Day: November 25, 2022

Velika-narodna-skupstina-1918

Vojvodina danas obeležava 104. godine od kada je Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena Banata, Bačke i Baranje održana u Novom Sadu 25. novembra 1918, na kojoj je doneta odluka o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji.

Zasedanje Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena Banata, Bačke i Baranje 25. novembra 1918. održano je u zdanju novosadskog hotela „Sloboda”. Tada je to bio „Grand hotel Majer”, potom preimenovan u „Sloboda”.

Skupštinu je sačinjavalo 757 poslanika izabranih u svim delovima Vojvodine. Među njima je bilo 16 delegata iz Velike Kikinde. Model je podrazumevao jednog poslanika na hiljadu građana. Među poslanicima je bilo 578 Srba, 84 Bunjevca, 62 Slovaka, 21 Rusin, 6, Nemaca, 3 Šokca, 2 Hrvata i jedan Mađar. Zanimljivo je da se među poslanicima nalazilo sedam osoba ženskog pola.

Upamćen je govor Jaše Tomića u kojem je između ostalog rečeno: „Mi najpre treba da obučemo srpsku košulju, jer nam je bliža, a tek onda da se zaodenemo jugoslovenskim ogrtačem”.

Iako je bilo različitih tumačenja poslanici su jednoglasno odlučili da se Vojvodina najpre priključi Kraljevini Srbiji, a da potom može slediti šire jugoslovensko ujedinjenje.

Prisajedinjenje je bilo plod vekovnog sna vojvođanskih Srba za priključenje matici Srbiji.

Svečana akademija u Novom Sadu

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović obratio se večeras na svečanoj akademiji u Srpskom narodnom pozorištu povodom 104. godišnjice održavanja Velike narodne skupštine i odluke o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji, istakavši da danas obeležavamo praznik Srba u Vojvodini i jedan od najvažnijih datuma za ceo srpski narod.

„Velika narodna skupština jeste bila veliki istorijski, a za prostor na kome živimo epohalni događaj – i priča o velikim ljudima, doraslim težini izazova sa kojima ih je istorija suočila i sposobnim da u pravom trenutku donesu i sprovedu prave odluke. Vreme je nedvosmisleno potvrdilo ispravnost njihove istorijske odluke – odluke o prisajedinjenju vojvođanskih oblasti Kraljevini Srbiji“, izjavio je Mirović.

Lukač: Odluka koja je promenila dalji tok istorije

-Predstavnici Velike Kikinde dali su svoj doprinos na Velikoj narodnoj skupštini Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena Banata, Bačke i Baranje, na kojoj je doneta odluka o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji. Ova odluka je promenila dalji tok istorije našeg naroda i donela dugo očekivano nacionalno i državno jedinstvo koje mi danas moramo da očuvamo po svaku cenu- saopštio je, povodom važnog istorijskog datuma, gradonačelnik Nikola Lukač.

(Tanjug, Kikindski)

Duma koncert 3

Ljubitelji popularne muzike kikindskih izvođača večeras su, uprkos hladnom i maglovitom vremenu, napunili salu Narodnog muzeja. Koncert pod nazivom „Muzika je božanski šapat koji leči našu dušu od tišine“ još jedan je u nizu muzičkih večeri nastalih po ideji i u organizaciji pijanistkinje Ljiljane Sivčev i, takođe pijaniste, Vladimira Kovačevića.

– Svi smo željni lepih stvari. Publika voli ovakve događaje, a mi nastupamo iz entuzijazma, iz ljubavi prema gradu i prema ljudima – rekao je Milan Prunić Duma, koji je bio u dvostrukoj ulozi – vokalnog soliste i moderatora večeri.

Osim publike, ovakvim umetničkim doživljajima raduju se i izvođači. Gordana Adamov Lana nastupa već drugi put.

– U Kikindi sam doživela sve najlepše stvari: ljubav, jer odavde je moj suprug, u ovom gradu sam dobila dete, odavde sam pravila karijeru. Nastupi za kikindsku publiku za mene su uvek posebni – kaže Lana.

