децембар 6, 2025

Dan: 14. novembar 2022.

gradsko veće

Sednica Gradskog veća održana danas u Etno kući „Torontal“ u Ruskom Selu bila je prilika da gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima obiđe novoizgrađeni objekat ovog atraktivnog kompleksa. Izgradnjom gostinske kuće sa šest trokrevetnih soba, sa restoranom i pratećim prostorijama prošireni su smeštajni kapaciteti u „Torontalu“ i dat novi zamajac razvoju seoskog turizma.

-Udruženje „Torontal“ je osnovano 2004.godine i praktično na 18. rođendan možemo da se pohvalimo novim sadržajem- konkretan je Šandor Talpai, predsednik ovog udruženja.

-Objekat je veoma značajan, pogotovo zbog toga što u selima nema objekata za smeštaj turista,a postoji potreba. Vreme je da na pravi način krenemo sa seoskim turizmom. Do sada smo imali dve trokrevetne sobe, ali to nije bilo dovoljno. Pored dosadašnjeg cilja –očuvanja tradicije, običaja i kulture mađarskog naroda, želimo da razvijamo seoski turizam i budemo oslonac razvoju preduzetništva. Mogu da obećam da će Rusko Selo biti jedno od najrazvijenijih u narednom periodu- poručuje Talpai.

U idiličnom ambijentu etno-kuće posetiocima se nude brojni sadržaji. Tu je jezero, teniski tereni, radionice grnčarije, veza i tkanja, suvenirnica, restoran… Izgradnju gostinske sobe finansirao je Mađarski nacionalni savet i Vlada Mađarske sa 18 miliona dinara, a pomoć je pružio i Grad.

-Izuzetno nam je drago da vidimo da se započeti projekti uspešno završavaju, da Grad i Mesna zajednica zajedno sa nacionalnim manjinama i udruženjem „Torontal“ dobro sarađuju što rezultira novim sadržajima i napretkom- kaže gradonačelnik Nikola Lukač.

-Ulaganja u sela su od posebnog značaja. Siguran sam da će turisti koji rado dolaze u Kikindu i naša sela, biti zadovoljni. Ovde vidimo da i drugi izvori finansiranja, kada postoje dobre reference, kao što ih ima „Torontal“ ulažu u razvojne projekte. Vodićemo računa o građanima koji žive u mesnim zajednicama i uveren sam da će ovaj dobar primer preuzeti i druge mesne zajednice- ističe Lukač.

Današnja sednica Gradskog veća održana u Ruskom Selu nastavak je prakse da se sednice održavaju i u mesnim zajednicama kako bi se zajednički sumirali rezultati i definisali dalji planovi.

-Mi se borimo za svakog stanovnika sela, da selo održimo u životu. Saradnja sa gradom i sa „Torontalom“ je vrlo značajna. Na sednici Veća želimo i da razmotrimo dalju saradnju, i perspektive razvoja Ruskog Sela, ukazuje Vedran Đurasović, potpredsednik Saveta Mesne zajednice.

Možda i najbitniju pobedu ove jeseni ostvarili su rukometaši Kikinde preksinoć u Kaću. Savladavši tim Jugovića rezultatom 29:25, načinili su, utisak je, prekretnicu u ovoj sezoni, a junak trijumfa bio je mlađani Simo Šijan (18) koji je iz novosadske Vojvodine stigao na sever Banata. Pogodio je 12 puta, od toga dvaput je bio nepogrešiv s crte od sedam metara, a za 10 pogodaka koje je zabio iz igre, trebalo mu je 13 pokušaja. Jugović je samo bolje ušao u meč, imao u jednom trenutku i prednost od 8:2, ali je ostatak susreta pripao Kikindi. Nije im bilo lako stići od ove pobede, ali Kikinđani su bili ti koji su kontrolisali veći deo meča.

– Jugović je odigrao fer i korektno i čestitam im na tome, a čestitke, naravno, idu i mojim saigračima. Bilo je grešaka, igrali smo na mahove, loše, pa onda dobro, vodila se lavovska borba, a na kraju prevagnula je naša veća želja i uzeli smo vredne bodove – kaže Šijan.

I trener Goran Kurteš smatra da je njegov tim zabeležio veliku pobedu.

–  Očekivali smo neuzvestan meč i tešku borbu. Jugović ima dobar sastav, ali izgleda da su sagoreli od prevelike želje i velikog pritiska koji su imali uoči susreta. Mi smo to iskoristili, no još je mnogo utakmica pred nama. Ništa nije gotovo ni za Jugović ni za nas. Sretan sam zbog naša dva boda, ali nisam sretan što je Jugović izgubio, ali takav je život, a takav je i sport – ističe Kurteš, inače Kaćanin.

Sada sve valja overiti u još jednom okršaju s direktnim rivalom za opstanak, Rudarom.

