јануар 31, 2026

Dan: 19. decembar 2022.

petarda

Deci ne treba dozvoliti da uopšte dođu u kontakt sa pirotehničkim sredstvima. Povrede nastale prilikom upotrebe pirotehnike mogu biti naizgled bezazlene u smislu da su to manje opekotine i manje rane, ali nekada mogu da zahvate delove tela u vidu većih opekotina, i mogu se zadobiti povrede šake koje se završavaju amputacijom prstiju ili nedostatkom delova šake, ukazao je doktor Đorđe Kravljanac iz Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije „Dr Vukan Čupić”, prenosi Tanjug.

– U periodu od dve godine imali smo takve slučajeve koje smo mogli da rešavamo samo u ambulantnim uslovima, nije bilo prijema u bolnicu ni onih koji su zahtevali hirurško lečenje. Međutim, za doček 2022. godine, troje dece imalo je ozbiljne povrede i hospitalizovano je u Institut za majku i dete – rekao je Kravljanac.

On je svima koji rade sa decom, a pre svega roditeljima, poručio da upotreba pirotehničkih sredstava za decu predstavlja opasnost, navodeći da deca ne znaju na bezbedan način da upotrebljavaju petarde, već često iz radoznalosti pokušaju da upotrebe to pirotehničko sredstvo.

– Bace petardu, ona ne eksplodira, onda je ponovo uzmu u ruku i tada dođe do eksplozije i povrede – objasnio je Kravljanac i dodao da se sve to događa iz dečije radoznalosti, ali i iz nedovoljnog znanja o mogućnostima koje mogu da nastanu prilikom upotrebe pirotehničkih sredstava.

On je upozorio na moguće brojne posledice i komplikacije koje nekada mogu da ugroze dečiji život. Kako je rekao, tokom svog rada susreo se sa više veoma teških slučajeva ovakvih povreda.

Između ostalog, naveo je da su spasili dečaka koji je, pre nekoliko godina, ubacio petardu u rezervoar za benzin pri čemu je došlo do eksplozije, pa povreda nije zahvatila samo šake već čitavo telo – lice, glavu, ekstremitete i trup.

– On je bio životno ugrožen, nekoliko puta smo ga operisali, imao je transplatacije kože, lica, rekonstrukcije šaka. Uspeli smo da ga spasimo, ali redovno dolazi kod nas i svake godine ima dve ili tri operacije ožiljaka koji su izraženi i koji mu prave problem u svakodnevnom funkcionisanju – rekao je Kravljanac.

Govoreći o tome šta bi prvo trebalo uraditi kada dođe do ovakvih povreda, pre poziva lekara, naveo je da bi ranu prvo trebalo na neki način zaštititi, ako je moguće isprati je hladnom vodom ili staviti hladne obloge i uviti povredu peškirom, pelenom ili nekim drugim materijalom, a potom dete što pre  dovesti u hitnu hiruršku službu gde će na adekvatan način biti zbrinuto.

NSZ Kikinda

Trend smanjenja broja nezaposlenih u Kikindi i selima se nastavlja, pokazuju najnoviji podaci Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ). Na evidenciji je, krajem novembra, bilo 2.219 osoba, što je 527 manje u odnosu na početak godine. Proverili smo koji su razlozi smanjenja nezaposlenosti, koliko je onih koji su, u istom periodu, zasnovali radni odnos.

Detaljnija statistika Nacionalne službe otkriva sledeće: od januara do decembra zaposleno je dva puta više osoba od broja koji pokazuje umanjenje nezaposlenosti.

Radni odnos, u tom periodu, zasnovalo je 1.086 ljudi, a gotovo isti broj (1.002) izbrisan je iz evidencije zbog nedolaska na razgovor ili nejavljanja. Vrlo malo nezaposlenih (34) steklo je pravo na starosnu penziju, a dva puta više njih (73) samovoljno se odjavilo sa evidencije.

Međutim, ova umanjenja nadoknađena su novoprijavljenima. Najviše ih je starosti od 15 do 24 godine, 511, a najmanje starijih od 60 godina.

U NSZ nemaju podatke o tome koliko osoba se vratilo na evidenciju posle zasnivanja radnog odnosa, niti o razlozima zbog kojih je neko prestane da dolazi na javljanja i razgovore.

Među onima koji traže posao, gotovo polovina je bez kvalifikacije (46 odsto), slede osobe sa završenim IV i  III stepenom stručne spreme.

Ukupno gledano, trend opadanja broja nezaposlenih na evidenciji NSZ od 2020. je konstantan i na godišnjem nivou, u proseku je oko 830.

