seminar

csu-tolerancija-i-empatija-(3)

Centar za stručno usavršavanje domaćin je seminaru pod nazivom „Tolerancija i empatija – vrednosti za budućnost“. Predavači su Neda Bogojević Preković, nastavnica biologije i dr Nenad Mladenović, profesor engleskog jezika. Seminar je namenjen zaposlenima u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama.

-Tema je uvek aktuelna, ne samo u svetlu nedavnih događanja – saznajemo od Bogojević Preković. – Rad na empatiji i toleranciji se konstantno uči kroz vaspitanje i život. I mi, predavači, treba da, s vremena na vreme, razmislimo da li smo dovoljno empatični i tolerantni ove osobine ne možemo razvijati kod učenika ukoliko ih i sami nemamo. Naš cilj je da putem seminara razmenimo iskustva, da vidimo koje su dobre, a koje su slabe strane i da na njima radimo.

Predavači su prisutnima preneli nove metode, ali i iskustva sa kojima se susreću.

-Iskustva su šarenolika – dodaje naša sagovornica. – Deca često ni sama nisu  sigurna šta su empatija i tolerancija i da se dešava da nesvesno budu netolerantni i to ne iz loše namere nego iz neznanja. Ovo je učenje je proces i važno je da na njemu konstantno radimo.

U Šumadijskom okrugu postoje podaci o tome koliko su učenici tolerantni i empatični, naveo je dr Nenad Mladenović.

-Na osnovu njih osmišljeni su akcioni planovi na koji način unaprediti nastavu u tom smeru. Najvažnije da ih integrišemo u redovan život škole. Prostora za unapređivanje ima u svim školskim predmetima i na nama je da pomognemo nastavnicima da samostalno kreiraju aktivnosti kojima promovišu različite aspekte tolerancije i empatije u školi, čime doprinose izgradnji boljeg  školskog okruženja.

Seminar je akreditovan od strane Ministarstva prosvete za naredne tri godine.

A.Đ.

rpk-esg-(1)

Seminar na temu „RBH ESG škola“ održan je u Regionalnog privrednoj komori Severnobanatskog upravnog okruga. Organizatori su Privredna komora Srbije u saradnji sa Centrom za zelenu ekonomiju Univerziteta u Kragujevcu, a razgovarano je o standardima koji usmeravaju korporativne politike kako bi bile u skladu sa konceptima održivog razvoja u oblastima životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja.

-Okupljenim predstavnicima kompanija pružili smo praktičan uvid u početak prikupljanja podataka kako bi na što bolji način uradili izveštaj koji je u skladu sa standardima – pojasnila je Tanja Linder, projekt menadžer Responsible Busniess Hub (RBH) Privredne komore Srbije. – Naša ideja je da pojasnimo kako da na najbolji način kreiraju dokument koji obuhvata set standarda o odgovornom i održivom poslovanju. Izveštaje predstavlja pravu sliku kompanije, svih njenih aktivnosti tokom godine. On treba da ima tri komponente odnos prema zaštiti životne sredine, zaposlenima, kakva je upravljačka struktura, poslovanje, ali i uticaj na poslovnu i lokalnu zajednicu. Ovim dokumentom svaka firma predstavlja za kakav način poslovanja se odlučila.

Najznačajniji elementi zaštite životne sredine su: korišćenje prirodnih resursa, energetska efikasnost, emisija štetnih supstanci u vodu i vazduh, emisija ugljen dioksida, generisanje otpada, inicijative održivosti. U društvenu odgovornosti spadaju bezbednost i zdravlje na radnom mestu, ljudska prava, zaštita podataka o ličnosti i privatnosti, obuke zaposlenih, politike različitosti i mogućnosti, programi za zajednicu. Elementi upravljanja su: poslovna etika, prava vlasnika, komunikacija sa zainteresovanim stranama, posvećenost menadžmenta.

A.Đ.

rpk-energetski-paosi-(2)

Seminar „Energetski pasoš zgrade – od zakona do prakse“ organizovan je u prostorijama Regionalne privredna komora Severnobanatskog upravnog okruga, u saradnji sa Centrom za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije i Fondacijom “Hajnrih Bel” organizuju
Cilj je blagovremeno informisanje privrednika i ostalih zainteresovanih za nastupajuće obaveze u vezi sa energetskom efikasnošću zgrade. Energetski pasoš je sertifikat o energetskim svojstvima zgrade koji daje energetsku ocenu zgrade. Njegova namena je da korisnicima pružaju informacije o energetskim karakteristikama zgrade i potrebnim budućim ulaganjima.

Skupu je prisustvovala i Ana Marija Ugrinov, profesionalni upravnik stambenih zajednica.

-Zgrade u našem gradu nemaju dobru energetsku efikasnost, dok je u samim stanovima situacija nešto drugačija s obzirom na to da se dosta domaćinstava odlučuje na zamenu stolarije za šta konkurišu kod lokalne samouprave. Ovakva edukacija za sve nas koji se bavimo poslom profesionalnog upravnika je važna pošto sve što čujemo možemo da prenesemo stanarima u stambenim zajednicama. Postoje i banke koje kreditiraju stambene zajednice za ovu vrstu posla, međutim još uvek ne znamo kakav model finansiranja se nudi. Gradovi Niš, Novi Sad i Beograd bili su deo pilot projekata vezanih za energetsku efikasnost stambenih zgrada što je urodilo plodom jer je primetna štednja energetskih resursa. Investicija je značajna, ali za nekoliko godina ona će se isplatiti – saznajemo od Ana Marije Ugrinov.

Koordinator u Fondaciji „Hajnrih Bel“ Tibor Moldvai naveo je da se podržavaju projekti iz takozvane zelene agende i zelene tranzicije.

 

-U Srbiji veliki broj stambenih zgrada ne zadovoljava standarde Evropske unije u pogledu energetske efikasnosti. Trenutno se najveći broj objekata rangira u kategorijama E i F, a trebalo bi da dostigne C ili B. Objekti sagrađeni posle 2012. godine trebalo bi da imaju energetske pasoše. Uređenje fasada i krovova preduslov je za bolju energetsku efikasnost. Naša Fondacija ima dva projekta na osnovu kojih lokalne samouprave, a među njima i Kikinda, dobijaju oko 50 odsto subvencija koje će uputiti građanima kako bi se poboljšala energetska efikasnost u kućama i stanovima. Iskustvo koje imamo govori nam da su kapaciteti najveći izazov, odnosno energetski menadžeri nemaju dovoljno ljudstva da organizuju sve konkurse – naveo je Moldvai.

Pasoš je obavezan prilikom dobijanja upotrebne dozvole za nove zgrade i obimnih renoviranja postojećih još od 2009. godine. Najnovijim izmenama Zakona o planiranju i izgradnji, predviđeno je da narednih godina sve zgrade, bez obzira na starost i ime, imaju ovaj dokument. Osim energetskog pasoša, obuhvaćeno je i predstavljanje uslova učenja lokalne samouprave u programu i primera dobre prakse.

A.Đ.

error: Content is protected !!