljada neprijateljskih vojnika. Dala je 83 narodna heroja.

kikinda grad

Republički zavod za statistiku objavio je prve rezultate Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova koji je sproveden tokom oktobra na teritoriji Srbije. Prema objavljenim podacima, na teritoriji Grada Kikinde ukupan broj stanovnika iznosi 49.691.

Prema Popisu iz 2011, u Kikindi je živelo 59.453 ljudi. Pad broja stanovnika iznosi 9.762. Koliko je stanovnika manje u samoj Kikindi, a koliko pojedinačno u selima, znaćemo kada pristignu detaljniji rezultati popisa.

Ukupan broj popisanih domaćinstava na teritoriji Grada Kikinde je 19.576, a stanova 24.070, pokazuju prvi rezultati Popisa koje je objavio RZS.

Prema tim rezultatima, u Republici Srbiji živi 6 690 887 stanovnika što je skoro pola miliona odnosno 6,9 odsto manje nego što je evidentirano na Popisu 2011. godine (-495.975). U regionu Vojvodine, živi 182.453  ljudi manje.

Jedino region Beograda beleži porast, pa je broj stanovnika povećan za 26.123.

IMG_1791 (Large)

Nova investicija u mesnim zajednicama predviđena budžetskim planom za 2023. godinu su postrojenja za prečišćavanje pijaće vode, a prvi će na redu biti Iđoš, Mokrin, Banatsko Veliko Selo, Nakovo. Koja su to još investiciona ulaganja u seoskim mesnim zajednicama planirana budžetom za narednu godinu, precizirala je zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski na sednici gradske skupštine:

-U MZ Banatsko Veliko Selo predviđen je završetak radova na stadionu FK Kozara, u Novim Kozarcima investiociono održavanje Doma kulture, u Ruskom Selu izgradnja parka, investiciono održavanje Doma kulture i investiciono održavanje objekta FK Crvena zvezda, u Banatskoj Toploli adaptacija objekta Doma kulture, u Nakovu popravka platoa ispred mesne zajednice i poslovnog centra i u Mokrinu izrada izrada projektno tehničke dokumentacije za postavku letnje pozornice i fontane na trgu. U Iđošu, kada je reč o rekonstrukciji zgrade Doma lovaca nastali su problemi u vezi sa dokumentacijom, i potrebno je preprojektovanje- precizirala je zamenica gradonačelnika.

Jakšić Kiurski je, takođe, ukazala koja su to planirana investiciona ulaganja u škole.

-Popravka krova u OŠ „Ivo Lola Ribar“, postavka hidrantske mreže, sanacija svlačionica i sanitarnih čvorova u školi „Sveti Sava“, sanacija objekta za produženi boravak i kuhinju u školi „Jovan Popović“, sanacija toaleta u školi „Đura Jakšić“, kapitalno održavanje zgrade škole „Milivoj Omorac“ u Iđošu, postavljanje rasvete u školi „Vasa Stajić“.

 

 

 

Jovan Popovic korice

Kikindska izdavačka kuća „Partizanska knjiga“ objavila je prvi tom sabranih dela našeg znamenitog sugrađanina i važnog srpskog pisca Jovana Popovića – „Sabrane priče“. Knjiga je objavljena u ediciji „Stari majstori“, u kojoj su svoje mesto prethodno našla sabrana dela Dušana Vasiljeva i Đure Đukanova. Tako su se prvi put u jednoj knjizi našle sve tri Popovićeve prozne zbirke: Reda mora da bude (1932), Lica u prolazu (1941) i Istinite legende (1944). Svi tekstovi su lektorski i pravopisno osavremenjeni i propraćeni pogovorom Srđana Srdića.

Jovan Popović (1905-1052), bio je pesnik i prozni pisac, urednik časopisa, pozorišni i književni kritičar, jedan od osnivača beogradskog nedeljnika NIN i predsednik Udruženja književnika Srbije. Od početka ustanka u Srbiji učestvovao je u NOB-u. 1950. izabran je za dopisnog člana SANU. Sahranjen je u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu, a njegovo ime nose osnovna škola u Kikindi, kikindska Narodna biblioteka, kao i još desetak osnovnih škola u Srbiji. Godinu dana po Popovićevoj smrti, 1953. godine u centru Kikinde, na današnjem gradskom trgu, podignut je monumentalni spomenik ovom autoru, izrađen u bronzi, delo akademskog vajara Aleksandra Zarina.
Objavljivanje Sabranih priča Jovana Popovića finansijski su podržali Grad Kikinda i Ministarstvo kulture Republike Srbije.

Naša kuća

Za novu v. d. direktoricu Centra za pružanje usluga socijalne zaštite, na sednici gradske skupštine u utorak, imenovana je Nikoleta Pavlov, specijalista strukovni vaspitač u oblasti inkluzivnog vaspitanja i obrazovanja.

Prethodno su odbornici konstatovali prestanak mandata dosadašnje v. d. direktorke Cecilije  Šajber, zbog isteka perioda na koji je imenovana.

Nikoleta Pavlov je u Centru zaposlena kao stručni saradnik od 2016. godine. Kako je navedeno u radnoj biografiji, bavi se organizacijom radno-okupacione terapije, kao i poboljšanjem položaja osoba sa invaliditetom kroz njihovo osnaživanje, povećanje vidljivosti i uključenosti u zajednicu. Učestvovala je u razvoju inovativne usluge u socijalnoj zaštiti „Podrška u lokalnoj zajednici“, koja se sprovodi zajedno sa VŠSSOV u Kikindi, kao koordinator usluge. Aktivno je učestvovala u realizaciji projekta „Rehabilitacioni centar za senzornu integraciju“.

Cecilija Šajber bila je na čelu Centra za pružanje usluga socijalne zaštite poznatijeg pod ranijim nazivom „Naša kuća“ od 2019. godine.

Don`t copy text!