otvaranje

stradus

Salon bele tehnike „Stradus“ otvoren je danas u Nemanjinoj ulici broj 1. Kako je za naš portal istakla vlasnica Ivana Tešin, kupci mogu sami da se uvere u odličan odnos cena i kvaliteta.

-Osim bele tehnike, u ponudi imamo i male kućne aparate različitih brendova, rasvetu, elektromaterijal, kao sitno pokućanstvo. Asortiman proizvoda je velik, a cene su konkurentne i svako ko dođe da kupuje biće prijatno iznenađen. Imamo i popuste na određene artikle, tako da pozivam sve da dođu i uvere se da li je to zaista tako i naravno da postanu naši verni potrošači. Na raspolaganju im je ljubazno osoblje koje će im pomoći u odabiru željenog proizvoda – istakla je Ivana Tešin.

Menadžer u salonu bele tehnike je Dragan Grbić koji ima dugogodišnje iskustvo u prodaji ove vrste robe.

-Potrudili smo se da sugrađanima ponudimo najbolje proizvode koji postoje na tržištu, da su artikli raznovrsni, kao i da naši kupci mogu sebi da ih priušte. Tu su televizori, veš i mašine za sušenje veša, šporeti, mali kućni aparati, slavine, ali i elektro materijal. Želja nam je da kupac na jednom mestu može da se snabde svim neophodnim stvarima bez obzira na to da li renovira prostorije u kući ili ne – doda je Grbić.

Radno vreme radnim danim je od 8 do 20 sati, a subotom je 8 do 14 časova. U novootvorenom objektu postoji mogućnost kupovinu na odloženo plaćanje čekovima i karticama.

A.Đ.

ritejl-otvaranje-(5)

Ritejl park „Nest“ otvoren je danas u 9 sati i od samog početka pa sve do večernjih časova prvi tržni centar u gradu bio je pun sugrađana, ali i kupaca koji su došli iz obližnjih mesta. Među njima su bile i sugrađanke Jelena Savić i Svetlana Pavlovski.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Radujem se „New Yorkeru“ i prodavnici „Sinsay“. Zbog oce dve prodavnice najčešće sam išla u zrenjaninski tržni centar. Trebalo nam je ovakvo mesto i dugo smo ga čekali – saznali smo od Jelene Savić.

I Svetlana Pavlovski slaže se da je tržni centar trebao našem gradu.

-Zbog kupovine sam odlazila u Novi Sad. Sada konačno imamo lep tržni centar koji nam je, ruku na srce, nedostajao. U proteklom periodu, zajedno sa otvaranjem „Houm centra“ zaista je puno urađeno – dodala je Svetlana Pavlovski.

Na površini od oko 5.300 kvadratnih metara otvoreno je 12 lokala među kojima su „Maxi“, „Sinsay“, „New Yorker“, „Sport vision“, „Planeta sport“, apoteka „Benu“, „Tehnomedia“, „Mobiltime“, „Đak sport“, „Lilly“, „Pepco“, „Frida“, „Pet Zone“, menjačnica.

Tržni centar otvorili su Bojana Koljenšić, direktorica kompanije „RC Europe RSB“ i gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Ovi je prvi ritejl park u Kikindi i odabrali smo vaš grad jer smo smatrali da ima potencijal za ovakvim tržnim centrom. Zakupci su ti koji su tražili da imaju ovakav prostor i mi smo im izašli u susret. U investiciju je uloženo više od pet miliona evra – navela je Bojana Koljenšić.

Tržni centar ima i igralište za decu, stotinak zaposlenih, kao i 100 parking mesta. Ovaj deo grada novo je mesto za okupljanje, a do pre kratkog vremena bilo je ruglo.

 

-Imamo čime da se ponosimo i ovo je veliki dan za naš jer smo dobili dugo željeni ritejl park. Nakon skoro dve godine investicija je privedena kraju. Velika gužva govori o tome koliko nam je ovakav sadržaj nedostajao i sada imamo prostor koji može da zadovolji sve potrebe. I rekonstrukcija dela ulice Mihajla Pupina je u samom finišu i kompletni radovi završiće se do kraja meseca – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Povodom otvaranja otvoreni su razni programi za decu, kao i koncert Miloša Živkovića i benda „Metropolis“.

