simptomi

busy-2360226-1280

Groznica Zapadnog Nila je sezonsko oboljenje koje se prenosi ubodom zaraženog komarca. Na teritoriji Severnobanatskog upravnog okruga registrovana su dva laboratorijski potvrđena slučaja u okviru rutinskog nadzora, istakla je dr Tatjana Pecarski, načelnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti ZZJZ. Prenosilac virusa je vrsta komarca koja je odomaćena i kod nas.

-Oba laboratorijski potvrđena slučaja groznice Zapadnog Nila spadaju u neuroinvazivne forme ove bolesti. Jedna osoba je sa teritorije opštine Ada, tačnije stigla je sa Korzike i neko vreme provela je pored Tise. Druga osoba je sa teritoriji Kikinde. Oboleli su se oporavili nakon hospitalizacije i to na Infektivnom odeljenju u Opštoj bolnici u našem gradu, odnosno na Klinici za infektivne bolesti Kliničkog centra Vojvodine – navela je dr Pecarski.

 

U najvećem riziku su osobe starije od 60 godina. Simptomi nastaju 14 dana nakon uboda zaraženog komarca, a period inkubacije duži je kod osoba sa oslabljenim imunitetom. Kod 80 odsto inficiranih bolest protiče bez ikakvih simptoma, a kod preostalih 20 procenata klinička slika je blaga poput groznice, glavobolje, povraćanje, a može da se javi i otok limfnih žlezda i osip na koži grudi, leđa ili stomaka. Kod svega jedan odsto zaraženih moguć je i razvoj teših neuroinvazivnih oblika  odnosno kod jednog obolelog na 150 inficiranih može doći do razvoja teške kliničke slike.

-Svako ko ima povišenu telesnu temperaturu otpornu na lekove koja traje više dana treba da se jave lekaru  radi ispitivanja. U zavisnosti od ostalih simptoma, lekar će proceniti da li neophodno testiranje na groznicu Zapadnog Nila ili ne – pojasnila je naša sagovornica.

Bolest se prati čitave godine, ali je najviše sumnje leti. Pik odnosno najveći broj potvrđenih slučajeva je u julu, avgustu i septembru.

Sezona transmisije virusa Zapadnog Nila u Srbiji uobičajeno traje od juna do novembra. Preventivne mere za sprečavanje ovog obolevanja su sistematsko i organizovano zaprašivanje komaraca, eliminisanje mesta na kojima komarci polažu jaja, preporučuje se postavljanje mreža na prozorima i vratima kako komarci ne bi mogli da uđu u zatvoren prostor. Češće treba menjati vodu u saksijama sa cvećem, u posudama za vodu kućnih ljubimaca, iz kanti, buradi. Prevencija je i redovno uklanjanje vegetacije u kojoj su komarci, koji su najaktivniji u zoru i sumrak, skrivaju.

A.Đ.

ambrozija-2

Kikinda  je među gradovima u kojima je zabeležena vrlo visoka zasićenost vazduha polenom ambrozije. Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, ambrozija je svih prethodnih dana u „crvenom“, viša od 300 polenovih zrna u jednom danu u lokalnim samoupravama u kojima je zabeležena visoka zasićenost.

Ambrozija je u velikim prekoračenjima i očekuje se da će od polovine septembra krenuti da pada njena koncentracija, bez velikih pikova. Simptomi alergije na ambroziju su: curenje nosa, suzne oči i svrab, često kijanje, kašalj, otežano disanje, glavobolja i nesanica.

Radi se o tipičnom svrabu: alergična osoba ima utisak da je uši iznutra jako svrbe, oči svrbe, u nosu se javlja nelagoda.  Najveće vrednosti ambrozije, u dugogodišnjem proseku, je od 20. avgusta do 10. septembra. U proteklih pet uzastopnih godina najveći pikovi su između 3. i 4. septembra, kada cvetaju bočne grane i kada se grana.

Po merenjima najveće vrednosti polena ambrozije su u tri, četiri ili pet časova ujutru, kako se budi dan tako i ova biljka kreće u produkciju polena. Zato ne treba otvarati prozore ujutru, treba izbegavati boravak u prirodi tokom prepodneva. Savet je se promena odeće po povratku, pranje kose, kao i da se ne suši veš u spoljašnjim uslovima. Klimatizovani automobili i prostorije pomažu, jer filteri zadržavaju polenove čestice, ali i propisana terapija dok ne prođe.

error: Content is protected !!