Na muzičkoj večeri nastupili su i vokalni solista Jasna Grbić, harmonikaš Žarko Adamov i violinista Srđan Stojanović, kao i recitatorka, petogodišnja Lara Petkov. Muzičku nostalgičnu priču zaokružili su članovi hora „Kornelije Stanković“ sa dirigentkinjom Evom Aranjoš-Francuski.

– Večeras nastupamo sa evergrin pesmama. Naš cilj je da ljudima poklonimo muziku, da uživaju, da im prenesemo ono što mi osećamo svaki put kada pevamo – posebnu energiju i radost.

Raznovrsan repertoar, radost u nastupu profesionalaca, ali i uživanje publike učinilo je i ovo muzičko veče jednim od onih za pamćenje. Kikiđani će, sasvim sigurno, brzo poželeti novi „božanski šapat“. Za sada se zna da ih do Nove godine neće biti, izjavio je Milan Prunić Duma. Osim, kako je rekao, ako ne stigne peticija kikindske publike.

.JPG

U Kikindi je danas svečano obeleženo 40 godina od bratimljenja sa rumunskim Žomboljem i osam godina od trajnog otvaranja prelaza Nakovo-Lunga. U svečanoj sali Gradske kuće, gradonačelnik Nikola Lukač, i predsednik Opštine Žombolj Darius Postelniku, potpisali su novi protokol o saradnji, kao potvrdu i najavu nastavka partnerstva i prijateljstva žitelja dva grada.

-Prisni odnosi postoje više od sto godina, ali je saradnja intenzivirana u poslednjoj deceniji, učešćem u IPA projektima prekogranične saradnje čija realizacija je doprinela da uslovi za život i u Kikindi i Žombolju budu podignuti na viši nivo. Zeleni Banat, Eko-jezera, Banat 112, biciklističke staze, samo su neki od zajedničkih projekata – izjavio je Lukač.

Saradnja je, u prethodnom periodu, obuhvatila i oblasti kulture, sporta, vanrednih situacija i saradnju mladih.

– Mi smo bratski narodi i ova granica ne predstavlja nikakvu prepreku između nas – rekao je predsednik Opštine Žombolj, Darius Postelniku – Imamo u planu projekte za uređenje parkova u Kikindi i u Žombolju, ali i druge, nove projekte kojima želimo da podignemo životni standard stanovnika.

Svečanosti su prisustvovali članovi Gradskog veća i predstavnici Opštine Žombolj, kao i šefica Misije Ambasade Rumunije u Beogradu, Anka Popa. U programu su učestvovali hor „Floris“ iz Žombolja i hor kikindskog Kulturnog centra, „Atendite“.

Po završetku zvaničnog dela programa, gosti i domaćini posetili su Staro jezero i Veliki park. Sa skupa je poslata poruka da, iako ne govorimo istim jezikom, dobro se razumemo i spremni smo da pomognemo jedni drugima u duhu dobre komšijske i prijateljske saradnje.

 

Teremija

U Kikindi se ovih dana završavaju poslovi na uređenju putne infrastrukture i u pešačkim zonama na koje su, kao neophodne, ukazali građani. Gradonačelnik Nikola Lukač i član Gradskog veća zadužen za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije, Miroslav Dučić, obišli su danas radove u Ulici Nikole Tesle u kojoj se saniraju udarne rupe na kolovozu, u dužini od 700 metara.

– Moji saradnici i ja osluškujemo potrebe sugrađana i trudimo se da realizujemo sve što je u našoj mogućnosti. Tako ćemo činiti i ubuduće. Međutim, imamo i u nastavku ove ulice, na Teremijskom drumu, ozbiljan problem. Ovuda prolaze teški kamioni i neophodni su radovi koje ćemo preduzimati uz  sufinansiranje sa svima koji koriste ovaj put – rekao je Lukač.

Radovi kod Teremijskog druma deo su poslednjih ovogodišnjih građevinskih intervencija. Javnom komunalnom preduzeću „Kikinda“, koje upravlja saobraćajnicama u gradu, u tu svrhu, opredeljena su dodatna sredstva septembarskim rebalansom budžeta.