Ritejl park otvoren je svakog dana od 9 do 21 sat.

A.Đ.

DCIM100MEDIADJI_0522.JPG

Ritejl park „Nest“ na uglu ulica Jovana Jovanovića Zmaja i Mihajla Pupina biće biće otvoren idućeg četvrtka, 14. novembra. Investicija je vredna više od šest miliona evra, a tržni centar prostiraće se na površini od oko 5.000 kvadratnih metara.

U tržnom centru radiće stotinak sugrađana, a od zakupaca tu će biti „Maxi“, „Sinsay“, „New Yorker“, „Sport vision“, „Planeta sport“, apoteka „Benu“, „Tehnomedia“, „Đak sport“, „Lilly“, „Pepco“, „Frida“, „Pet Zone“. Posetiocima će biti na raspolaganju i prostrani parking, kao i dečije igralište.

Pri kraju je i kompletna rekonstrukcija ulice Mihajla Pupina od Svetosavske do Zmaj Jovine. Novina je pešačka staza od Svetosavske ulice do Jovana Jovanovića Zmaja.
J. C.

mini-sajam-preduzetnika-2024-(1)

U okviru „Dana ludaja” otvoren je 17. Mini sajam preduzetnika. Organizator je Opšte udruženje preduzetnika, a cilj je afirmacija, pre svega, lokalnih proizvođača. Tokom dva dana svoje proizvode izložilo je 55 preduzetnika. Sajam je otvorio predsednik Privredne komore Vojvodine Vladimir Gak.

-Preduzetnici su ekonomski pokretači društva i u odnosu na 2022. godinu njihov broj porastao je za četiri odsto. Svi zajedno moramo da radimo kako bi ih bilo još više i Privredna komora Vojvodine otvorena je za svakog preduzetnika i privrednika. Trudimo se da afirmišemo naše preduzetnike u drugim državama kako bi plasirali robu, a posebno podržavamo žensko preduzetništvo – istakao je Gak.

Sajam je posetio i gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima, kao i predstavnici Privredne komore Srbije, Kikinde, Doboja, Sremske Mitrovice, Subotice, Novog Sada, Sombora, Zrenjanina, Temišvara, Mađarske. Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnica gradonačelnika navela je da su ovakvi događaji prilika za afirmaciju malih preduzetnika.

-Lokalna samouprava godinama unazad podržava lokalne preduzetnike i uz podsticaje i subvencije pomažu im da razvijaju proizvodnju i budu vidljiviji. Važno nam je da ih sačuvamo na tržištu, ali i da im pokažemo koliko su nam važni. Poseban akcenat je na socijalnom i ženskom preduzetništvu koje sve više uzima maha. Ovakva sajamska manifestacija odlična je prilika da se razmene iskustva, da preduzetnici postanu vidljiviji kupcima, da se međusobno povežu – dodala je Dijana Jakšić Kiurski.

Siniša Pašić rekao je da je, kao jedini privredni događaj ove vrste u gradu, Mini sajam preduzetnika veoma važan.

-Proizvođači su iskoristili priliku da izlože svoje proizvode i predstave se građanima i gostima grada, kao i  da ostvare važne kontakte. Svake godine sajam ima sve više izlagača i interesovanje je sve veće – istakao je Siniša Pašić, predsednik Opšteg udruženja preduzetnika.

Izlagali su i goste iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Republike Srpske koji su raspoloženi za dugoročniju saradnju. Mini sajam preduzetnika podržali su Grad Kikinda i Privredne komore Srbije i Vojvodine.

A.Đ.

forma-ideale-otvaranje-(1)

 

U Kikindi je otvoren salon nameštaja „Forma ideale“ na adresi Miloša Velikog 54. Prva tri dana kupce očekuju dodatni popusti i na već snižene proizvode.

