сретење господње

sretenje

Sretenje Gospodnje pravoslavni vernici proslavljaju kao dan kada su ljudi prvi put sreli malog Isusa Hrista. U srpskom narodu, Sretenje je poseban dan jer označava susret zime i leta, ali i prekretnicu u istoriji našeg naroda.

Religijsko značenje praznika

Prema hrišćanskom verovanju, Bogorodica je 40 dana nakon rođenja donela svog sina, Isusa Hrista, u Jerusalimski hram kako bi ga posvetila Bogu. U hramu su ga prepoznali pravedni starac Simeon i proročica Ana, koji su u njemu videli dugo čekanog Mesiju. Ovaj događaj simbolizuje susret Boga i čoveka, ali i duhovno prosvetljenje.

Međutim, vest o Isusu brzo je stigla do cara Iroda, koji je, uplašen da će mu dete preoteti presto, poslao vojnike da ga ubiju. Anđeo je, ipak, upozorio porodicu, te su Josif, Marija i Isus pobegli u Egipat i tako izbegli pogibiju.

Sretenje kao Dan državnosti Srbije

Pored religijskog značaja, Sretenje ima i istorijski važnu ulogu za srpski narod. Kao Dan državnosti Srbije ustanovljen je u spomen na dan kada je na zboru u Orašcu 1804. godine dignut Prvi srpski ustanak, kao dan sećanja na početak Srpske revolucije, i takođe se proslavlja kao Dan ustavnosti Srbije u spomen na dan kada je u Kragujevcu 1835. godine izdat i zakletvom potvrđen prvi Ustav Knjaževstva Srbije – Sretenjski ustav.

Ovaj dan je najbitniji datum u političkom, kulturnom i istorijskom kalendaru Srbije. Zbog toga se Sretenje slavi kao Dan državnosti Srbije od 2002. godine, a od 2012. praznik obuhvata dva dana, 15. i 16. februar.

Narodna verovanja i simbolika Sretenja

U srpskoj tradiciji, Sretenje je dan kada se sreću zima i leto. Narodna poslovica kaže: „Ako se na Sretenje sunce vidi, zima će još trajati, ako je oblačno i pada kiša, proleće je blizu.”

Posebno je zanimljivo verovanje o medvedu: ako na ovaj dan izađe iz pećine i ugleda svoju senku, vratiće se nazad na spavanje, što znači da će zima trajati još šest nedelja. Ako ne vidi senku, ostaje napolju, što znači da stiže proleće.

Takođe, devojke veruju da će im budući suprug ličiti na prvu mušku osobu koju sretnu tog jutra.

S. V. O.

sretenje

Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Sretenje Gospodnje kao uspomenu na dan kada je Bogorodica prvi put uvela u hram novorođenog Hrista da ga posveti Bogu.

Prvi susret Boga i čoveka pod svodovima jerusalimskog hrama i sretenje novorođenog Mesije koga je u naručje primio pravedni starac, poznat kao Sveti Simeon Bogonosac, slavi se uvek četrdesetog dana od Božića, praznika Rođenja Isusa Hrista.

Sretenje je praznik od suštinske važnosti za hrišćanstvo i njegovo značenje ukazuje na prvi susret Spasitelja sa ljudima.

Prema kanonu SPC, svrstan je u red Gospodnjih, ali i Bogorodičnih praznika, jer se na taj dan istovremeno veliča čistota Bogorodice koju je, kako kaže predanje, prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Krstitelja, uveo u jerusalimski hram na mesto određeno za devojke.

Sretenje je kao krsna slava veoma česta u srpskom narodu. Veruje se među da se na ovaj dan sreću zima i leto. Smatra se da, ako na Sretenje osvane sunčan dan, medvedi će se uplašiti svoje senke i vratiti se u zimski san, pa će zima potrajati još šest sedmica.

Obavezno je da se na ovaj dan pale sveće, jer se veruje da plamen sveće kuću štiti od groma i nesreće.

Mlade devojke treba da paze koga će izjutra sresti jer će im mladoženja biti po takvom liku, izgledu i karakteru.

U našem narodu postoji i verovanje da se na Sretenje sreću zima i leto. Dani postaju duži i vreme toplije.

S. V. O.

Slava Gusle

Posle Sretenjskog koncerta, u prostorijama Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ obeležena je krsna slava društva. U prisustvu brojnih zvanica, gostiju i članova, bogoslužio je protonamesnik Boban Petrović.

Kumstvo je preuzela Eva Francuski Aranjoš, dirigentkinja Hora „Kornelije Stanković“ koji je deo Društva.

– Pre svega velika mi je čast što sam član „Gusala“. Veoma sam počastvovana  kumstvom ovako uspešnoj instituciji i srećna sam zbog te svoje uloge – rekla je.

Krsnu slavu Sretenje Gospodnje članovima „Gusala“ čestitala je Valentina Mickovski, u Gradskom veću zadužena za kulturu i obrazovanje.

– Svima u Društvu želim da budu vođeni ljubavlju prema muzici i očuvanju kulture i tradicije našeg naroda. Ponosimo se „Guslama“ koje su veoma važna institucija za naš grad i nastavićemo da ih podržavamo.

Večerašnjim koncertom sa stotinu učesnika, „Gusle“ su započele 148. koncertnu sezonu, rekao je direktor, Zoran Petrović

– „Gusle“ rastu iako se gradska populacija smanjuje, i stalno nam se poboljšava i kvalitet programa – rekao je Petrović – Veoma sam ponosan na svu decu, oni su glavni motiv za sve nas koji ovde radimo. Ova deca zaslužuju sve najbolje i mi se trudimo da im to i pružimo.

Osnovano kao Pevačko društvo, „Gusle“ neprekidno rade od 1876. godine. Svoj prvi javni nastup imali su 14. februara, dan uoči Sretenja.

 

error: Content is protected !!