– Zahtevi građana su bili da se postave parking mesta u Ulici Uglješe Terzina, između bivšeg Radničkog doma i Suda, i kod Bloka I u Mikronaselju – objasnio je Čedo Gvero, v.d. direktor JKP „Kikinda“. – Rekonstruisan je i deo pešačke zone kod Osnovne škole „Žarko Zrenjanin“.

Ukupna vrednost radova je 12,5 miliona dinara, a izvođač je „Eko gradnja“ iz Zrenjanina.

 

 

 

Kikinda predstojećeg vikenda u znaku streljaštva

Naš grad ovoga vikenda biće u znaku streljaštva. Pod pokroviteljstvom Grada Kikinde i Ministarstva odbrane Republike Srbije, u dvorani „Jezero” u subotu i nedelju na rasporedu su dva nadmetanja: drugo kolo Kupa Streljačkog saveza Srbije za seniore i juniore odnosno prvi međunarodni turnir u organizaciji našeg Streljačkog kluba Kikinda, pod nazivom „Kikinda kup”.

Duško Petrov predsednik našeg sportskog kolektiva, istovremeno i istaknuti reprezentativac pištoljaš Srbije, napominje da će manifestaciju otvoriti gradonačelnik Nikola Lukač, u subotu u 13 sati.

– Očekujemo oko 200 strelaca iz država bivše Jugoslavije te Bugarske, a možda i Mađarske. Osim gradonačelnika Kikinde biće tu i gosti iz Ministarstva odbrane. Sve u svemu, očekuje nas istinski dvodnevni praznik našeg sporta u gradu, a verujemo i da će nakon predstojeće premijere, tokom narednih godina, „Kikinda kup” prerasti u tradiciju – veli Petrov.

Sovembar

Da je u naš grad stiglo više utina nego prošle godine, utvrdila je „Sova patrola” na čelu sa Milanom Ružićem iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. Zajedno sa školarcima iz Kikinde i Melenaca, predstavnici tog društva obišli su stabla na kojima borave sove.

-Više od 190 sova je prebrojano, što je više nego prošle godine, a kolege su otišle da obiđu još nekoliko dvorišta u gradskom centru. Vidimo da je najveći broj ptica na listopadnom drveću, lipama, hrastovima, ponekom kestenu. Posle, kad lišće opadne preći će na čemprese i borove- kaže Ružić.

Ističe da nema grada koji je gostoljubiviji prema pticama, Dokaz tome je i što ih stariji Kikinđani rado  upućuju na neka stabla, a svako dete prođe kroz obrazovne programe o zaštiti prirode i istraživanju ptica.

-Vojvođani znaju da u svakom naselju ima zimovališta sova. Nažalost, Vojvodina je prilično obešumljena pa su one prinuđene da ulaze u naselja. Kad je zimi hladno, kad su vetrovi, sneg, nedostatak zaklona, utine se skupljaju u gradskim naseljima. Tu im je,  paradoksalno, čak i bezbednije jer niko ne puca na njih i niko ih ne uznimirava, Takođe, u naša naselja ne ulaze životinje koje se hrane tim sovama kao što su na primer jastreb ili sova buljina. Dobro je to ih je čovek prihvatio i naučio da ima koristi od njih- napominje ornitolog.

Podseća da u Vojvodini, tokom pet meseci, od novembra do marta sove utine pojedu 25 miliona glodara. To su desetine miliona evra uštede poljoprivrednicima. Ružić ukazuje na značaj očuvanja životne sredine, prirodnih resursa i biološke raznolikosti, posebno u uslovima klimatskih promena.

-Skoro svaka zima kod nas protekne gotovo bez snega. I sad je prilično toplo za kraj novembra. Klimatske promene su očigledne, pogledajte oko nas je drveće puno lišća. To utiče na živi svet.

Brigom o sovama po kojima je postala prepoznatljiva širom sveta, Kikinda se istakla i privukla brojne posetioce.

-Ovo je jedanaesta godina kako se održava „Sovembar“. Uključuje se sve više dece i škola, što je potvrda da manifestacija ima budućnost. Čak 13 ekipa je učestvovalo danas na kvizu, najveći broj do sada. Poruka je da čuvamo sove i brinemo o njima kako bismo uživali u njihovom prisustvu- rekla je  Jasmina Milankov, v.d. direktorica Turističke organizacije Grada Kikinde.

