rasadnik dorijat

jelke lagundzin

Jelke su  najtraženije u ovo doba godine i tople su preporuke da se kite samo jelke sa busenom koje unose lepotu, svežinu i miris prirode u prostorijama u kojima se nalaze. I ove godine u Kikindi je dobra ponuda jelki, a ne izostaje ni potražnja. Radivoj Lagundžin, vlasnik rasadnika „Dorijat“ ističe da u ponudi imaju smrču, Pančićevu omoriku, srebrnu smrču i belu jelu.

-Jelke se kreću od 2.000 dinara do 4.000  dinara. Prodaja ide odlično i veoma smo zadovoljni. Nisam za jelke bez busena jer se seče drvo. Jelke koje imaju busen mogu da se posade nakon što prođu praznici i prirodna jelka doprinosi pravom novogodišnjem duhu – kaže Radivoj Lagundžin.

I dok okićena jelka krasi svaki dom treba joj nega da bi se očuvala.

-Da bi jelka opstala u kućnim uslovima najvažnije da se izbegnu temperaturni šokovi. U domovima su temperature 22, 23 stepena i na tim temperaturama biljka koja je u mirovanju ponovo počinje da raste. Stoga i pre nego što se okiti treba neko vreme da bude u prostoriji koja nije toliko topla. Isti princip je i kada se iznosi napolje samo što tada jelka treba da bude do dve nedelje u prelaznoj prostoriji. Dok je u kući treba je zalivati jednom nedeljno kako se ne bi osušila – napominje naš sagovornik.

Porodica Lagundžin proizvodi jelke i od semena do jelki koje se vade prođe od pet do sedam godina.

-Kupujemo sertifikovano seme. Prve dve godine proizvodi se seme u kontejnerima nakon čega se presađuje u zemlju. Nakon toga pet do sedam godina potrebno je da dostigne visinu od metar i po. Najvažnija nega je pravilno i redovno zalivanje – saznajemo od Lagundžina.

 

Jele su dugovečne i u zemlji mogu da traju od 50 do 100 godina.

Običaj kićenja

Običaj kićenja novogodišnje i božićne jelke vuče korene iz  XI veka. „Rajsko drvce“ ukrašeno crvenim jabukama 24. decembra, na dan Adama i Eve, u Zapadnoj Nemačkoj se s vremenom počelo unositi u kuću i kititi kolačićima različitog oblika. Sveće, kao simbol Hrista, bile su obavezni pratilac toga običaja. U istoj sobi nalazile su se male piramide pravljenje od hrane i ukrašavane zelenilom, svećama i zvezdama.

 

Sadnja MN 1

Treća akcija pod nazivom „Zasadi drvo“, koju organizuju Gradska uprava i „DM“ drogerija uz podršku rasadnika „Dorijat“, održana je danas kod škole i vrtića u Mikronaselju.

– Ozbiljno radimo na pošumljavanju naše sredine i ponosan sam na ovu akciju – rekao je gradonačelnik Nikola Lukač. – Ove sezone Gradska uprava zasadiće oko 18 hiljada stabala. Trudimo se da i decu motivišemo i uključimo u ove aktivnosti, da ih edukujemo da sadnjom oplemenjuju svoj životni prostor.

Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada kontinuirano sprovodi pošumljavanje Kikinde i okolnih mesta, podsetila je sekretarka, Miroslava Narančić.

– Najveći broj sugrađana je tražio da se pošumi baš ovaj deo Kikinde. Prvi put ovde sadimo kuglasti bagrem, forzicije, smrču, bor, crvenolisnu šljivu, lipu i šarenolisni javor, ukupno 60 stabala.

U oplemenjivanju prostora kod škole i vrtića pomagali su i učenici Osnovne škole „Žarko Zrenjanin“.

Učiteljica Mirjana Gurzulov dovela je svoje odeljenje, 3-2.

– Dali smo novi život prirodi. Na ovaj način učimo da je volimo i čuvamo, budimo ekološku svest kod dece – rekla je učiteljica Mirjana.

Mina Sablić kaže da je naučila da je priroda mnogo važna i da moramo da čuvamo drveće.

– Drveće ne sme da se kida i mora da se zaliva – rekla nam je Zoja Rodić.

Aleksej Lazić je objasnio zašto je drveće korisno.

– Zbog drveća imamo kiseonik i zato je ono veoma važno. Bez njega ne bismo mogli da dišemo – zaključio je Aleksej.

Deca su obećala da će svakog dana obilaziti svoje drveće i sigurna su, kažu, da će zapamtiti svako stablo koje su zasadili.

error: Content is protected !!