stari zanati

stari-zanat-sredstva-(4)

Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut i potpredsednica Vlade Srbije i ministarka privrede Adrijana Mesarović uručili su 46 rešenja u okviru programa podrške razvoju starih i umetničkih zanata i poslova domaće radinosti. Vlada za ovaj program izdvojila više od 13 miliona dinara. Među onima koji su dobili sredstva su i sugrađani: Mirna Rackov, opančarka, Smiljka Bulatović koja se bavi trukovanjem, Olivera Has Arađanski i Sanela Has Milovanov koje se bave alvarskim zanatom, Željko Zeljković, sapundžija i Ljubica Erdeljan.

Sredstva su namenjena za nabavku opreme i repromaterijala što će omogućiti sertifikovan zanatlijama da budu konkurentniji na tržištu, a da pritom sačuvaju autentičnost svojih proizvoda.

-Od grnčara i opančara, preko tkalja, sarača i kazandžija, do proizvođača suvenira i umetničkih predmeta, svi su čuvari veština koje su stvarane generacijama. Naš je zadatak da obezbedimo da te veštine imaju budućnost. Srbija koja čuva svoje korene jeste Srbija koja sigurno gradi svoju budućnost -dodao je ovom prilikom premijer Macut.

Ministarka Mesarović je precizirala da država podržava ljude koji čuvaju istoriju i tradiciju naše zemlje:

-U vremenu globalizacije i masovne proizvodnje, kada se često gubi autentičnost i vrednost ručnog rada, ljudi koji se bave starim zanatima čuvaju nešto što nema cenu, a to su duh, tradicija i prepoznatljivost Srbije.

 

 

 

stari-zanati-(2)

Ministarstvo privrede raspisalo je javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru Programa podrške razvoju starih i umetničkih zanata i poslova domaće radinosti u 2026. za mikro i mala preduzeća, preduzetnike i zadruge, a za koji je opredeljeno ukupno 25 miliona dinara. Cilj programa je očuvanje tradicionalnih zanatskih veština, unapređenje proizvodnih kapaciteta i podsticanje razvoja preduzetništva u oblasti zanatstva, kao i jačanje konkurentnosti zanatskih delatnosti i doprinos očuvanju kulturnog nasleđa i tradicionalnih tehnika proizvodnje. Otvoren je do 9. aprila.

Kroz program se podržavaju privredni subjekti koji svojim radom doprinose očuvanju kulturnog nasleđa, razvoju lokalnih zajednica i turističke ponude Srbije. Pravo da se prijave za bespovratnih sredstava imaju pravna lica registrovana u Agenciji za privredne registre (APR). kao privredna društva ili zadruge, koja su razvrstana na mikro i mala pravna lica u skladu sa Zakonom o računovodstvu, kao i preduzetnici registrovani u APR-u.

Učesnik na javnom pozivu može podneti samo jednu prijavu. Oprema koja je predmet finansiranja mora biti namenjena za profesionalnu upotrebu prilikom izrade proizvoda i pružanja usluga u skladu sa delatnošću privrednog subjekta, kao i u skladu sa izdatim sertifikatom Ministarstva privrede.

Sredstva su namenjena i za finansiranje kupovine repromaterijala, odnosno sirovine i poluproizvoda koje treba preraditi ili doraditi do konačnog proizvoda, a koji mora da bude u skladu sa delatnošću privrednog subjekta, kao i za finansiranje troškova kupovine opreme ili repromaterijala na osnovu predračuna, ne starijeg od dana objavljivanja javnog poziva.U pozivu se precizira da se neće finansirati nabavka računarske ili druge opreme koja nije namenjena za profesionalnu upotrebu prilikom izrade konkretnih proizvoda u skladu sa sertifikatom i delatnošću privrednog subjekta.

Bespovratna sredstva se odobravaju u visini od 100 odsto nabavne vrednosti sa predračuna, uključujući PDV, i to od najmanje 80.000 dinara do najviše 300.000 dinara, a u slučaju kada je ukupna vrednost opreme koja se nabavlja viša od 300.000 dinara, korisnik preuzima obavezu da finansira razliku sopstvenim učešćem.

stari-zanati-ugovoti-macut-mesarovic-(1)

Kikindski preduzetnici, njih osmoro koji se bave starim zanatima dobili su sredstva na konkursu Ministarstva privrede za kupovinu materijala ili mašina. Željku Zeljkoviću, sapundžiji, Danijeli Jerinkić koja se bavi tkanjem, Nevenki Bošnjakov koja se bavi vosakrstvom, Smiljki Bulatović, koja se bavi trukovanjem, sestrama Oliveri i Saneli Has koje se bave bombondžijskim zanatom Ljubici Erdeljan, grnčarki i Mirni Rackov, opančarki, ugovore su dodelili predsednik Vlade Srbije profesor dr Đuro Macut  i potpredsednica Vlade i ministarkom privrede Adrijana Mesarović.  Sredstva su dodeljena u okviru programa podsticaja razvoja preduzetništva kroz finansijsku podršku za žensko preduzetništvo i za razvoj starih i umetničkih zanata i poslova domaće radinosti.