-U Kikindi smo otvorili 45 salon i mreža naših objekata je sve veća. Maloprodajni objekat u Kikindi prostire se na 1.200 metara kvadratnih i sadrži dobar deo proizvodnog programa „Forma ideale“ pločastog i tapaciranog nameštaja. Nudimo i deo partnerskog programa, dekoraciju, tepihe, laminate i veliki izbor malih kućnih aparata pošto redovno širimo nađu ponudu. Za sve kupce u Kikindi 13, 14. i 15. septembra pripremili smo pogodnosti pri kupovini 5+5. Ona podrazumeva sniženje od pet procenata na kasi, kao i još pet odsto za korisnike „Lojalti kartice“ – istakla je Tamara Pantelić Jeremić, marketing menadžer „Forma ideale“.

Već prvog dana zatekli smo veliki broj sugrađana u novootvorenom salonu.

-Salon je lep, dobro je opremljen i dobro je što imamo nove prodavnice u gradu, a ne da moramo da idemo u veće gradove u kupovinu. Kupili smo francuski ležaj koji nam je bio potreban – rekla je Slavica Cvejić.

I Gordana Stajić pozdravila je otvaranje prodavnice „Forma ideale“:

-Veoma mi se sviđa objekat, a posebno što su cene konkurentne. Volim „Forma ideale“ i radujem se što ga konačno imamo u Kikindi. Zbog kupovine nameštaja išla sam u Zrenjanin i srećna sam što nam je sada dostupan i u našem gadu.

Radno vreme je radnim danima od 9 do 21 sata, a subotom od 9 do 17 časova. U nedelju, 15. septembra salon će, povodom otvaranja, biti otvoren od 10 do 16 sati.

A.Đ.

store-6932290-1280

U petak, 13. septembra, u ulici Miloša Velikog 54 u 12 sati, otvara se salon nameštaja „Forma ideale“.

Tim povodom 13, 14. i 15. septembra biće sniženi svi proizvodi pet procenata, a članovi „Lojalti kartice“ moći će da ostavre još pet odsto popusta . Radno vreme objekta biće od 9 do 21 sata radnim danima i subotom od 9 do 17 časova.

mamutfest-2024-(14)

„Mamutfest“, 18. po redu,  svečano je otvoren u dvorištu Narodnog muzeja. Nakon što su  prvog dana manifestacije deca crtala čestitke Kiki, drugog dana mogla su da učestvuju u brojnim radionicama  na „Bazaru muzeja i ideja“,  koje su za njih pripremili gostujući muzeji.

Direktor Prirodnjačkog muzeja u Beogradu Slavko Spasić podsetio je na veliko prijateljstvo između dva muzeja.

-Naša saradnja počela je još davne 1996. godine kada su stručnjaci Prirodnjačkog muzeja u Beogradu bili u Kikindi na iskopavanju, konzervaciji i rekonstrukciji mamutice Kike. Do sada smo bili deo brojnih manifestacija i izložbi koje smo predstavljali u vašem gradu. I ovog puta svi posetioci „Mamutfesta“ moći će da uživaju u izložbi koja je u proteklih devet meseci izazvala veliku pažnju publike i bila je jedna od najposećenijih kod nas – rekao je Spasić.

 

Gostujuća izložba  pod nazivom „Biljka kao začin – u carstvu boja, mirisa i ukusa“  čiji je autor Uroša Buzurovića, kustos Prirodnjačkog muzeja u Galeriji „Nova“ prvi put je prikazana van Beograda.

-Prikazan je istorijat začina tačnije kako su putovali iz države u državu. Začini su u prošlosti bili „papreno“ skupi i bili su privilegija bogatih, za razliku od današnjice kada su svima dostupni po povoljnim cenama. Na izložbi se može saznati odakle potiče koji začin, kako se koriste u kulinarstvu, kako ih najbolje kombinovati sa raznim jelima i različitim drugim začinima. Tu su i razne zanimljivosti poput mitoloških priča o začinima – dodao je Buzurović.

„Mamutfest“ otvorila je članica Gradskog veća Melinda Gombar.

-Ovo je najlepša i najposećenija dečija manifestacija u Kikindi i važna je jer spaja istoriju, nauku, kulturu i zabavu. Sve radionice prilagođene su najmlađima i cilj im je da probude njihovu pažnju i interesovanje. Kroz saradnju sa brojnim muzejima iz drugih lokalnih samouprava svi posetioci imaju priliku da se upoznaju sa njihovim radom – napomenula je Melita Gombar.

