Day: December 6, 2022

povratak na selo

Selo hvali, a u gradu živi- ne važi u slučaju porodice Ćuk. Ivana i Goran, roditelji četvorogodišnje Sare i tromesečne Sofije, odlučili su da svoju porodičnu oazu naprave na selu. Tu su videli mogućnost da žive komfornije, zdravije i deci pruže svakodnevni dodir sa prirodom.

Goran je kao dečak sa porodicom izbegao iz Hrvatske, a Ivana je iz Novog Kneževca. Posle podstanarskog života u Kikindi, priliku da dođu do svog krova nad glavom pružio im je program dodele seoskih kuća izbeglim licima koji je Komesarijat za izbeglice realizovao sa Gradom.

Svoj dom su pronašli u Ruskom Selu.

Penzioneri Kikinda 4

Predstavnici Grada Kikinde, Gradskog udruženja penzionera i Kulturnog centra Kikinda danas su bili gosti Udruženja penzionera u Temišvaru povodom njihove slave, Svetog Nikole.

– Ovo je, zapravo, nastavak saradnje jer se nismo posećivali u vreme pandemije. Naši prijatelji iz Temišvara bili su u Kikindi u toku Dana ludaje i sada im mi, za njihovu slavu, uzvraćamo posetu. Negujemo lepe veze koje se ne svode samo na druženje; trudimo se da, sa zajedničkim projektima apliciramo kod nevladinih organizacija u Rumuniji i Srbiji – rekao je Milan Periz, predsednik kikindskog udruženja penzionera.

Povelju o saradnji dva udruženja potpisala su pre više od decenije. Nikolae Vlad, predsednik udruženja penzionera Temišvara, pozdravio je goste i poželeo da se lepa saradnja nastavi još dugo godina.

Događaju su prisustvovali i predsednik Skupštine grada, Mladen Bogdan, sekretari sekretarijata, Miroslava Narančić i Bogdan Tasovac, i direktor Kulturnog centra, Marko Markovljev.

– Članove dva udruženja povezuju zajedničke aktivnosti i druženje koje je  izuzetno značajno za građane trećeg doba. Pokazali smo da podržavamo i pomažemo naše Udruženje penzionera i sada, i na ovaj način, želimo da promovišemo saradnju dva grada – rekao je Mladen Bogdan.

U programu proslave nastupili su horovi i folklorna grupa kikindskog Udruženja, i uručene su zahvalnice, a zatim su gosti i domaćini posetili Božićni vašar.

migranti u muzeju

Zanimljiva muzejska tura –od upoznavanja sa istorijatom grada i lokalnim nasleđem kroz stalnu muzejsku postavku, preko učešća u radionici istraživanja sovinih gvalica pa do izložbe o fudbalu „Zbirka u šesnaestercu” organizovana je danas za grupu od 24 migranata iz Maroka i Avganistana. Među posetiocima kikindskog Narodnog muzeja bio je i  Salman Ahnuš (25) iz Maroka. Pre skoro dva meseca napustio je rodnu zemlju, a u Prihvatnom centru u Kikindi boravi  tek pet dana.

-Kikinda kao mali grad mi se sviđa i u kampu su prijatni prema nama. Ovo je lepa prilika da naučim nešto više o kulturi i istoriji Kikinde. Naša kultura se dosta razlikuje. Završio sam za kuvara. Želim da idem u Italiju, tamo imam prijatelja koji će me zaposliti da radim građevinske poslove. Maroko je otvorena zemlja za turiste, ali je tamo skup život, mladi ljudi nemaju posla, loša je ekonomska situacija. Tamo su moja žena i sin, očekujem da mi se kasnije i oni pridruže u Italiji- rekao je Ahnuš.

Jelena Stanarević iz Humanitarnog centra za integraciju i toleranciju podseća da je i prošlogodišnja organizovana poseta migranata muzeju imala pozitivan odjek.

