opšta Bolnica

tomin-i-miladinov

Na sednici Pokrajinske vlade kojom je predsedavala predsednica Maja Gojković odlučeno je da Opšta bolnica dobije endoskopski stub sa gastroskopom i kolonoskopom, čija je vrednost 14 miliona dinara. Kikindska zdravstvena ustanova  trenutno poseduje endoskopski stub star oko 20 godina i nabavka novog aparata neophodna je radi povećanja kvaliteta usluga koje se pružaju pacijentima, preciznijih i pouzdanijih rezultata rada, kao i veće sigurnosti lekara i osoblja.

-Video endoskop sa gastroskopom i kolonoskopom koji će nam stići je medicinski aparat najnovije generacije i veoma je značajan za nas i pacijente. Uz njega ćemo imati nove mogućnosti u radu koje nismo mogli da primenjujemo na starom aparatu. Ujedno omogućiće bržu i precizniju dijagnostiku bolesti želuca i debelog creva – istakao je dr Bojan Miladinov, načelnik Odeljenja hirurgije. – Postojeći aparat je star, često se kvari i od početka godine dva meseca smo bili bez njega.

Dosta pacijenata dolazi na kolonoskopski pregled kojim se ispituje debelo crevo, kako bi se utvrdili eventualni problemi poput čireva, polipa ili raka. Godišnje ima više od 400 endoskopskih pregleda.

-Aparat na kom još uvek radimo, dok ne stigne novi, dugo je u našoj ustanovi i u proteklom periodu sve više se kvari – nadovezala se dr Vesna Tomin, v.d. direktorica Opšte bolnice.-  Svaka popravka je izuzetno skupa, te smo odlučili da konkurišemo za kupovinu novog. Kako trenutno nemamo gastroenterologa Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo finansira dolazak dr Slankamenca kako bi pacijenti imali i ovu zdravstvenu uslugu. Očekujemo da aparat bude u funkciji do kraja decembra. Uskoro ćemo imati i našeg gastroenterologa i novi endoskopski stub nam je preko potreban. Bolnica je i deo državnog programa prevencije kolorektalnog karcinoma. Imamo vođe timova koji su u programu za rano otkrivanje karcinoma debelog creva i želuca.

Na dnevnom nivou Odeljenje hirurgije primi i otpusti u proseku desetak pacijenata. Uz interno, hirurgija je najveće odeljenje.

-Bolesti želuca i debelog creva česte su u našoj sredini. Pozitivno je što postoji trend smanjenja karcinoma želuca, dok je rak debelog creva jedan od najčešćih karcinoma i broj obolelih stagnira. Važno je da se na vreme otkriju prvenstveno pre kancerogene lezije poput polipa, kako bi se sprečio dalji razvoj bolesti. Iako kolonoskopije i gastroskopije primarno rade gastroenterolozi, hirurzi su preuzeli na sebe ovaj deo posla. Davno smo počeli da radimo kolorektalnu hirurgiju koju prate pomenuti pregledi. To se ispostavilo dobro za našu Bolnicu jer već nekoliko godina nemamo u našoj ustanovi gastroenterologa. Osim mene tu je još jedan hirurg koji već radi na ovim aparatima, a obučavamo i dvoje mlađih kolega. Uskoro očekujemo i da dr Miloš Đurin završi supspecijalizaciju iz gastroenterologije, te će i on značajno doprineti zajedničkom cilju da se promene što pre otkriju i leče – pojasnio je dr Miladinov.

Kikindski hirurg dodaje da je u proteklih nekoliko godina dosta ulagano u Odeljenje hirurgije.

-Među najvažnijima su novi operacioni sto, dve nove lampe, dve elektrohirurške jedinice, stub za endoskopiju. Odlično smo opremljeni tehničkim i medicinskim aparatima, a najveći problem je nedostatak hirurga. Do 2027. godine očekujem da će nas biti sedmoro. Pomalo me brine što je slabo interesovanje mladih lekara za hirurgiju. U proteklih nekoliko godina samo jedan se interesovao za ovu granu medicine – saznajemo od dr Miladinova.

Dr Milena Ivanić završila je specijalizaciju i prva je žena hirurg u Opštoj bolnici. Sredinom naredne godine na istu poziciju dolazi i dr Jelena Ristić.

-One su značajno pojačanje Odeljenju hirurgije. Prethodnih godina radilo nas je premalo. Od devet hirurga koliko je neophodno, u jednom momentu bilo nas je dvojica. Sada imamo pet hirurga i radujemo se radu sa koleginicama. Predrasuda je da je hirurgija grana medicine za muškarce jer su žene pokazale da su veoma uspešni hirurzi. Pre dve decenije, kada sam ja bio na specijalizaciji neznatan broj žena je učio za hirurga. Danas ih je sve više i naša Bolnica prati taj trend – zaključio je dr Bojan Miladinov.

