prinos

zetva-psenice

Žetva pšenice završena je oko 85 odsto od ukupnih površina pod ovom kulturom. Ratari su zadovoljni prinosima, za razliku od ranijih godina. Republička direkcija za robne rezerve saopštila je da od ponedeljka, 7. jula, počeo otkup pšenice po 23 dinara bez PDV, posredovanjem Produktne berze. Žito se otkupljuje od fizičkih lica – nosilaca registrovanih poljoprivrednih porodičnih gazdinstava.  Minimalna količina merkantilne pšenice koja će se kupovati od jednog gazdinstva je deset, a maksimalna 100 tona.

Zoran Simić, savetodavac PSS ističe da ima manjih oscilacija u prinosu.

-Rod je od 4,5 do sedam tona po hektaru. Prosek je od 5,5 do šest tona što je blagi pomak u odnosu na prošlu godinu. Kvalitet je solidan – naveo je naš sagovornik.

Pod ozimim strninama ove godine je za 20 do 25 odsto više njiva u odnosu na prošlu. Pšenice ima više na uštrb, najpre kukuruza, a potom i suncokreta. U kikindskom ataru pod pšenicom pšenica je zauzimala 17.000 hektara, dok je ječma bilo na oko 3.000.

Ono što brine ratare je kukuruz kod kog je šteta i ove godine velika.

-I ako bude kiše u narednih nekoliko dana kukuruzu, na pojedinim parcelama nema spasa. I kod suncokreta će biti nekih prinosa, međutim još uvek je rano da se bilo šta prognozira. Poslednja veća količina padavina bila 24. maja, što je dug period bez kiše, pogotovo za prolećne useve – zaključio je Simić.

Vrlo mali procenat zemljišta na teritoriji grada je pod zalivnim sistemima. Ima ih u Banatskoj Topoli, Banatskom Velikom Selu i u Kikindi.

A.Đ.

 

LUDAJE-KRNIC-1-obr

Nikola Krnić iz Kikinde, proizvodi banatsku kraljicu na jutru zemlje. Uzgojem ludaja bavi se bezmalo 15 godina. Ova jednogodišnja biljka nije zahtevna za uzgoj, međutim suša je doprinela da rod bude desetkovan.

-I pored toga što sam redovno zalivao, jer na njivi imamo sistem kap po kap, rod će biti ispod proseka. Tamburice su bolje rodile u odnosu na ukrasne i „helovin“ ludaje. One nisu mogle da se oplode tokom jula kada cvetaju jer su temperature bile visoke. To će usloviti i da se ranije beru – kaže Nikola Krnić.

Ludaja je zasnovana početkom maja i setva je obavljena u pravom trenutku. Krnić je proizvodnju nasledio od oca koji je tikvu počeo da uzgaja na manjoj parceli da bi je sa godinama povećavao i ulagao u nju.

– Ludaje za kolače uvek se traže i bila je jako dobra. Prodajemo i semenke za cepkanje jer samo u razgovoru sa kupcima shvatio da je i za njima potražnja velika. Iako ludaja voli dosta sunca i toplije zemljište ove godine imamo ekstremno toplo vreme koje ne odgovara nijednoj kulturi. Na mojoj parceli prvenstveno pesak to joj savršeno odgovara, kada su temperature prosečne. Ove godine to nije prednost jer se pesak puno više zagreje  – kaže Nikola Krnić.

Ludaja pošto nikne neophodna su dva paranja, jedno okopavanje i bacanje đubriva. Najveći neprijatelj ove biljke je plemenjača i vaške, tako da je neophodno i prskanje protiv bolesti štetočina.

A.Đ.

error: Content is protected !!