пољопривредна стручна служба кикинда

ambalazni-otpad-(3)

U cilju očuvanja životne sredine i jačanja ekološke svesti kod poljoprivrednih proizvođača, danas je na šest punktova u Kikindi i u okolnim selima sprovedena akcija prikupljanja ambalažnog otpada od pesticida i hemijskih sredstava za zaštitu bilja. Akciju je organizovao Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada u saradnji sa Poljoprivrednom stručnom službom Kikinda i Regionalnom privrednom komorom Severnobanatskog upravnog okruga.

Jedan od punktova bio je kod nekadašnje stočne pijace u Kikindi, gde su akciju obišli i gradonačelnik Mladen Bogdan, član Gradskog veća Đorđe Tešin, kao i predstavnici stručnih službi.

– Ovakve aktivnosti organizujemo drugi put, s ciljem da poljoprivrednike informišemo i podstaknemo na pravilno odlaganje ambalažnog otpada. Ova vrsta otpada je izuzetno opasna – period njegove razgradnje je do sto godina, a često završava na njivama, u kanalima i na divljim deponijama. Sadržaj u ovakvom otpadu je u koncentrovanom sastavu i oštećuje životnu sredinu i zdravlje ljudi i budućih pokolenja – istakla je Miroslava Narančić, sekretarka resornog Sekretarijata.

Ona je podsetila da se ambalaža pravilno odlaže trostrukim ispiranjem, bušenjem, zatim pakovanjem u džambo vreće, nakon čega se, po obaveštenju iz Sekretarijata, predaje ovlašćenim operaterima. Poljoprivrednici za to dobijaju potvrdu koja postaje deo dokumentacije u eAgraru.

Prema rečima Mladena Đurana, direktora Poljoprivredne stručne službe, interesovanje raste u odnosu na prethodnu godinu, ali je potrebno još edukacije i motivacije.

– Ovo je važan korak u unapređenju ekološke prakse u poljoprivredi. Očekujemo da će broj učesnika nastaviti da raste, a ukoliko u budućnosti ova aktivnost postane uslov za ostvarivanje subvencija, to će dodatno podstaći poljoprivrednike da se uključe – rekao je Đuran.

Jedan od učesnika, poljoprivrednik Orestije Rankov, podržao je inicijativu i ukazao na njen značaj iz ugla prakse.

– Godinama sam čuvao ambalažu jer nisam imao rešenje za njeno bezbedno odlaganje. Mislim da je ovo pravi potez. U proseku imamo 4,5 litre ovakvog otpada po hektaru godišnje, a u našoj opštini je pod kulturama 40 do 50 hiljada hektara. Znači, ovo nije zanemarljiva količina.

Kako je naglašeno, ovakve akcije biće nastavljene i u narednom periodu, uz podršku nadležnih institucija i u saradnji sa poljoprivrednicima, radi odgovornog upravljanja otpadom i očuvanja životne sredine.

S. V. O.

PSS-(4)

Povodom obeležavanja značajnog jubileja, 70 godina rada Poljoprivredne stručne službe (PSS) u Kikindi, u svečanoj sali Gradske kuće danas je organizovana svečana akademija.

Ranije poznata pod nazivom Poljoprivredna stanica „Agrozavod“, ova stručna služba više puta je menjala naziv, ali je uvek ostala na svom zadatku savetodavca, rekao je direktor PSS, Mladen Đuran.

– Poljoprivredni proizvođači kod nas mogu da dođu do najnovijih informacija, ne samo kada su u pitanju podsticaji, već im i prenosimo znanja o novim tehnologijama. Mi smo spona između njih i poljoprivrednih fakulteta i prilagođavamo im i približavamo nova znanja, pokazujemo im na koji način da ih primene. Uvek smo ostali na svom osnovnom usmerenju – na obezbeđivanju poljoprivredne proizvodnje u ratarstvu i stočarstvu, očuvanju poljoprivrednih resursa, životne sredine, zdravlja ljudi, životinja i biljaka, i to su principi kojih smo se držali svih ovih 70 godina – istakao je Đuran.

Svečanom skupu prisustvovali su i pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Sektoru za ruralni razvoj Aleksandar Bogićević, i pomoćnik resornog pokrajinskog sekretara u Sektoru za zaštitu, uređenje i korišćenje poljoprivrednog zemljišta, Petar Samolovac.

– Pokrajinski sekretarijat radi na tome da unapredi rad poljoprivrednih stručnih službi – rekao je Samolovac. – Naredne godine ćemo, za uzorkovanje zemljišta, obezbediti savremeno vozilo sa sondom. Za poljoprivrednike Pokrajina i Republika redovno raspisuju konkurse, i oni, generalno, imaju poverenja u Poljoprivredne stručne službe jer tu dobijaju objektivne savete. Ne favorizuju se ni hemijske ni semenske kuće i uvek su na usluzi poljoprivrednicima. Unapredićemo rad službi savremenom opremom i digitalizovaćemo podatke jer bez toga ne možemo da planiramo budućnost poljoprivrede kod nas.