– Nadam se da će sve biti dobro posle silnih kadrovskih problema koje smo imali – zaključuje Kurteš.

Početak susreta u „Jezeru” s Kostolčanima zakazan je za subotu u 19 sati.

Mladi plivači Velike Kikinde na mitingu „Bečejska zvezda”, na kojem se okupilo 247 takmičara iz 20 klubova, osvojili su ukupno 10 medalja. Osvajači odličja bili su: Minja Babić (tri prva mesta), Minja Balint (dva prva i jedno drugo), Igor Kermendi (dva srebra), Filip Boćan (srebro) i Marko Protić (bronza).

Najmlađi članovi kikindskog Džudo kluba Partizan imali su „vatreno krštenje” na Memorijalnom turniru „Željko Nikolić” u Bečeju, na kojem su Miloš Polić i Neven Stojkov zauzeli peta mesta, a prvu ekipu kluba iz našeg grada očekuje najvažniji dan u godini. U subotu, u Beogradu na rasporedu je dvodnevna Superliga Srbije u džudu. Kikinđani će biti u grupi s ekipama iz glavnog grada: Žandarmerijom i ODžK Beogradom.

– Nadamo se pobedi nad Žandarmerijom, realno je da ih dobijemo i na taj način osiguramo opstanak u eliti. Protiv ODžK Beograda bićemo rasterećeni iako će taj naš rival biti apsolutni favorit – kaže trener Vladimir Krstekanić.

Ako bude prema očekivanjima, Kikinđani bi se potom u repesažu sastali s Crvenom zvezdom.

– Objektivno, tu gotovo da nemamo šansi za prolazak dalje, pa bi  za nas nadmetanje bilo završeno prvog dana, Zvezda bi se plasirala u završni nedeljni deo kada će Srbija dobiti novog prvaka, ali mi bismo svakako ispunili  cilj za ovu sezonu – jasan je Krstekanić.

Trodnevne mini-pripreme uoči Superlige Srbije, najbolji džudisti Partizana obavili su u Istočnom Sarajevu kao gosti tamošnjih klubova: Randorija i Famosa.

Bespovratna sredstva za kupovinu seoske kuće sa okućnicom dodeljuju se po Uredbi Vlade i na konkursu Ministarstva za brigu o selu od prošle godine. Pravo da konkurišu imaju parovi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici, mlađi od 45 godina, samohrani roditelji i mladi poljoprivrednici. Do isteka drugog konkursa, 1. novembra, sa područja Grada bilo je 199 zahteva.

– Zahtevi se prvo dostavljaju Komisiji u Gradskoj upravi koja utvrđuje da li su ispunjeni uslovi za konkurisanje u Ministarstvu – kaže Ljuban Sredić, u Gradskom veću zadužen za poljoprivredu i mesne zajednice. – Najčešća nepravilnost bila je pogrešna procena vrednosti nekretnine. Događalo se da se prodavac i kupci dogovore da kuća vredi mnogo više, u nameri da razliku u ceni podele. Zato naša komisija procenjuje vrednost kuće i proverava ostale uslove predviđene konkursom: da li je kuća uknjižena, da li ima ispravne instalacije, da nema opterećenja banke, da oni koji konkurišu nisu, u proteklih pet godina, prodali nekretninu.

Ove godine, za kupovinu kuće sa okućnicom, u lokalnu samoupravu stiglo je 99 zahteva. Posle provere, Gradska uprava odobrila je 68, koji su poslati nadležnom ministarstvu.

– Još uvek nemamo konačne podatke o tome koliko zahteva će biti odobreno u Ministarstvu jer je konkurs tek završen. Za sada znamo da je usvojeno 16 i imamo najavu da će ih, verovatno, biti odobreno još pet. Ministarstvo novac opredeljuje dok se ne potroši planirani godišnji budžet od 500 miliona dinara – objašnjava Sredić.

Prošle godine, komisiji je za proveru stiglo sto zahteva, od kojih je 60 ispunjavalo uslove. U ministarstvu su odobrena 32, za koja su, ukupno izdvojena oko 32 miliona dinara.

Konkursom je određeno da je najviši iznos koji zainteresovani mogu da potražuju 1,2 miliona, a do sada su, mladi bračni parovi, u proseku, dobijali milion dinara. Najviše je bilo onih koji su u svojim selima pronalazili nekretninu, mada je bilo i parova iz grada koji su odlazili na selo. Uglavnom su to višečlane porodice sa malom decom, kaže Sredić i napominje da je obaveza onih koji planiraju da konkurišu za bespovratna sredstva da sami pronađi kuću koja se prodaje i da realno odrede njenu vrednost. Pravo na novac od države imaju i samohrani roditelji i mladi poljoprivrednici, ali i partneri u vanbračnoj zajednici.