U Palati Srbije ovom prilikom izlagalo je i 12 preduzetnika iz zemlje među kojima su predstavljeni i opanci iz radionice „Mace papučarice“ iz Kikinde vlasnice Mirne Rackov koja je i govorila u ime onih koji su ugovore dobili za stare zanate.

-Od samog početka, 2009. godine, firma se bavi izradom tradicionalnih opanaka i obuće za folklor, uz poštovanje principa ručne izrade i zanatskog umeća koje se ne uči iz knjiga, već se stiče radom, strpljenjem i posvećenošću. Danas u  ponudi imamo više od 40 modela opanaka, kao i baletanke i cipele za folklorne probe, zatim čizme i obuću za igre iz Vojvodine. Hvala svima na podršci koju pružaju ženama preduzetnicama i svima koji se trude da sačuvaju proizvodnju, zanat i tradiciju. Za nas koji radimo ručno i stvaramo svojim rukama, ova podrška znači ohrabrenje da nismo sami i da naš rad ima vrednost – navela je Mirna Rackov.

Veliki broj preduzetnika koji se bave i ženskim preduzetništvom, ali i starim i umetničkim zanatima, dobilo je podršku za razvoj i nastavak onoga čime se bave, naveo je dr Đuro Macut i dodao:

-Država na ovaj način prepoznaje napore ljudi koji čuvaju kulturni identitet, kulturno blago i nasleđe naše zemlje, ali i da podrži žene u naporu da budu ravnopravni činioci u ekonomskom razvoju naše zemlje.

Adrijana Mesarović istakla je da je odobreno  84 zahteva preduzetnicama koje dolaze iz 18 različitih okruga u Srbiji.

– Ukupna vrednost investicija premašuje 208 miliona dinara, od čega bespovratna sredstva iznose skoro 100 miliona dinara. Najviše podržanih projekata dolazi iz uslužnih i prerađivačkih delatnosti, što pokazuje da žene preduzetnice u Srbiji razvijaju i tradicionalne i savremene privredne grane – precizirala je ministarka Mesarović.

A.Đ.

mirna-rackov-1

Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine raspisalo je konkurs za dodelu subvencija za očuvanje i razvoj tradicionalnih zanata na koji firme mogu da se jave do 10. novembra.

Subvencije se daju za očuvanje i razvoj tradicionalnih zanata i mogu da se iskoriste za zapošljavanje radnika u firmama koje se bavi tradicionalnim zanatima ili za promociju proizvoda i usluga tradicionalnih zanata.

Dodatne informacije u vezi sa Konkursom i konkursnom dokumentacijom mogu se dobiti putem telefona 011/26-42-160, radnim danom od 10 do 13 sati.

opanci

Ministarstvo privrede objavilo je Javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru Programa podrške razvoju starih i umetničkih zanata i poslova domaće radinosti u 2025, a ukupan iznos sredstava predviđen za te namene je 20 miliona dinara. Javni poziv traje do 24. oktobra ove godine.

Sredstva za program podrške namenjena su za nabavku nove proizvode opreme za profesionalnu upotrebu, kao i repromaterijala, sirovina i poluproizvoda. Bespovratna sredstva se odobravaju u visini od 100 odsto nabavne vrednosti sa predračuna, uključujući porez na dodatu vrednost (PDV) i to od najmanje 80.000 dinara do najviše 300.000 dinara. U pozivu je navedeno da u slučaju kada je ukupna vrednost opreme koja se nabavlja premašuje 300.000 dinara, korisnik preuzima obavezu da finansira razliku sopstvenim učešćem.

 

 

Pravo da se prijave na konkurs za dodelu bespovratnih sredstava imaju pravna lica registrovana u Agenciji za privredne registre (APR) kao privredna društva ili zadruge do 31. decembra 2024. koja su razvrstana na mikro i mala pravna lica u skladu sa Zakonom o računovodstvu prema finansijskim izveštajima za 2023. kao i preduzetnici registrovani u APR-u do 31. decembra 2024. Učesnik na javnom pozivu može podneti samo jednu prijavu.

Zahtev, sa pratećom dokumentacijom dostavlja se preporučeno poštom ili lično u zatvorenoj koverti na adresu Ministarstva privrede, Sektor za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništvo, Kneza Miloša 20, 11000 Beograd.

Konkursna dokumentacija i kompletna informacija o svim bitnim elementima i pravilima za učešće u ovom javnom pozivu nalaze se na sajtu Ministarstva privrede https://www.privreda.gov.rs/.

Potpredsednica vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović izjavila je ranije da očekuje veliko interesovanje za Program podrške za razvoj starih i umetničkih zanata, kao što je bilo i prošle godine.

etno-kamp-torontal-(2)

Etno kamp starih zanata u Ruskom Selu okupio je 95 učesnika, a zajedno sa svima onima koji deci drže radionice, ali i pripremaju im obroke ima ih 115. Među polaznicima su i  Veronika  Marić (9) iz Novog Sada i Daniel Popi  (11) iz mesta Torak.