Kikindsko hirurško odeljenje ima mali procenat smrtnosti, svega šest odsto, što je u granicama svetskog proseka. Pacijenti na ovom odeljenju imaju tešku patologiju i za prvih devet meseci ove godine bilo je blizu hiljadu prijema i otpusta pacijenata.

A.Đ.

 

 

bolnica-donacije-(23)

Pokrajinska vlada će sa ukupno 30 miliona dinara finansirati nabavku medicinske opreme za potrebe Instituta za onkologiju Vojvodine u Sremskoj Kamenici i Opšte bolnice u Kikindi, odlučeno je na današnjoj sednici Pokrajinske vlade kojoj je predsedavala predsednica Maja Gojković.

Kikindska Bolnica dobiće endoskopski stub sa gastroskopom i kolonoskopom, čija je vrednost 14 miliona dinara. Ta ustanova trenutno poseduje endoskopski stub star oko 20 godina. Nabavka novog aparata neophodna je radi povećanja kvaliteta usluga koje se pružaju pacijentima, preciznijih i pouzdanijih rezultata rada, kao i veće sigurnosti lekara i osoblja.

bolnica-donacije-(15)

Predstavnicima firmi „Bajša agrar“, „Markov Kompani“, „Paletpak“ i „Multipak“ dr Vesna Tomin, v.d. direktorica Opšte bolnice, u ime zaposlenih i pacijenata, uručila je zahvalnice. Pomenuta preduzeća u proteklom periodu pomogla su Bolnici kroz donacije koje su značajne jer dolaze od lokalnih preduzetnika koji su pokazali društvenu odgovornost.

Firma „Bajša agrar“ dodelila je sredstva, dva puta po 100.000 dinara.

-Drago mi je što je novac iskorišćen za edukaciju lekara jer sve novo što nauče primeniće prilikom lečenja. Obuka je potrebna u svakom poslu, a posebno je značajna za zdravstveni kadar – naveo je Živa Bajšanski. – Bolnica je od vitalne važnosti za sve sugrađane, te je to bio motiv što smo se odlučili da doniramo sredstva.

„Markov Kompani“ rado se odazvao pozivu predstavnika Bolnice da pomognu da se prenesu kreveti iz Kliničkog centra Vojvodine.

-Smatramo da je firma onoliko velika, koliko je spremna da pomogne – kazala je Tamara Trifunac iz ove kompanije. – Uvek ćemo pomoći kad god smo u prilici jer se trudimo da budemo društveno odgovorni.

Podsetimo i da su firme „Multipak“ i „Paletpak“  poklonile posteljinu.

Dr Vesna Tomin istakla je da Bolnici svaka pomoć puno znači. Ovom prilikom predstavljen je i aparat koji je kupila firma „Gordon“ iz Subotice.

-Aspirator za gastroskopiju je aparat bez kog ne može da se radi gastroskopija. Do njega se teško dolazi i kroz ovu donaciju omogućili smo gastroenterolozima i hirurzima  da mogu da urade ovaj pregled. Nedavno smo dobili i krevete iz Instituta za plućne bolesti iz Kliničkog centra Vojvodine. Ovi kreveti su malo korišćeni, električni su i omogućavaju da pacijenti budu postavljeni u različite položaje. S obzirom na to da se Bolnica priprema za rekonstrukciju nije bilo razloga da se kupuju novi – precizirala je dr Tomin..

Od početka godine do kraja septembra 4.000 pacijenata bilo je hospitalizovano, a svakodnevno stotinu pacijenata prođe kroz bolničke ambulante.

A.Đ.

lutkice-jova-(1)

Učenici OŠ „Jovan Popović“ iz Kikinde, članovi sekcije za ručni rad, održali su obećanje koje su dali zaposlenima u Opštoj bolnici prošle godine, te su i ove izradili lutkice. Pokloni su namenjeni odeljenju neonatologije koje je dobilo tridesetak ručno rađenih lutkica poznatih kao „hobotnice čarobnice“.

Lutke se koriste kod prevremeno rođenih beba, tokom boravka u inkubatorima kakobi se prilagodile uslovima spoljne sredine. Naučne studije su potvrdile da kada uhvati krak lutkice koji podseća na pupčanu vrpcu, beba oseti sigurnost, umiri se i stabilizuje disanje.

Olivera Gašić, profesorica geografije koja vodi sekciju za ručni rad istakla je da je prošle godine povod za donaciju lutkica bio Dan škole „Jovan Popović“, a ove godine je to 17. novembar koji se obeležava kao Svetski dan prevremeno rođenih beba.

-Slogan pod kojim se ove godine obeležava Svetski dan prevremeno rođenih beba je „Pružite prevremeno rođenim bebama snažan početak za svetliju budućnost“. To nije samo moralni imperativ već investicija za budućnost, u jača i otpornija društva i generalno dobrobit budućih generacija – istakla je dr Biljana Plemić, načelnica Neonatologije.

