slogan

hansmartinpaul-non-smoking-2497308-1920

Svetski dan bez duvanskog dima obeležava se i danas, 31. maja sa ciljem podizanja svesti o štetnim posledicama korišćenja duvanskih proizvoda, a pod sloganom “Razotkrivanje privlačnosti: suprotstavljanje zavisnosti od nikotina i duvana”.
Svetska zdravstvena organizacija navodi da 40 miliona adolescenata, uzrasta 13 do 15 godina, širom sveta koristi duvan. Prema njihovim podacima, 15 miliona adolescenata širom sveta već koristi elektronske cigarete. U zemljama sa dostupnim podacima, adolescenti su u proseku devet puta skloniji vejpingu nego odrasli.

Ovogodišnja kampanja teži da ukaže na načine na koje industrija duvana i nikotina nastavlja da iznova osmišljava i preoblikuje svoje proizvode kako bi privukla novu generaciju korisnika, posebno decu i adolescente, istovremeno izbegavajući strože mere kontrole duvana širom sveta.

Studije pokazuju da upotreba elektronskih cigareta može povećati verovatnoću prelaska na klasične cigarete, posebno među mladima koji prethodno nisu pušili, gotovo tri puta, čime se ozbiljno podrivaju dosadašnji globalni napori u oblasti kontrole duvana.

Poslednjih godina tržište su preplavili novi duvanski i nikotinski proizvodi koji predstavljaju značajan izazov u oblasti kontrole duvana, a prema podacima istraživanja 18,4 odsto odraslih stanovnika Srbije je makar jednom probalo elektronske cigarete, pri čemu je najveća zastupljenost zabeležena u starosnoj grupi od 25 do 34 godine (26,9 odsto).

Države članice Svetske zdravstvene organizacije ustanovile su Svetski dan bez duvanskog dima 1987. godine kako bi skrenule globalnu pažnju na epidemiju korišćenja duvana i smrtne slučajeve i bolesti koje on izaziva.

anxiety-2902575-1280

Današnji dan, 10. oktobar obeležava se kao Svetski dan mentalnog zdravlja. Ovogodišnja kampanja organizuje se na inicijativu Svetske federacije za mentalno zdravlje, organizacije Ujedinjeni za globalno zdravlje i Svetske zdravstvene organizacije u partnerstvu sa ministarstvima zdravlja i organizacijama civilnog društva širom sveta. Slogan je „Značaj mentalnog zdravlja u vanrednim situacijama”.

-Narušavanje mentalnog zdravlja ogleda se kod većine ljudi u pojavi psihološkog stresa i zloupotrebi psihoaktivnih supstanci, a dugoročno gledano pojavom depresije i posttraumatskog stresnog poremećaja. Svetski dan mentalnog zdravlja podseća da je mentalno zdravlje sastavni deo našeg opšteg blagostanja. On naglašava hitnu potrebu za pružanjem pravovremene stručne pomoći i psihosocijalne podrške ljudima tokom prirodnih katastrofa, ratnih sukoba i epidemija koje se dešavaju širom sveta – saznajemo u kikindskom Zavodu za javno zdravlje.

Statistika je neumoljiva tako da jedna od pet osoba (22%) koja je imala iskustva sa ratnim sukobima u prethodnih 10 godina ima depresiju, anksioznost, posttraumatski stresni poremećaj, bipolarni poremećaj ili šizofreniju. Pojava vanredne situacije značajno ometa pružanje usluga mentalnog zdravlja i smanjuje dostupnost kvalitetne zdravstvene nege. Osobe sa težim mentalnim poremećajima, kao i starije osobe i osobe ženskog pola, posebno su ranjive u vanrednim situacijama i potrebno je da im se obezbede usluge mentalnog zdravlja.

-Međunarodne smernice preporučuju različite aktivnosti u cilju obezbeđivanja dostupnosti usluga mentalnog zdravlja i psihosocijalne podrške tokom vanrednih situacija, a koje se kreću u rasponu od samopomoći u zajednici i unapređenja komunikacije do psihološke prve pomoći i kliničkog lečenja. Zajedničkim delovanjem ključnih aktera kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou, najugroženiji mogu dobiti potrebnu stručnu pomoć i psihosocijalnu podršku, što zahteva pravovremeno planiranje i implementaciju programa za reagovanje u vanrednim situacijama. Postoji pet elemenata zasnovanih na dokazima za koje je pokazano da su povezani sa boljim ishodima u situacijama stalne pretnje: povećan osećaj sigurnosti, smirenost, povezanost, samopouzdanje i nada. Nije neophodno imati sve elemente zajedno, ali primena nekih od njih može pomoći pacijentima da se nose sa stresom – zaključuju u ZZJZ.

Istraživači su definisali nadu kao očekivanje da se stvari mogu rešiti, optimizam u vezi sa nekim aspektom situacije ili vezu sa nečim većim od sebe. Povezana je sa poboljšanim ishodima u produženim pretećim situacijama. Pomozite ljudima da budu puniji nade podsećajući ih da zadrže dugoročnu perspektivu, a da pritom ostanu fokusirani na sadašnjost i pozitivne akcije koje mogu preduzeti u trenutku. Obraćanje pažnje na ono što inspiriše ili povećava zahvalnost takođe je povezano sa boljim ishodima, kao i odvajanje vremena za bavljenje aktivnostima koje podržavaju lične vrednosti, veru ili duhovnost.

error: Content is protected !!