Dvodnevni program proslave Dana Narodne biblioteke „Jovan Popović“ zaokružilo je veče nagrađivanog književnika Vladimira Pištala, upravnika Narodne biblioteke Srbije sa kojim je gostovao i direktor izdavačke kuće „Agora“ i direktor Kulturnog centra Vojvodine „Miloš Crnjanski“, Nenad Šaponja.
Vladimir Pištalo, pisac, profesor, kolumnista, pravnik po struci, objavio je 15 knjiga u žanrovskom rasponu od poetske proze do romana. Kikindskoj publici predstavio je svoje najnovije delo, knjigu „Pesma o tri sveta“.
– Ovo je ženski roman, pisan je u prvom licu jednine, priča je jedna žena. I to je, takođe jedna Hajdegerova ideja, da je čovek bačen u svet. Kao likovi Gustava Klinta koji, svi, kao da su morske trave nošene vodom jer čovek nije bogzna kakav subjekt u životu, nego mu se stvari dešavaju. I to se sigurno dešava mojoj junakinji u jednom svetu koji je tek počeo da se povezuje u 17. i 18. veku. I u tom, takvom svetu, jedna žena jako mnogo putuje, naime, ona je kao Odisej, nema ulogu žene, što bi bila Penelopa koja sedi kod kuće i čeka. Odlazi svuda i priča zanimljivu priču u svetu u kojem živi. To je svet učitelja i gospodara, znači neko gospodari tobom i uči te kako bi trebalo da živiš, a mislim da je, u izvesnom smislu, to i sada tačno. Takođe, to je vreme u kojem počinje masovna proizvodnja šećera na kojoj su zasnovana mnoga velika bogatstva, naročito u Engleskoj; bila su bazirana na Karipskim ostrvima i na robovskoj radnoj snazi. Iako nema lepog načina da se bude rob, ono što se tada dešavalo, čak i u poređenju sa grčkim i rimskim robovima, bilo je katastrofalno. Kupovani su ljudi iz Afrike, a ideja je bila da roba ubije rad. Njegov životni vek je bio pet ili šest godina, onda bi umro, a bili su dovoljno jeftini da može da se kupi nov. I to je ilustracija borbe svega sa svima kojoj prisustvuje Ozana Bolica, moja glavna junakinja – ispričao je Pištalo.
Antikolonijalni roman, priča o ženi, čoveku izbačenom u život, u postojanje, u romanu „Pesma o tri sveta“ daje, odnosno vraća glas ženi, istakao je pisac. Knjiga je prošle godine dobila priznanja „Beskrajni plavi krug“ i „Dr Špiro Matijević“.
Vladimir Pištalo je, u poslednjoj deceniji prošlog veka bio angažovan kao predavač američke, ruske i svetske istorije na dva univerziteta u Sjedinjenim američkim državama. Njegova najpoznatija dela su: „Sunce među maskama: pisma Andriću“, „Milenijum u Beogradu“ i „Venecija“, i ona se prevode, ili su već prevedena, na više svetskih jezika.
Dobitnik je mnogobrojnih priznanja, a nezabeležen uspeh postigao je njegov roman „Tesla, portret među maskama“ koji se sastoji iz tri dela. Posle NIN-ove nagrade i Nagrade Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu, ušao je u čitanke za osnovnu školu i gimnaziju, objavljen je u čitavom regionu, a u SAD je doživeo tri izdanja, kao 11. prevod ovog dela na neki od stranih jezika.
S. V. O.
Banatski kulturni centar objavio je dobitnike nagrada koje nose ime Teodora Pavlovića, rođenog u Novom Miloševu, obnovitelja i prvog sekretara Matice srpske, rodonačelnika žurnalistike u Srbiji, advokata, književnika i prevodioca.
, „Milenijum u Beogradu“, „Sunce ovog dana: pismo Andriću“, „Venecija“, i prevedena su na više svetskih jezika. Za roman „Tesla, portret među maskama“, dobio je NIN-ovu nagradu. Nosilac je mnogobrojnih nagrada i priznanja. Predsednik je Kulturnog foruma Evropskog pokreta Srbije