Lokalnu samoupravu predstavljali su gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća zadužen za poljoprivredu i zaštitu životne sredine, Đorđe Tešin.

– Imamo veoma dobru saradnju sa ovim savetodavnim telom, pre svega u edukaciji poljoprivrednih proizvođača i u programu besplatne analize zemljišta pre setve za koji Grad daje podsticajna sredstva i subvencije, dok se, uz pomoć platforme eAgrar, oni i uključuju u savremene trendove – izjavio je Tešin. – Gradska uprava i Poljoprivredna stručna služba razmenjuju podatke u kreiranju akata od značaja za razvoj poljoprivredne proizvodnje bez kojih se ne mogu donositi zakoni i propisi, te im, i na taj način, olakšavamo pravno-formalne procedure u njihovom poslovanju.

Povodom proslave jubileja, uručene su plakete Ministarstvu i Pokrajinskom sekretarijatu, Gradu Kikinda i Opštini Novi Kneževac, kao organima koji su najviše doprineli razvoju savetodavstva i poljoprivrednih stručnih službi sa kojima Služba u Kikindi ima najčešću saradnju.

Uz posebnu zahvalnost, plaketa je dodeljena i bivšem dugogodišnjem direktoru i suosnivaču, Ratku Rožiću. Rožić je kao agronom u ovoj službi proveo 45 godina, čitav radni vek, a na njenom čelu bio je 18 godina.

– Rad Poljoprivredne stanice imao je puno dobrih rezultata – naveo je Rožić. – Ono što nas je posebno odlikovalo bila je izuzetna porodična atmosfera i,  zahvaljujući takvom kolektivnom radu, bili smo veoma uspešni. Mnogo mi znači ovo priznanje, posebno jer sam ga dobio toliko godina po završetku mog radnog veka, ostao sam im u lepom sećanju i zahvalan sam im na tome. Moram da istaknem da je to priznanje i svima koji su doprineli da uspešno radimo.

Obeležavanju jubileja PSS u Kikindi prisustvovali su i predstavnici saradničkih službi, kompanija i mnogobrojni gosti.

Dan polja 1

Na oglednom polju Poljoprivredne stručne službe „Kikinda“, u okviru Dana polja strnih žita i herbicidnih ogleda u kukuruzu, predstavljena je 81 sorta žita, ječma, tritikalea i raži. Proizvođači su mogli da vide i kako u našim mikroklimatskim uslovima uspeva 14 novih sorti pšenice.

Pero Latinović (83), poljoprivrednik iz Banatskog Velikog Sela ratarstvom se bavi 60 godina i kaže da ne pamti ovakvu godinu.

– Bolje godine nije bilo, ni za rast, ni za nicanje. Ako bude lepih, sunčanih dana, i rod će biti vrhunski. Žetvu planiram da počnem oko 1. jula, a pšenice imam na oko sto hektara – kazao je Latinović.

Očekuju se prinosi iznad proseka, a žetva pšenice mogla bi da počne za desetak dana.

– Od setve, pa sve do sada, kada smo na pragu žetve, poljoprivrednici su se susreli sa puno izazova. Već u oktobru rađen je tretman protiv cikade i svih vrsti vašiju, zima je bila blaga i topla, tako da je donela bolesti, isto kao i česte prolećne kiše – rekao je Zoran Simić, savetodavac u PSS. – Od oktobra do sada imamo prosek je 444 litre vodenog taloga po kvadratu, dok su delovi atara u Bašaidu i Banatskoj Topoli imali znatno više padavina. Kiše su uslovile poleganje žita na 25 do 30 procenata zasejanih njiva.

Pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Petar Samolovac, posetu na Danu polja iskoristio je da pozove poljoprivrednike da konkurišu za sredstva. Ove godine budžet je veći i iznosi 1,4 milijardu dinara, a uvršteni su i novi programi, na zahtev poljoprivrednika.

– Na Danima polja susreću se struka i nauka i to je pomoć poljoprivrednicima za planiranje narednih proizvodnji –  napomenuo je Mladen Đuran, direktor PSS.

I lokalna samouprava osluškuje potrebe proizvođača i u skladu sa tim raspisuje javne konkurse, dodao je gradonačelnik Nikola Lukač.

– U toku su javni pozivi za unapređenje poljoprivredne proizvodnje za lokalne proizvođače. Odvojeno je oko 15 miliona dinara za dvadesetak konkursa, a okrenuti smo takozvanim malim proizvođačima koji teže dobijaju sredstva kada apliciraju kod Pokrajine i Republike – precizirao je Lukač.

Za konkursne linije je jednostavno aplicirati i dobiti podsticaj. Pšenice ove godine ima više za 10 odsto u odnosu na višegodišnji prosek – ova kultura zauzima oko 17.000 hektara.

error: Content is protected !!