-Posetu muzeju organizovali smo u sklopu inkluzije i integracije. Želeli smo da uključimo izbeglice iz Prihvatnog centra u Kikindi, da im ulepšamo dan i da nešto nauče o gradu u kom se nalaze.  U poseti je 12 migranata iz Maroka i 12 iz Avganistana. Trenutno je u Prihvatnom centru u Kikindi oko 400 migranata iz Bangladeša, Indije, Sirije, Pakistana, Avganistana, Maroka- rekla je Stanarević.

Obilazak Muzeja započet je upoznavanjem sa nezaobilaznom muzejskom atrakcijom, mamuticom Kikom.

-Drago nam je da migrantima ukažemo dobrodošlicu. Mislim da je važno da budemo gostoljubivi i pokažemo im nasleđe grada u kom trenutno borave. Prema novoj definiciji donetoj letos na generalnoj konferenciji IKOM-a, muzej je otvoreno i inkluzivno mesto čiji je zadatak da ugosti kako redovne posetioce, tako i marginalizovane i manjinske grupe- ukazao je Dragan Kiurski, kustos pedagog Narodnog muzeja.

 

 

P1100836

Radnici javnih preduzeća „Kikinda“ i „Toplana“ biće bolje plaćeni za dežurstva, noćni rad, rad vikendom i praznicima, povećana su im solidarna davanja i izdvajanja za lečenja i oporavak u banjama. Imaće i prava na slobodne dane za proces vantelesne oplodnje i brigu o deci, kao i stopostotnu nadoknadu u slučaju lečenja od maligniteta. Sve ovo obuhvaćeno je novim kolektivnim ugovorima koji su danas, u Gradskoj kući, potpisali predstavnici Grada Kikinde, dva javna preduzeća i Saveza samostalnih sindikata.

Potpisivanju su prisustvovali gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, i Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika.

– Napravili smo još kvalitetniji, bolji kolektivni ugovor, i postigli smo dogovor u korist svih zaposlenih u ovim javnim preduzećima. Smatram da, zajedničkim trudom i razgovorom, uvek možemo da dođemo do najboljih mogućih rešenja, kako za položaj zaposlenih, tako i za poboljšanje usluga koje ova preduzeća pružaju građanima Kikinde – izjavio je Lukač.

Novi kolektivni ugovori važe tri godine. Prethodno su već potpisani sa direktnim budžetskim korisnicima, a sada je to učinjeno i sa preduzećima čiji je osnivač Grad i koja zapošljavaju više od 200 ljudi.

Dijana Jakšić Kiurski naglasila je da su odredbe ugovora usklađene sa svim zakonskim i podzakonskim aktima, kao i da njihova realizacija neće ugroziti finansijsku stabilnost i likvidnost ovih preduzeća.

– U novim ugovorima takođe su čvršće definisani određeni kriterijumi, da ne bi bilo zloupotrebe, kako bi pomoć dobijali oni kojima je zaista potrebna – rekla je zamenica gradonačelnika. – Kada je reč o osnovama za povećanje zarade, data su i veća prava u odnosu na to kako nalažu Zakon o radu i granski kolektivni ugovor. Posebno je stavljen akcenat na zdravstvenu zaštitu zaposlenih jer je radnik najvažniji resurs. Za svaku pohvalu je to što će na teret poslodavca biti obezbeđena sredstva za preventivne preglede i za prevenciju radne invalidnosti. Svi radnici, poslovodstvo, osnivači i reprezentativni sindikat zadovoljni su potpisanim kolektivnim ugovorima.

Sa zamenicom gradonačelnika složio se i predsednik Osnovne organizacije Samostalnih sindikata za komunalne delatnosti u Javnom preduzeću „Kikinda“, Nikola Vojnović. On je ocenio da je novi kolektivni ugovor jedan od najboljih i da su u sindikatu zadovoljni postignutim.

Predsednik Veća Saveza samostalnih indikata za Kikindu, Čoku, Novu Crnju i Novi Kneževac, Ilija Drljić, istakao je da su danas potpisani kolektivni ugovori među najboljima u državi i da je Grad pokazao visok nivo razumevanja kada je u pitanju briga o zaposlenima.