Direktorica Narodnog muzeja Lidija Milašinović napomenula je da je jedinstvena manifestacija postala punoletna.

-Kada smo počinjali 2007. godine nismo znali koliko ćemo trajati. Prvenstveni cilj „Mamutfesta“ je da promoviše kikindskog mamuta koji je postao prepoznatljiv brend grada. Ovo je način da ga još više promovišemo, ali i da novi klince uče o Kiki – rekla je Lidija Milašinović.

Posetioci festivala mogu da pogledaju već postavljenu izložbu „Od PoEtike do Metodike” autora dr Milorada Stepanova u okviru se  organizuju radionice.  Tu je i kolaž edukativno-kreativnih radionica koji će trajati od 15 do 18 sati. Za roditelje sa bebama i mlađom decom  biće priređen „Koncert za bebe“ . Streličarska radionica namenjena je nešto starijoj deci, a u 18 sati svoje znanje iz praistorije moći će da provere dece u okviru „Kviza iz doba Jure“. Od 19 časova je  plesna radionica u izvođenju Sanje Rešćanski iz Plesnog studija „Džesi“.

A.Đ.

 

fenok-23-(1)

Koncertom Velikog narodnog orkestra ADZNM „Gusle“ i gostiju iz Turske, Italije, Rumunije i Novog Sada, svečano je otvoren 23. Međunarodni festival narodnih orkestara. FENOK su podržali Grad Kikinda i Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, tako da je ovogodišnji festival otvorio mr Dragan Traparić, pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu.

-Međunarodni festival narodnih orkestara Kikindu stavlja na mapu kulturnih dešavanja u čitavom svetu i svi treba da se ponosimo „Guslama“ koje postoje od 1876. godine. FENOK i etno kamp  su pravi način da se decentralizuje kultura, a kako „Gusle“ utiču na stanovnike Kikinde, tako i Kikinđani određuju ovo društvo, što vas čini jačim i boljim ljudima – precizirao je mr Traparić.

I gradonačelnik Nikola Lukač, zajedno sa saradnicima pozdravio je sugrađane i naveo da su FENOK, ali i etno kamp  koji je u toku veoma važni za našu sredinu.

-Menadžment „Gusala“ maksimalno se trudi da sugrađanima, ali i gostima našeg grada, upriliče izuzetne večeri tradicionalne muzike. Manifestacija traje više od dve decenije i o njenom kvalitetu i značaju ne treba puno govoriti. Tu su nam i studenti, ali i eminentni stručnjaci koji pomažu da etno kamp bude što sadržajniji i bolji, kao i da ponudi što više znanja – rekao je gradonačelnik Lukač.

Narodni orkestar pod vođstvom  profesora Ahmeta Tekina Kumaša iz Istanbula već osam godina je deo FENOK-a. Orkestar iz Turske postoji više od tri i po decenije, a sugrađani su imali priliku da čuju tradicionalne instrumente ove zemlje  balamu, kaval, kabok kemane, bendir.

-Sviram balamu i svi mi trudimo se da donesemo deo naše tradicije u Kikindu. Volimo što smo deo festivala i što smo njegov deo više godina. Turska narodna muzika je muzika duše i to vaša publika prepoznaje – naveo je Ahmet Tekin Kumaš.

Iz Asocijacije za banatsku kulturu iz Temišvara Kikinđanima su se predstavili profesori Muzičke akademije Zapadnog univerziteta.

-Sa „Guslama“ smo potpisali protokol o saradnji i već četiri godine smo deo ovog festivala. Čast nam je što smo deo značajnog kulturnog događaja koji spaja čitav region i deo Evrope.  I ove, kao i prethodnih godina, pripremili smo bogat program koji je uvek drugačiji. Odlučili smo se za tradicionalne pesme iz Banata i Transilvanije – rekao je profesor Lučano Emil Roška, predsednika pomenutog  udruženja.

Orkestar „Moreška Nova“ stigao je iz Gravine iz Italije.