-Baka i dede žive u Ruskom Selu i deo leta provodim kod njih. Već treći put sam deo ovog kampa i svoj dolazak planiram kako bih naučila nešto novo i upoznala se sa velikim brojem drugara. Najviše mi se svidelo to što sam od perlica naučila da pravim narukvice koje će mi ostati uspomena na ovo leto – rekla je Veronika.

Danilu nije teško da svakog dana dolazi na kamp.

-Drugi put sam ovde i srećan sam jer mi je sve zanimljivo i novo. Puno se igramo, a najdraže mi je da pravim figure od drveta – kazao je Popi.

Da deca nauče više o grnčariji, ali i o pisanoj reči potrudila se Eržebet Kormanjoš iz Nove Crnje.

-Trudim se da svake godine rad bude tematski. Ove godine petodnevni kamp posvetila sam bajkama. Pre nego što počnemo da izrađujemo figure od gline deci pročitam bajku nakon čega deca imaju zadatak da u radionici grnčarije izrade figure koje ih asociraju na pročitanu priču – pojasnila nam je Eržebet Kormanjoš.

Interesovanje za kamp je svake godine sve veće. U Ruskom Selu ove godine je 95 učesnika. Došli su iz Nove Crnje, Žitišta, Kikinde, Bečeja.

-Došli su nam učesnici iz čitave Vojvodine čije bake i deke s u okolnim naseljima, a tu su i oni čiji roditelji žive u inostranstvu i svoj dolazak planiraju  prema datumu održavanja etno kampa. Deca uče stare zanate poput veza, pustovanja, grnčariju, da rezbare u drvetu, prave nakit od perlica, tkanje i izrađuju figure od ljuske od kukuruzovine. Praksa je pokazala da svi oni do osmog razreda svakog leta dolaze na kamp i sa nama su sigurno sedam, osam godina.  – istakao je Šandor Talpai, predsednik udruženja „Torontal“.

Deca su imala priliku  i da nauče stare igre i kako su se to igrali njihovi roditelji, ali i bake i deke.

-Puno mi je srce kada vidim da se deca druže, igraju, kvalitetno provode zajedno vreme. Naš cilj je da tokom čitavog leta ponudimo sadržaje za sve uzraste i tako privučemo što više gostiju i posetilaca na teritoriju grada koji je poznat kao  multinacionalna sredina. U svakoj mesnoj zajednici treba da bude što više ovakvih sadržaja i mi smo tu da ih podržimo i da pomognemo u njihovoj realizaciji.

Kamp je počeo 29. jula i traje do sutra, 2. avgusta. Poslednje večeri u 17 časova biće priređen zanimljiv program i deca će pokazati šta znaju. Pevaće, recitovaće, sviraće, glumiće. U nedelju, 4. avgusta organizovaće se izložbu radova nastalih na kampu i festival gulaša, takmičenje u kuvanju ovog jela. Kamp su podržali lokalna samouprava, Mađarski nacionalni savet, Pokrajinski sekretarijati za kulturu i informisanje i obrazovanje, upravu, propise i nacionalne manjine, MZ Rusko Selo.

A.Đ.

 

torontal-kamp

Kako bi održali tradiciju, ali i deci ulepšali leto, predstavnici udruženja „Torontal“ organizovali su 23. etno kamp starih zanata. Da je interesovanje svake godine sve veće govori i činjenica da je je kamp u Ruskom Selu okupio 95 učesnika. Došli su iz Nove Crnje, Žitišta, Kikinde, Novog Bečeja.

-Došli su nam učesnici iz čitave Vojvodine čije bake i deke s u okolnim naseljima, a tu su i oni čiji roditelji žive u inostranstvu i svoj dolazak planiraju  prema datumu održavanja etno kampa. Deca uče stare zanate poput veza, pustovanja, grnčariju, da rezbare u drvetu, prave nakit od perlica, tkanje i izrađuju figure od ljuske od kukuruzovine. Više od dve decenije trajanja kampa je izuzetno. Priznanje koje nam stiže od roditelja i dece nam je vodilja – kaže Šandor Talpai, predsednik udruženja „Torontal“.

Deca su imala priliku da se upoznaju sa grnčarskim zanatom, da nauče stare igre, kao i da peku medenjake.

-Raduje me što ove godine imamo dosta nove dece, učenika prvog i drugog razreda osnovnih škola. Praksa je pokazala da svi oni do osmog razreda svakog leta dolaze na kamp i sa nama su sigurno sedam, osam godina. Nudimo deci da se druže i upoznaju, ali i da steknu nova znanja – napominje naš sagovornik.

Kamp je počeo 29. jula i traje do sutra, 2. avgusta. Poslednje večeri u 17 časova biće priređen zanimljiv program i deca će pokazati šta znaju. Pevaće, recitovaće, sviraće, glumiće.

-U nedelju, 4. avgusta organizovaćemo izložbu radova nastalih na kampu. Pozivam sve da dođu i vide šta su to dečije ruke napravile za ovo kratko vreme – precizirao je Šandor Talpai.

Kamp su podržali lokalna samouprava, Mađarski nacionalni savet, Pokrajinski sekretarijati za kulturu i informisanje i obrazovanje, upravu, propise i nacionalne manjine, MZ Rusko Selo.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!