– Dobijena su povećanja zarade od pet do deset odsto po satu za dežurstva. Za  rekreativni oporavak i odmor u fond se izdvaja 0,75 odsto; solidarno davanje, koje se redovno isplaćuje, povećano je na 41 hiljadu dinara. Topli obrok sada je definisan na 250 dinara dnevno, a regres će biti 75 odsto prosečne bruto  zarade u Republici uvećane za 33 hiljade, što je sada oko 89 hiljada dinara na godišnjem nivou. Povećane su i naknade za prekovremeni rad, rad subotom i na državni praznik, prve dve 30, a za rad na praznik 120 odsto. Posebna briga iskazana je za akutne problem i proširenje porodice: za vantelesnu oplodnju dobijaće se deset radnih dana, do sada se nisu dobijali slobodni dani, a za brigu o detetu do 12 godina, obezbeđeno je pet radnih dana – objasnio je Drljić.

On je dodao da su kolektivni ugovori sa direktnim budžetskim korisnicima veoma slični danas potpisanima, osim u delovima izdvajanja za topli obrok i regres i solidarnih davanja koja su, kod njih, nešto manja. U ovom Sindikatu su, kažu, zadovoljni što Grad poštuje odredbe potpisanih ugovora, pa se i njihova realizacija nikada ne dovodi u pitanje.

U subotu u „Jezeru”. „Kikindska zlatna rukavica”

Naš grad i Bokserski klub Odred 45 biće i ovog decembra domaćini „Kikindske zlatne rukavice”. Početak nadmetanja zakazan je za subotu u 14 sati pod svodovima dvorane „Jezero”.

– Biće održano i završno kolo Lige, a ujedno i svi ti mečevi u okviru su „Kikindske zlatne rukavice”. To nam predstavlja veliku čast i obavezu. U konkurenciji je 130 klubova, a svega je 10 kola Lige pa poveravanje organizacije našem klubu znači i priznanje dosadašnjeg rada nama u Odredu – kaže Milan Škapik predsednik Odreda 45 i zahvaljuje Gradskoj upravi na podršci.

Karatistima Feniksa 34 medalje

Proteklog vikenda u Kaću, u dvorani „Hram” održan je međunarodni turnir „Panter open” u organizaciji istoimenog karate kluba iz Budisave i Karate saveza Vojvodine, na kojem se okupilo više od 400 takmičara iz 38 klubova iz Srbije te Bosne i Hercegovine. Kikindski Karate klub Feniks učestvovao je sa 42 takmičara u svim uzrasnim kategorijama i disciplinama i u ukupnom plasmanu zauzeo drugo mesto. Zbirno je Kikinđanima pripalo 34 medalje. Poletarcima 11, pionirima osam, nadama dve, kadetima četiri, juniorima šest i seniorima tri odličja.

ledeni dani

Ledeni dani u Srbiji ne očekuju se pre januara, a ove zime ne bi trebalo da ih bude mnogo. Kako je za Telegraf u detaljnoj prognozi za zimu rekao prof. dr Jugoslav Nikolić, direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda, očekuje se od 7 do 20 ledenih dana sa maksimalnom temperaturom nižom od 0 stepeni,  na planinama od 30 do 50 ledenih dana.

Tokom predstojeće zime, ledeni dani se očekuju u Valjevu, Kikindi, Zrenjaninu, Sjenici, na Kopaoniku gde će ih biti najviše, na Zlatiboru i Crnom vrhu.

Tako će u januaru 2023. godine, broj ledenih dana u nižim predelima biti u intervalu od 5 dana u Valjevu, do 10 dana u Kikindi i Zrenjaninu, a na planinama od 11 u Sjenici, do 18 na Kopaoniku i Crnom vrhu.

