Udruženje pčelara

pcelari-slava-2026-(4)

Udruženje pčelara „Kikinda“ obeležilo je svoju slavu Lazarevu subotu. Osvećenju  rezanju slavskog kolača, pored članova i gostiju svečanom činu prisustvovali su i predstavnici grada Mladen Bogdan, gradonačelnik, Biljana Kikić, zamenica i Đorđe Tešin, član Gradskog veća.

-Kikindsko pčelarsko udruženje jedno je od najstarijih u gradu, osnovano davne 1935. godine – podsetio je predsednik Robert Gorča– Nekada smo imali i više od 160 članova, međutim u proteklih nekoliko godina članstvo se osulo jer je bavljenje ovom nisko profitabilnom granom poljoprivrede postalo rizično. Slava je prilika da se okupimo, družimo, razmenimo iskustva.

Lokalna samouprava trudi se da, iz godine u godinu, bude oslonac i partner pčelarima na kojeg mogu uvek da računaju, rekao je Đorđe Tešin i dodao:

-I ove godine oni mogu da računaju na podsticaje. Pčelari imaju problem sa pomorom pčela tako da će moći da konkurišu za nabavku opreme  i za nabavku novih pčelinjih društava i matica.

Za subvencije poljoprivrednicima lokalna samouprava prošle godine izdvojila je 13 miliona dinara za 13 mera. Od oko 400 podnetih zahteva, 350 je odobreno. Ove godine ima 15 mera za koje je opredeljeno 20 miliona dinara.

-Svaka mera kreira se uz dogovor, a ove godine imamo i dve nove. Jedna je za namenjena stočarima za pomoć za usluge veterinara, lekova i vitamina. Druga se odnosi na sufinansiranje opreme za primarnu poljoprivrednu proizvodnju tačnije za primarnu obradu zemljišta za koje su neophodne priključne i radne mašine. Ukoliko je žena nosilac poljoprivrednog gazdinstva povrat će biti 60 odsto jer želimo da stimulišemo i sugrađanke da se bave proizvodnjom. Sve one mere iz prethodne godine, koje su dale efekta, biće na raspolaganju i ove – napomenuo je Tešin.

Dve najatraktivnije mere su osiguranje useva za koju je prošle godine bilo podneto 150 zahteva. Najviše sredstava, 4,6 miliona dinara bilo je odvojeno za mlade poljoprivrednike i mala poljoprivredna gazdinstva. Ove godine starosna granica za mlade biće 45 umesto prošlogodišnjih 40 godina. Vinari i proizvođači rakija moći će da konkurišu za opremu za proizvodnju i opremanje degustacionih sala. Povrtari i voćari će imati priliku da apliciraju za podizanje plastenika i rasadničku proizvodnju, a ta sve je tu mera sistema za navodnjavanje. Za udruženja koja se bave tradicionalnim zanatima biće moguće da opreme sale, dok će članovi udruženja imati prednosti pri dobijanju sredstava u odnosu na ostale.

A.Đ.

 

 

368360000_806306541254606_6072185773922956960_n

Kikindsko udruženje pčelara domaćin je stručnom skupu koji se bavi aktuelnim dešavanjima u pčelarstvu. Naš Grad i udruženje posetili su gosti iz čitave Vojvodine, a dobra saradnja i razmena iskustava važna je za dalji napredak ove poljoprivredne grane, kazao je Saša Čolak, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine.

– Naš cilj je da uputimo naše goste na koji način da uspostave što bolju saradnju sa svojim lokalnim samoupravama vezano za konkurse s obzirom na to da kikindski pčelari imaju izuzetnu saradnju sa Gradom. Razmenićemo iskustva sa terena, a organizovana su i stručna predavanja koja su nam potrebna da se izborimo, pre svega sa bolestima. Otkupna cena suncokretovog meda je veoma mala, 1,8 evra za kilogram, međutim ne možemo za to da krivimo nikog jer je situacija u čitavoj Evropi ista. Primera radi cena istog meda u Mađarskoj je 1,6 evra – rekao je Čolak.

Goste, ali i domaćine ovog skupa pozdravio je gradonačelnik Nikola Lukač, sa svojim saradnicima  koji je istakao da pčelarima treba pomoći.

 

-Domaći, kvalitetan med volim da probam i to je proizvod koji nas izdvaja. Grad, Pokrajina i Republika maksimalno se trude da pomognu udruženjima pčelara. Udruženja su važna jer samo tako, ujedinjeni, pčelari mogu da se izbore za što bolje uslove. Lokalna samouprava ima puno razumevanja za pčelare i dobri smo im partneri u ostvarenju njihovih ciljeva, ali i rešavanju problema – precizirao je Lukač.

Predsednik kikindskog Udruženja pčelara Miloš Jančić napomenuo je da je proizvodnja godina za pčelare bila solidna sa prosečnim prinosima.

-Najveći problem u ovom momentu nam je prodaja meda, tačnije to što nema prodaje na veliko, a ako je ima otkupna cena je niska. To je razlog što imamo puno meda na zalihama, a počinju pripreme za narednu sezonu. Od kuće se proda vrlo malo meda, svega pet do 10 odsto od ukupne proizvodnje, i cena je od 600 do 700 dinara. To je dovelo do toga da svi smanjuju broj košnica, a mladi nam se ne priključuju. Subvencije nam znače, međutim, sa ovom cenom meda to je nedovoljno za opstanak – rekao je Jančić.

Bolesti pčela uvek su aktuelne i važna je razmena iskustva za lečenje i tretmane, ali i skrenuti pažnju na zloupotrebu antibiotika u pčelarstvu. Veliko trovanje pčela na teritoriji našeg Grada bilo je 2019. godine i četiri godine kasnije situacija se umnogome popravila jer su, pre svega, poljoprivrednici ti koji su prestali da tretiraju svoje useve preparatima pogubnim za pčele.

 

error: Content is protected !!