Kada su u pitanju potrebe poslodavaca, najtraženiji su radnici u proizvodnji, prodavci i pomoćni kuvari, a poslodavci, u zavisnosti od vrste posla, često ne primaju starije radnike.

Shodno tome, na spiskovima je najviše ljudi starosti od 50 do 54 godine, odmah zatim onih koji imaju između 40 i 50 godina života.

Aktuelnu ponudu slobodnih radnih mesta možete pratiti na našem sajtu, u sekciji Info, poslovi.

radna akcija u nakovu

Meštani Nakova organizovali su u subotu radnu akciju kako bi nastavili uređenje oaze mira i rekreacije koja niče pokraj jezera u ovom selu. Deo planiranih sadržaja je terasa na kojoj će moći da se održavaju različita okupljanja, proslave, druženja. Šta je do sada urađeno, a šta su planovi za naredni period, uverio se na licu mesta gradonačelnik Nikola Lukač.

-U radnoj akciji je učestvovalo 25 meštana i sugrađana iz Kikinde vođeni željom da zajedničkim trudom nastavimo uređenje ovog prostora- kaže za Kikindski portal član Saveta MZ Nakovo Branislav Čubrilo Rus.- Odmah pored jezera  u Nakovu temelj je izliven i pripremljen da se postavi planirani objekat. Biće to otvorena terasa, koja će biti prostor za okupljanja, kako dece tako i odraslih. Radnoj akciji odazvali su se ljudi dobre volje kao što su to činili i do sada, i na taj duh zajedništva u Nakovu smo veoma ponosni- ističe.

Test za kikindski juniorski boks. Mihalj i Šibul branili boje Srbije

Nikola Šibul (na fotografiji s gradonačelnikom) i Stefan Mihalj, juniori kikindskog Bokserskog kluba Odred KI 1945, kao članovi selekcije Srbije odmerili su snage s reprezentativcima Mađarske Balintom Kovačem i Tamašom Pinterom, u kategoriji do 50 kilograma. Mečevi su održani u novosadskom SPENS-u, a u okviru prijateljskog test susreta dve reprezentacije.

– U oba meča naši momci poraženi su rezultatom 2:1 na poene, međutim treba napomenuti da je ovaj susret zakazan „na brzinu” i da je članovima naše selekcije, pa tako i dvojici Kikinđana, nedostajala bolja pripremljenost dok se gosti iz Mađarske trenutno nalaze u vrhunskoj formi – kaže predsednik kikindskog kluba Milan Škapik, istovremeno i jedan od dvojice trenera selekcije Srbije.

 

 

Bezbednost 5

Nabavku paketa za najmlađe omogućio je Savet za bezbednost u saobraćaju Grada Kikinde, u saradnji sa Agencijom za bezbednost saobraćaja. Predškolcima i prvacima poklone je jutros uručio gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima, članovima Gradskog veća – Valentinom Mickovski, zaduženom za obrazovanje i kulturu i Miroslavom Dučićem, zaduženim za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije, kao i sa inspektorima za drumski saobraćaj Gradske uprave, Pavlom Popovićem i Zoltanom Sakalom.

– Poklone već tradicionalno obezbeđujemo, prvaci dobijaju knjige „Pažljivko“ sa osnovnim pravilima u saobraćaju, fluorescentne prsluke, da bi bili vidljiviji i, već drugu godinu poklanjamo im i led svetla za bicikle. Za predškolce imamo „Pažljivkove“ bojanke i buster-pomoćna sedišta, što se, u razgovorima sa roditeljima, pokazalo kao dobar i koristan poklon – rekao je Dučić.

Prvi su pakete dobili prvaci u osnovnim školama „Žarko Zrenjanin“ i „1. Oktobar“ u Bašaidu“, kao i predškolci u vrtićima „Miki“ u Kikindi i „Bubamara“ u Ruskom Selu. Savet je kupio je 455 paketa za prvake i 445 za predškolce, ukupne vrednosti milion 700 hiljada dinara.

Gradonačelnik, Nikola Lukač, poručio je deci da poštuju saobraćajne propise, da slušaju učitelje i vaspitače, kako bi bili što bezbedniji van kuće, škole i vrtića i poželeo im sve najlepše povodom predstojećih praznika.

Direktor Osnovne škole „Žarko Zrenjanin“ i predsednik Aktiva direktora osnovnih škola, Tihomir Farkaš, pozdravio je akciju lokalne samouprave koja se sprovodi radi poboljšanja bezbednosti najmlađih.

