sveti ćirilo i metodije

Čirilo i Metodije

Pravoslavni vernici danas obeležavaju sećanje na Svetu braću Ćirila i Metodija koji su širili hrišćansku veru i pismenost među Slovenima.

Rođeni su u Solunu, u kući znamenitih i bogatih roditelja. Stariji brat Metodije proveo je kao oficir deset godina među makedonskim Slovenima i tako naučio slovenski jezik. Po povratku u Grčku zamonašio se, a pridružio mu se i mlađi brat Ćirilo (Konstantin).

Kada je hazarski car Kagan tražio od cara Mihaila propovednike hrišćanstva, car mu je poslao braću Ćirila i Metodija. Oni su ubedili prvo Kagana, a zatim i mnogo naroda preveli u hrišćanstvo.

Po povratku u Carigrad sastavili su slovensku azbuku od 38 slova i počeli da prevode crkvene knjige sa grčkog na slovenski. Na poziv kneza Rastislava otišli su u Moraviju da šire veru Hristovu, a umnožene crkvene knjige podelili su sveštenicima da uče omladinu.

Na papin poziv stigli su u Rim, gde se Ćirilo razboleo i umro 14. februara 869. godine. Metodije se, potom, vratio u Moraviju i nastavio sa širenjem vere među Slovenima sve do upokojenja, 6. aprila 885. godine.

Njegovo delo nastavili su njegovi učenici predvođeni Svetim Klimentom.  Prešli su Dunav i stigli na jug, u Ohrid, gde su produžili započeti posao braće Ćirila i Metodija.

U pravoslavnom kalendaru ovaj dan je obeležen crvenim slovom.

Čirilo i Metodije

Srpska pravoslavna crkva danas slavi uspomenu na Ćirila i Metodija, koji su zaslužni za širenje pismenosti među slovenskim narodima. Danas je i Dan slovenske pismenosti i kulture.

Ćirilo i Metodije, upamćeni kao “slovenski apostoli”, stvorili su prvo pismo Slovena, glagoljicu. Prevodili su liturgijske i biblijske knjiga i postavili temelje slovenske pismenosti. Bilo je to prvo političko osvešćivanje Slovena u istoriji.

Stariji Metodije i njegov brat Ćirilo rođeni su u Solunu, u domu visokog vizantijskog vojnog i upravnog vođe Lava, 815, odnosno 826. godine.

Kada je 862. godine, velikomoravski knez Rastislav tražio od vizantijskog cara Mihaila učitelje koji će da propovedaju hrišćanstvo na narodnom jeziku, braća su bila idealna za taj posao. Znali su slovenski jezik, pa su sastavili pismo i preveli jevanđelja.

Sa tim prevodima krenuli su u moravsko-panonsku misiju, širili su pismenost i hrišćanstvo među Slovenima, prevodili i druge bogoslužbene knjige i služili liturgiju na slovenskom jeziku. Simbol su slovenske pismenosti i prosvetiteljstva.

Hram „Sv. Kiril i Metodij“ – Prilep

Kao prosvetitelje slovenskih naroda, Crkva ih molitveno ističe kao ravnoapostolne. Posle smrti solunske braće, njihovi učenici, Kliment i Naum, nastavili su njihov prosvetiteljski rad.

Svaki od braće ima svoj dan a njihov zajednički praznik uveden je na hiljadugodišnjicu slovenske misije.

Osim kod nas, Dan Ćirila i Metodija proslavlja se i u Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj, Rusiji, Ukrajini i Severnoj Makedoniji.

Prema verovanju, na ovaj dan svi učenici i studenti bi trebalo da “zagreju stolicu” i čitaju knjige, kako bi dobro učili tokom cele godine.

error: Content is protected !!