Velika Kikinda 1898

Prema piscima koji su u 19. veku kritikovali Srpkinje da su olako prihvatile novotarije u odevanju i ukrašavanju, u Vojvodini se moda prvo pojavila u Velikoj Kikindi i njenoj okolini, a tek posle u Bačkoj i Provincijalu. Srpkinje sa severa Banata su prve, već polovinom 19. veka odbacile narodnu nošnju i počele da se oblače po modnim trendovima, Nosile su haljine od najskupljih materijala (svile, brokata, pliša, atlasa…) iz Engleske, Francuske i Italije, rukavice, šešire, suncobrane, lepeze, nakit, satove…Mnoge su se utezale u midere, a iz opanaka su uskočile u kožne lakovane cipele i sandale. Devojke i mlađe žene nisu izlazile na ulicu dok se nisu nalickale „flek” pomadom, belilom i rumenilom. Navodno, Mađarice i Nemice nisu tako lako prihvatale modne novine.

Muškarci su modu počeli da prate kasnije i to postepeno. Prvo je šubara zamenjena šeširom, pa opanci cipelama.

Da se isprati ova potreba najpre su se pobrinuli najveštiji trgovci Jevreji, a potom su se u „modni biznis” uključili i ostali Kikinđani. O bogatom modnom asortimanu svedoče reklame i oglasi iz tog perioda.

Najnovija moda iz Beča, Graca, Pariza…

Prodajom tekstilne i galanterijske robe bavio se Mikša Kraus, Jevrejin koji se kupovao poljoprivredno zemljište, trgovao nekretninama, a radnja koju je otvorio sredinom 19. veka prvobitno se bavila prodajom mrtvačkih sanduka. Nakon njegove smrti, poslovanje je preuzela njegova udovica Leontina.

U radnji Adama Hajnalija otvorenoj 1881. godine koja se nalazila preko puta Gradske kuće,  prodavao se tekstil i modna galanterija, ali i šeširi za pravoslavno sveštenstvo najfinijeg kvaliteta  i svih veličina, gospodski šeširi iz Beča i Graca, mantili, kaputi i suncobrani iz Pariza, dok je manžetne, rukavice, štapove za gospodu i cipele nabavljao u Karlsbadu i Beču.

U „Gross Kikindaer Zeitung” iz 1883. reklamirao je „sezonske konfekcijske novitete za žene: zimske kapute, ogrtače, paletote, predivne elegantne pelerine, kapute za vožnju bicikala, kapute za izlazak sa finim krznom…” Od aksesoara je naveo kape, mufove, kragne od kože foke, zmijske kože, plave lisice, astragana…

Trgovac tekstilom Milivoj Lotić u lokalnoj istoriji ostao je upamćen kao jedan od uhapšenih rodoljuba na početku Prvog svetskog rata. Imao je lokal „na glavnoj pijaci”. U „Sadašnjosti” se oglašao nekoliko puta tokom 1884.godine. Publici je stavio do znanja da „za Duhove i prolećnu sezonu” ima „ženskih, muških i dečijih suncobrana, končanih i svilenih rukavica, svakovrsnih čarapa, midera, čipaka, muških košulja, kravatni, krognova, manžetni i različitog pamuka u svakoj boji za pletivo”.

U sledećem oglasu je objavio da ima „vrlo lepih i najnovijih štofova za ženske haljine, veliki izbor rajhenberške plave čoje i kamgarna, atlaskih satena, kožnih i svilenih rukavica”.

Najveći mađarski trgovac tekstilom bio je Erne Indriković. Radnju „Kod plave zvezde” pored katoličke crkve otvorio je 1877. godine. Pored uobičajenih štofova, odela, haljina, aksesoara i pozamanterije, Indriković je nudio muške i ženske kapute iz Graca. U „Sadašnjosti” je 1896.godine reklamirao „univerzalne midere koji prave divan struk” i koji se „ne lome”.

 

(Izvor Vladislav Vujin: Kažiprstom -Velika Kikinda kroz novinske oglase i reklame)