-Drugi put smo deo FENOK-a i presrećan sam što smo ponovo ovde. Zajedno sa orkestrom predstavili smo mediteransku muziku i tradicionalnu muziku sa juga Italije. Festival ima odličnu reputaciju u Evropi i o njemu se puno priča – saznali smo od Pjetra Lajka, vođe orkestra.

Sve što „Gusle“ rade su kultura i negovanje kulturne tradicije, istakao je direktor ADZNM „Gusle“ Zoran Petrović.

 

-Nezamenljiv je doživljaj slušati uživo vrhunske umetnike koji dolaze  iz čitavog regiona i to rade iz ljubavi i zbog toga što poštuju ono što radimo. Odjeci našeg rada izazivaju odlične reakcije u regionu i u stručnim krugovima. Isto tako naš etno kamp postao je model koji mnogi naši susedi kopiraju. Naredni korak je umrežavanje i postizanje realnih rezultata – dodao je Petrović.

FENOK traje do nedelje kada će se pored pomenutih gostiju predstaviti i instrumentalisti, orkestri i solisti iz Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore.

A.Đ.

tera-otvaranje-(1)

Internacionalni simpozijum skulptura u terakoti „Tera 2024“, 43. po redu, otvoren je večeras. Ispred Galerije „Tera“  izloženi su radovi nastali na prošlogodišnjem sazivu čiji su autori Ledija Kostandini iz Albanije, Nikola Nenadić iz Hrvatske, Horhe Beda Mursiljo Hulijani iz Španije i Čedomir Vasić, Saša Pančić i Miroljub Stamenković iz Srbije.

-Čitav jul je u znaku „Tere“ i umetnosti. Jedinstveni smo po sistemu i načinu izgradnje velike skulpture, tako da iskustvo u radu sa glinom nije najneophodnije da bi neko bio učesnik . Otvaranjem simpozijuma javnosti prvi put predstavljamo dela nastala prošle godine, a i ove će u Kikindi stvarati poznati i priznati svetski umetnici. Očekivanja koja imamo od naših učesnika uvek su ispunjena jer za sobom ostave monumentalna dela. Svaka izložba skulptura nastalih na simpozijumu  izaziva pažnju domaće javnosti i sugrađani se uvek raspituju o tome ko ih je naslikao i šta predstavljaju. Stoga se trudimo da imamo što više interaktivnih događaja koji uključuju građanstvo – istakao je Aleksandar Lipovan, direktor CLPU „Tera“.

Godišnjoj izložbi skulptura prisustvovali su učesnici ovogodišnjeg, 43. Simpozijuma:  srpsko-kanadske umetnice Vesna Perunović i Božica Rađenović, Anamarija Šerban iz Rumunije, Stiven Mas iz Velike Britanije, dok su predstavnici naše zemlje  Milorad Stajčić i Srđan Arsić.

-Britanac sam koji živi u Parizu. Prvi put sam u Kikindi, ovde sam pet dana i sve je fantastično. Ovo je san koji je postao javnost. Samo ću da stvaram ne misleći na hranu ili bila šta drugo. Šetajući gradom dobio sam razne ideje koju ću pokušati da realizujem. Nikada nisam radio monumentalne skulpture od gline. Vaša glina je specifična i ne ponaša se kao i druge tako da ću puno naučiti – kazao je Stiven Mas.

Božica Rađenović, Beograđanka, proteklih trideset godina živi u Kanadi u Otavi.

-Za svakog umetnika velika je čast da učestvuje na simpozijumu „Tera“. Uslovi za rad su na svetskom nivou i veoma mi je drago što sam njegov deo. Imam puno ideja i neću stići sve da ih realizujem. U glini sam radila još kao studentkinja, kada sam i čula za „Teru“. Povratak materijalu je kao povratak maternjem jeziku i radujem se zbog toga. Oduvek sam želela da dođem i sada se to i ostvaruje – saznali smo od Božice Rađenović.

Pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama mr Dragan Traparić obraćajući se prisutnima istakao je da Kikinda treba da ponese titulu prestonice kulture 2027. godine.