Da zahvaljujući malim pernatim sugrađankama, naš grad privlači sve više posetilaca, ukazuje i Mladen Bogdan, predsednik gradske skupštine.

– Sove su postale zaštitnik znak Kikinde. Brinemo o životnoj sredini i, kao dobri domaćini, pružamo podršku svima koji se trude da zaštite ove retke vrste. Posetioci našeg grada mogu da se upoznaju sa značajem i životom ptica. Naš zadatak je da ih zaštitimo  i promovišemo- poručuje Bogdan.

„Sovembarske” aktivnosti su nastavljene. Osnovci i srednjoškolci su danas u sali „Partizana” predstavili svoje radove na temu sove ušare, a održan je i kviz „Svet sova ušara”.

 

Rečju ka svetlosti

Organizacija slepih i slabovidih „Severni Banat“  priredila je Zbornik poezije slepih stvaralaca „Rečju ka svetlosti“ koji je promovisan danas u prostorijama udruženja. Zastupljene su pesme šest autora iz cele Srbije: Jelke Bota, Danke Avramović Mijatović, Ratomira Šćepića, Emilije Matić, Dragana Popovića Kuruzlije i Jagode Nakrajkućin.

-U Zborniku čije objavljivanje je omogućio Grad Kikinda zastupljene su pesme slepih i slabovidih lica iz cele Srbije od kojih su tri autora iz Kikinde.  Zahvaljujemo se Gradu koji je prepoznao potrebe i značaj projekta kako bi se slepi i slabovidi pesnici predstavili široj javnosti. Ovo je treći zbornik koji je udruženje objavilo- kaže Jagoda Nakrajkućin, jedna od autorki i urednica Zbornika.

Početkom novembra, Kikinda je bila domaćin 23. Smotre stvaralaštva slepih i slabovidih umetnika Srbije koja je okupila učesnike iz cele zemlje.

-Organizacija „Severni Banat“ je, od osnivanja 2007. godine, svojim aktivnostima pokazala da je od velikog značaja za grad, pre svega zbog organizovanja različitih manifestacija- sportskog, kulturnog, edukativnog sadržaja kojima okuplja slepa i slabovida lica, članove njihovih porodica, ali i druge građane. Siguran sam da će sa ovakvim aktivnostima i manifestacijama nastaviti uspešan rad- ukazao je Ivan Ninčić, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu.

 

Studio Valjevo

Izložbu „Tera- Skulpture” koju čini dvadeset radova u terakoti iz kolekcije Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera” posetioci Internacionalnog umetničkog studija  “Radovan Trnavac Mića” u Valjevu u prilici su da pogledaju do kraja godine.

Postavku čini prikaz umetničkih dela nastalih na Internacionalnom simpozijumu skulpture u terakoti čiji su autori eminentni akademski vajari iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije, Francuske, Holandije, Turske, Južne Koreje i Japana.

Pred publikom su dela Slobodana i Miroslave Kojić, Ane Bešlić, Mrđana Bajića, Dragane Ilić Kažić, Igora Smiljanića, Branka Ružića, Ivana Kožarića, Koste Angeli Radovanija, Mojice Smerdu, Frančeska Roviela, Antonija Di Tomaza, Eugenija Rinalda, Paole Gasparoto, Zlatka Glamočaka, Jeroena Meijera, Seme Okan Topač, Čung Bovon, Juko Hihare i Kohta Sakaia.

Zahvaljujući Sporazumu o dugoročnoj saradnji sa Internacionalnim studijom iz Valjeva započela je razmena umetničkih produkcija nastalih u okviru godišnjih programskih aktivnosti dve ustanove kulture.

-Ovakve saradnje doprinose prezentaciji i promociji savremene likovne umetnosti kao i internacionalnih kolekcija koje ustanove baštine- navode u CLPU „Tera“.

Internacionalni umetnički studio „Radovan Trnavac Mića“ ugostio je više od 350 umetnika iz celog sveta koji su ostavili na poklon 243 umetnička dela. Odabrana dela iz umetničke kolekcije kikindskoj publici biće predstavljena na izložbi čije je otvaranje zakazano za 2. decembar u Galeriji „Tera“.