великокикиндски дистрикт

Arhiv Vojvodine 9

U nameri da najsavremenijim metodama sačuva vredne istorijske izvore, Istorijski arhiv Kikinda dostavio je svojoj matičnoj ustanovi, Arhivu Vojvodine, povelje carice Marije Terezije iz 1774. godine o proglašenju Velike Kikinde za varošicu i o ustanovljenju Velikokikindskog privilegovanog distrikta.

– U Arhivu Vojvodine biće urađeni skeniranje, obrada i izrada kopija ovih dokumenata. Povelje su najveće dragocenosti koje Arhiv čuva. Kopije na pergamentnom papiru biće izrađene povodom 250 godina od ustanovljenja Distrikta. Sredstva za ovaj posao obezbedio je Grad Kikinda – kaže v. d. direktor kikindskog Istorijskog arhiva, Srđan Sivčev.

Vredna donacija iz matične ustanove

Prilikom ove posete, direktor Arhiva Vojvodine, dr Nebojša Kuzmanović, poklonio je Arhivu u Kikindi 200 primeraka najnovijih izdanja te ustanove.

– U pitanju su ekskluzivni naslovi, kapitalna dela iz istoriografije, književnosti, geografije, antropologije, objavljena u proteklih nekoliko godina, koja će značajno obogatiti naš bibliotečki fundus – ocenjuje Sivčev.

Poklanjanje izdanja Arhiva Vojvodine deo je akcije „Vreme darivanja“ kojom su obuhvaćene sve ustanove kulture u Vojvodini. Krajem januara, dr Kuzmanović i narodni poslanik Milenko Jovanov posetili su Narodnu biblioteku u Kikindi. Tada je ovoj ustanovi poklonjeno 300 naslova – izdanja Arhiva Vojvodine i knjiga iz lične biblioteke direktora Kuzmanovića.

Velika Kikinda iz Muzeja

Iz popisa stanovništva može se zaključiti da su stanovnici Velikokikindskog distrikta (1774-1876) bili u velikoj meri dugovečni, ukoliko bi uspeli da prežive period detinjstva. Porođaj je uvek bio rizičan, a bolesti koje su pogađale malu decu odnosile su veliki broj života.

Sredinom 19. veka senator Hariton Jovanović oštro je kažnjavao one roditelje koji nisu dovodili svoju decu na vakcinisanje. U nekoliko navrata, na teritoriji Distrikta, bilo je velikih epidemija kolere i skorbuta koje su, u manjoj meri, pokosile stanovništvo jer su, uglavnom, jako brzo lokalizovane i istrebljene.

Slučajevi bavljenja nadrilekarstvom nisu zaobišli ni Distrikt, pa je u izvorima ostalo zabeleženo nekoliko slučajeva, poput kažnjavanja Romkinje Ane Markov iz Mokrina 1781, jer se bavila nadrilekarstvom i bacala vradžbine.

 

(Izvor: Tijana Rupčić, “Velikokikindski privilegovani distrikt”, foto: Narodni muzej Kikinda)

3994
Godine 1777. zabeležen je sukob između stanovnika Mokrina i Tisaheđesa (Iđoša) oko ostrva Đukošin na reci Aranki. Stanovnici Mokrina su se požalili da opština Tisaheđes pokušava da prisilno prisvoji ostrvo koje pripada ataru mesta Mokrin i da su čak pribavili jednog inženjera koji je došao da podigne graničnu humku.
Ovo je samo jedan od primera na koji način su se vlasti Distrikta suočavale sa pokušajima da im se umanji teritorija koja je bila pod privilegijama zaštićenoom autonomijom. Distrikt je oštro reagovao i, 25. juna, poslao dopis Zemaljskoj administraciji da se odluke Privilegije moraju poštovati i da spreči ovakvu samovolju vlastelina.
Sukob oko ove međe nastavio se u nekoliko navrata, ali svaki put su vlasti Distrikta odlučno reagovale na pokušaj ugrožavanja poveljom zagarantovane autonomije.
IZVOR: Tijana Rupčić, istoričarka;
fotografija – Narodni muzej Kikinda
error: Content is protected !!