-Simpozijum je već četiri decenije internacionalni što je za veliku pohvalu, ne samo za grad , nego i za čitavu zemlju. Kultura nema granice i to  se potvrđuje u Kikindi. Vaš grad ima ogromno bogatstvo, 1.200 skulptura savremene umetnosti koje ne postoje nigde na svetu. Od 2017. godine Pokrajina je saziv podržala sa šest miliona dinara, a sredstva izdvajaju i lokalna samouprava i Republika – naveo je mr Traparić.

Na otvaranju je govorio i gradonačelnik Nikola Lukač koji je događaju  prisustvovao sa svojim saradnicima.

-Zahvaljujući Internacionalnom simpozijumu Kikinda je ponovo na svetskoj mapi kulture i umetnosti. Ubeđen sam da će umetnici crpeti inspiraciju iz našeg grada i da će uživati stvarajući. Ubeđen sam da će nam saziv koji traje duže od četiri decenije, umnogome pomoći  da uz ostale kulturne sadržaje budemo najbolji u kandidaturi za nacionalnu prestonicu kulturu 2027. – istakao je gradonačelnik Lukač.

Tokom proteklih više od 40 godina na Internacionalnom simpozijumu nastalo je preko 1.200 autorskih dela, od kojih je najveći deo, izložen u Muzeju „Tera“.

A.Đ.

mali-fudbal-(5)

Utakmicom između Pro Univerzala i OFK Kikinde u kojoj je sa 5:1 pobedu odneo Pro Univerzal započeo je letnji turnir u malom  fudbalu. Otvorila ga je predsednica Sportskog saveza grada Jelena Čudanov koja je i izvela prvi udarac na terenu.

-Među ekipama koje su prijavljene polovina je sa teritorije grada, a polovina je iz ostalih mesta iz Vojvodine. Sigurna sam da će gledaoci koji ga budu pratili imati priliku da uživaju u vrhunskom fudbalu. Organizator je Sportski savez, a pokrovitelj je lokalna samouprava i ovo je drugi turnir, nakon trogodišnje pauze. Iskusniji smo u odnosu na prošlu godinu i sigurna sam da će ovo biti uspešan turnir – istakla je Jelena Čudanov.

Učestvuje 12 ekipa i žrebom su određeni parovi.

– Nagradni fond je 550.000 dinara. Prvoplasirana ekipa osvojiće 400.000, što je uvećanje u odnosu na prošlu godinu. Drugoplasirani tim dobija 100.000 i trećeplasirani 50.000 dinara. Sredstva koja su  izdvojena su primamljiva jer smo vodeći u regionu po novčanim nagradama, Stoga ne čudi što imamo dosta ekipa na turniru – napomenula je naša sagovornica.

Gledaoci koji su pratili nadmetanje u velikom broju pokazatelj su da turnir u malom fudbalu pravi potez tokom letnje pauze većine sportskih klubova.

-Siguran sam da naše sportsko nadmetanje neće biti u senci Evropskog prvenstva u fudbalu. Ima i dosta ekipa koje su se prijavile za učešće i verujem da će fudbaleri svake večeri imati dobru podršku gledalaca sa tribina – naveo je Dragan Pecarski, član Gradskog veća.

Već za narednu godinu razmišlja se o novinama.

-Razgovarali smo o tome da se istovetan turnir organizuje za mlađe kategorije kako bi i oni mogli da pokažu šta znaju, ali i da stiču nova iskustva. Postoji inicijativa i zainteresovanost da se i mladi fudbaleri oprobaju u malom fudbalu i mi intenzivno razmišljamo o tome – otkrila je Jelena Čudanov.

Na turniru, koji se igra u dvorištu Gimnazije i Ekonomsko-trgovinske škole, učestvuju ekipe  teritorije grada Kikinde, Zrenjanina, Novog Sada i Vrbasa.  Utakmice počinju u 20 časova. Planirano je da turnir traje od osam do deset dana, što će zavisiti od vremenskih prilika.

Igra se po sistemu četiri plus jedan, po pravilima futsala. Pripremljene su i nagrade za pojedince: najbolje igrača, golmana i strelca, kao i za publiku.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!