– Mi smo, u lokalnoj samoupravi, odmah po raspisivanju konkursa bili spremni da obrađujemo zahteve i da što brže uradimo svoj deo posla, kako bi prijave na konkurs što pre stizale u Ministarstvo. Nemamo zvanične podatke o tome kolika je zainteresovanost u drugim gradovima i opštinama, osim što znamo da je resorni ministar, Milan Krkobabić, prošle godine izjavio da je najviše prijava stiglo iz Bačke Palanke i Kikinde. Što se tiče područja Grada, u zahtevima su sva sela bila ravnomerno zastupljena, takođe su i cene nekretnina ujednačene.

Po dobijanju novca za kupovinu kuće, vlasnici su dužni da plate porez na prenos apsolutnih prava, što je 2,5 odsto vrednosti, da osiguraju kuću, i ne smeju da je opterete kreditom ni hipotekom pet godina, niti da je prodaju deset godina od kupovine.

Ministar Krkobabić najavio je nastavak programa jer je, kako je rekao, potrebno naseliti 150 hiljada praznih seoskih kuća, što je posao za celu deceniju. Dodao je da je interesovanje ogromno, da u Ministarstvo stiže 13 do 15 zahteva dnevno, što je oko pet hiljada na godišnjem nivou. Do prošlog meseca, sredstvima iz ovog programa, kupljena je ukupno 1.101 seoska kuća sa okućnicom, u više od sto jedinica lokalnih samouprava, u svim delovima Srbije.

Kozma i Damjan4

Za pravoslavne vernike danas je praznik posvećen Svetim Vračima, a u Hramu Svetih Kozme i Damjana u Kikindi obeležava se crkvena slava. U prisustvu velikog broja vernika, liturgiju je služio episkop banatski, Nikanor. U ime lokalne samouprave, hramovnoj slavi prisustvovali su gradonačelnik, Nikola Lukač, i predsednik Skupštine Grada, Mladen Bogdan.

Posle liturgije, vernici su pozvani na trpezu ljubavi koju su pripremili ovogodišnji kumovi slave, porodica Kanalas, i Crkvenoopštinski upravni odbor.

Praznik Svetih Kozme i Damjana – Svete Vrače, Srpska pravoslavna crkva molitveno slavi 14. novembra po novom, odnosno 1. novembra po starom kalendaru, na dan smrti ovih svetitelja. Braća Kozma i Damjan bili su lekari i čudotvorci. Rođeni su u Aziji i veruje se da su imali isceliteljski dar. Lečili su besplatno jer im je Bog dao zapovest: „Zabadava ste dobili, zabadava i dajte”, zato su i prozvani „bezmedni“, besplatni lekari, odnosno besrebrenici.

Sahranjeni su u Feremanu na prostoru Mesopotamije i, prema verovanjima, isceljivali su i posle smrti. Poslednjih decenija lekari ih slave kao zaštitnike svoje profesije, a Lekarska komora Srbije je, 2007. godine, i zvanično taj dan proglasila svojom slavom.

Vernici danas Svetim Vračima upućuju molitve za ozdravljenje, travari i narodni iscelitelji spremaju lekovite trave i meleme. Prema verovanju, na ovaj dan ne bi trebalo da se rade teški poslovi, ni da se izlazi iz kuće bez preke potrebe.

 

 


 

Plus 59 Kikinđanki

Nestvarnom razlikom, košarkašice kikindske SO ŽKK savladale su u „Jezeru” ekipu Karađorđeva, u grupi „A” Prve lige Vojvodine našeg trećeg ranga. Bilo je na kraju: 84:25 (22:10, 25:1, 21:12, 16:2). I dok je u prvoj i trećoj četvrtini razlika bila uverljiva, ali izražena „normalnim” viškom poena u korist Kikinđanki, neverovatne su brojke postignute u drugoj i četvrtoj deonici susreta. SO ŽKK četvrta je na tabeli sa četiri pobede i tri poraza, a u osmom kolu opet će igrati kao domaća, dočekaće predstojećeg vikenda vodećeg novosadskog Proletera koji dosad ima svih sedam pobeda.

Za nijansu manje redak rezultat upisali su košarkaši novokozaračke Slobode, ali ne u svoju korist. Oni su u Drugoj ligi Vojvodine, grupi „A”, u Kikindi poraženi od Futoga 66:106 (13:28, 21:28, 14:25, 18:25). Sloboda ima bilans pobeda i poraza 3-3, a u sledećem kolu gostovaće ekipi Mladosti u Temerinu koja ima isti broj bodova.

Još u petak, košarkaši Velike Kikinde, u grupi „B” Druge lige KS Vojvodine, poraženi su 88:75 od Petrovgrada u Zrenjaninu, a oni će u „Jezeru” narednog vikenda čekati „Radivoja Koraća” iz Rumenke.

Don`t copy text!