– Sigurnost dece u dolasku i odlasku iz škole veoma nam je važna i siguran sam da se, i ovakvim akcijama, popravlja bezbednosna situacija – ocenio je Farkaš. – Naša škola je u pešačkoj zoni, ali su u blizini glavne saobraćajnice, te đacima stalno skrećemo pažnju da budu pažljivi u saobraćaju. Iako je ponašanje u saobraćaju deo nastave, učitelji i dodatno rade i pričaju sa učenicima o ovoj temi.

Najmlađi učesnici u saobraćaju obradovali su se i zahvalili na poklonima. Akcija podele saobraćajnih paketića prvacima ima dugu tradiciju, dok je za predškolce započeta prošle godine.

– U saradnji sa Gradom nastavili smo ovaj lep običaj jer naša obaveza je da brinemo o deci, ne samo o vaspitanju i obrazovanju, već i o njihovoj bezbednosti. Najvažnije je to što oni razumeju značaj poklona i to će im pomoći da, u radu sa vaspitačima i roditeljima, nauče sve što treba o učešću u saobraćaju – rekla je direktorica Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“, Kristina Drljić.

Pored aktuelne akcije, Savet za bezbednost u saobraćaju Grada Kikinde sproveo je, ove godine, i niz edukacija za sve kategorije koje su identifikovane kao rizične: za motocikliste, vozače i upravljače radnim mašinama, i predavanja o posledicama nepoštovanja propisa, rekao je Miroslav Dučić. On je dodao da će se, narednih godina, intenzivirati aktivnosti u oblasti bezbednosti, kako bi se postigao cilj, a to je potpuna sigurnost građana, bez stradalih u saobraćaju.

Dusan Tešin i Lena Terzić

Na međunarodnom „Novogodišnjem turniru” u Novom Sadu, kikindska Galadska nastupila je s devetoro stonotenisera u svim uzrasnim kategorijama, a najviše uspeha imala je mlađana Lena Terzić u konkurenciji mini kadetkinja, osvojila je srebro, dok je kadet Dušan Tešin završio plasiran od petog do osmog mesta.

– Tunir je bio kvalitetan, okupilo se mnogo dobrih stonotenisera, ukupno njih oko 700, osim iz Srbije, i iz: Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Švedske i još mnogih drugih država. U Leninom uzrastu bilo je oko 80 mini kadetkinja, a u Dušanovom oko 130, što samo po sebi dovoljno govori o njihovim dostignućima – zadovoljno konstatuje trener Vladimir Toševski.

Nagrade grada

Na narednoj sednici gradske skupštine u utorak 20. decembra, pred odbornicima će se naći i izmene i dopune odluke o nagradama i priznanjima grada. Predlog je da se, pored postojeće Nagrade Grada Kikinde, ustanovi priznanje Zaslužni građanin Kikinde koje se odnosi na trajan doprinos gradu Kikindi poput nagrade za životno delo pojedinca.

Pored postojećih gradskih priznanja, predloženo je i da se ustanovi Nikoljdanska povelja. Dodeljivaće se prilikom obeležavanja gradske slave Letnjeg Svetog Nikole, kao priznanje u oblasti društvenog aktivizma za nagrađivanje pojedinaca, kolektiva ili pravnih lica za humanitarne i volonterske događaje u različitim oblastima života i rada.

Mihael ipak zaslužniji od Stefana

Za rezultate u oblasti privrede i preduzetništva, Grad dodeljuje nagradu koja nosi ime po Stefanu Bonu. Međutim, ako se odbornici saglase, priznanje će promeniti naziv. „Mihael (Mihalj) je mnogo značajnija ličnost za lokalnu istoriju od njegovog sina i naslednika Stefana (Ištvana)“ –stoji u obrazloženju izmena. Dalje se navodi:

„Mihalj je bio osnivač najvećeg koncerna u južnoj Ugarskoj, modernizovao je sve ciglane (Sv.Hubert, Kikinda, Žombolj) koje je nasledio od oca, a za potrebe velikokikindske fabrike 1909. otvorio je mašinsku radionicu i livački pogon- preteču Livnice. U novoj državi (Kraljevini SHS/Jugoslaviji) ciglarsku imperiju je proširio, a u Velikoj Kikindi je bio društveno angažovan i aktivan, najpre kao virilski odbornik u varoškoj skupštini, kao predsednik Upravnog odbora Velikokikindske štedionice i kao vlasnik hotela. Njegovom zaslugom, Velika Kikinda je prvi put osvetljena (1896)- potkrepljeno je obrazloženje promene naziva nagrade za rezultate u svim oblastima privređivanja.

Podsetimo, da najviša gradska priznanja ponesu imena znamenitih Kikinđana, utvrđeno je odlukom gradske skupštine iz novembra 2019. godine. Kako je tada saopšteno, kikindski klub istoričara, aktivno je bio uključen u ovu inicijativu. Tada su ustanovljena priznanja koja nose ime po dr Pavlu Kenđelcu, Melaniji Nikolić Gaičić, Niki Mirkovu, dr Ranku Petroviću, Jovanu Ćirilovu i Stefanu Bonu.

Posebna priznanja

Pored gradskih priznanja, Komisija može dodeliti i posebna priznanja u vidu zahvalnica ili pohvala grada fizičkom ili pravnom licu, za rezultate u različitim oblastima života i rada- takođe se navodi u predloženom aktu.

 

 

 

trotinet

U tekstu Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti saobraćaja, koji je MUP objavio na svom sajtu, uvodi se kategorija lako električno vozilo koja se odnosi na električne trotinete, a time su predložena i pravila o njihovom učešću u saobraćaju.

Kako je navedeno, lako električno vozilo može da se kreće na kolovozu ukoliko ne postoji trotoar, pešačka ili biciklistička staza i to tamo gde je maksimalno ograničenje brzine do 30 kilometara na čas. Tom prilikom može da zauzima jedan metar širine od desne ivice kolovoza, osim kada se nalazi u raskrsnici i skreće levo ili vrši preticanje.

Vozač električnog trotineta je u obavezi da koristi biciklističku stazu, pešačko – biciklističku stazu ili biciklističku traku, a ukoliko ona ne postoji, pa vozi na trotoaru, ne sme se kretati brže od pešaka, a maksimalno pet kilometara na čas. Vozač električnog trotineta, ne sme da bude mlađi od 14 godina, a za one do 18 godina starosti propisano je obavezno nošenje zakopčane biciklističke kacige na glavi u toku vožnje.

Kako stoji u nacrtu obavezujuće je i nošenje reflektujućeg prsluka noću i u situacijama smanjene vidljivosti u saobraćaju. Električni trotinet, po novom zakonu ukoliko ove izmene budu usvojene, neće smeti da se vozi prilikom prelaska na pešačkom, osim ukoliko on nije deo biciklističke staze.

Na električnom trotinetu se ne sme prevoziti druga osoba, a vozač kod sebe mora da ima podatke o tehničkoj specifikaciji vozila, i da ih pokaže da zahtev ovlašćenom službenom licu, jer je izmenama zakona propisano i to da je lako električno vozilo čija snaga motora nije veća od 0,6 kW, i čija najveća konstruktivna brzina ne prelazi 25 kilometara na čas, a masa 35 kilograma.

Javna rasprava o ovom nacrtu traje do 31. decembra.

Sveti Nikola

Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Nikolu Čudotvorca, jednog od najvećih hrišćanskih svetitelja, zaštitnika putnika, moreplovaca, ribara i splavara. Nikoljdan je najčešća slava kod srpskog naroda, pa se kaže da polovina slavi, a druga polovina odlazi u goste.

Sveti Nikola je slava nepromenljivog datuma – 6. decembra po starom, odnosno 19. decembra po novom kalendaru, na dan kada je 343. godine svetitelj preminuo. Slavi se i 22. maja, u znak sećanja na dan kada su njegove mošti 1096. godine prenete iz Mira u Likiji u tada pravoslavni Bari, u Italiji, i položene u Crkvu Svetog Jovana Preteče, koja je ubrzo postala stecište hodočasnika.

Rođen je u gradu Patara u oblasti Likija u Maloj Aziji, od roditelja Teofana i None, u vreme rimskog cara Valerijana.  Svoj duhovni život počeo je u manastiru Novi Sion, gde se i zamonašio. Posle smrti roditelja, svu nasleđenu imovinu razdelio je siromašnima.

Prema predanju, vođen čudesnim glasom krenuo je u narod da širi veru, pravdu i milosrđe i već je svojom pojavom donosio utehu, mir i dobru volju.

Sveti Nikola pada u vreme velikog božićnog posta, pa vernici pripremaju isključivo ribu i drugu posnu hranu. U narodu se veruje da Sveti Nikola, noć uoči praznika, obilazi dobru decu i deli poklone. U nekim krajevima održao se običaj darivanja dece na današnji praznik jer je Sveti Nikola i njihov zaštitnik. Prema tradiciji, danas nikako ne valja prati veš, čistiti kuću i raditi bilo kakve kućne poslove.

Svim svečarima, Kikindski želi srećnu slavu!

Don`t copy text!