Plan je da se ova akcija nastavi i dopuni novim, tako što bi se ručno radile kapice i ćebad za bebe.

multipak-posteljina-(2)

Kao što je nedavno obećao, Goran Pašić, vlasnik kikindske firme „Multipak“ uručio je kikindskoj Bolnici donaciju vrednu oko 130 hiljada dinara. Reč je o pedeset kompleta posteljine i pedeset jastuka čime će biti omogućeni bolji uslovi za boravak i lečenje pacijenata, a time unapređen i kvalitet zdravstvene nege.

-Ovo je samo jedna u nizu donacija „Multipaka“ našoj Bolnici.To smo činili i ranije jer
smatram da kao građani Kikinde, svi na neki način treba da imamo taj osećaj odgovornosti
prema ustanovi gde dolazimo kad nam je potrebna medicinska usluga i pomoć- rekao je Pašić i
poručio da ovom donacijom želi da podstakne i druge firme, ali i pojedince, da na sličan
način pomognu i daju svoj doprinos.

Dr Vesna Tomin, vd direktora Opšte bolnice zahvalila je na donaciji  i naglasila da su ovakve humane akcije  uvek dobrodošle i značajne za nesmetan i kvalitetan rad ustanove.

bolnica

Na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo Opštoj bolnici odobrena su sredstva za kupovinu neophodne opreme. Ukupno je odobreno 27 miliona i 627 hiljada dinara, a nabavka je u toku.

-Akcenat je bio na nabavci agregata  s obzirom na to da je postojeći star više od 45 godina i da ne može da zadovolji potrebe sve većeg broja i sve modernije opreme kojom raspolažemo. Za agregat od 330 kW planirano je 5,4 miliona dinara i on je za 50 odsto jači u odnosu na onaj koji imamo – istakla je v.d. direktorica Opšte bolnice dr Vesna Tomin. – Za ultrazvučni bipolarni noža sa pratećim materijalom odobreno je 1,5 miliona dinara koji će značajno unaprediti rad hirurga. I elektrohirurška jedinice sa argonom koja košta 5,4 miliona dinara i operacione lampe sa satelitom koje iznose 2,5 miliona dinara, takođe će uticati na bolji rad na Odeljenju hirurgije.

U Opštoj bolnici se duže od godinu dana primenjuje metoda za trombolizu odnosno lečenje akutnog moždanog udara.

-Unutar 24 časa, zahvaljujući primeni leka, obezbedi se da se pacijent dovede u zdravo stanje. Za to nam je potreban  centralni monitoring sistem za Jedinicu za moždani udar koji se sastoji od jedne centralne jedinica i šest pacijent monitora, kako bi se bolje i lakše pratili ovi pacijenti. Za nabavku sistema odobreno je 5,7 miliona dinara.  Sredstva su odobrena i za kupovinu centralnog monitoring sistema za Koronarnu jedinicu, koja se sastoji od centralne jedinica i osam pacijent monitora. Imali smo sličan, koji je, u odnosu na savremenu medicinsku opremu, prevaziđen. Na ovaj način će stanje svih pacijenta u Koronarnoj jedinici biti lakše i bolje praćeno. Za ovu opremu biće izdvojeno 6,9 milion dinara – rekla je dr Tomin.

Dr Vesna Tomin dodaje i da očekuje da će do kraja godine biti izdvojeno još dodatnog novca za kupovinu opreme. Neophodni su novi kolonoskop i gastroskop, kao i bolesnički kreveti. Napominje da će pomenuti medicinski aparati značajno doprineti pružanju bolje zdravstvene zaštite pacijentima.

 

dan-sestara

Međunarodni dan sestrinstva, 12. maj, obeležen je u Opštoj bolnici. Ovom priliko dodeljene su plakete, povelja i pohvalnica najzaslužnijim pojedincima zaposlenim u kikindskim zdravstvenim ustanovama. Najviše priznanje za požrtvovan rad, plaketa, ove godine pripala je Jadranki Filipov, medicinskoj sestri koja je do nedavno bila zaposlena na hirurgiji, a sada je u zasluženoj penziji.

Prisutne je pozdravila predsednice Organizacije zdravstvenih radnika Kikinde, glavna sestra Ginekološko-akušerskog odeljenja Melinda Klačak.

-Lekari, sestre i uopšte svi zdravstveni radnici su jedan tim. Važno je da svakog dana radimo zajedno na unapređenju zdravstvene zaštite. Moto za Dan medicinskih sestara, medicinskih sestara, tehničara i babica je da osmeh leči, a posvećen je  u znak sećanja na Florens Najtingejl koja se smatra osnivačem savremenog sestrinstva – istakla je Melinda Klačak.

Ovo je prilika da se ukaže na to da zdravstveni radnici svoj posao obavljaju profesionalno i bez zadrške.

-Za ove četiri godine, koliko sam na čelu Opšte bolnice, uverila sam se da ste vi jedina prava energija, snaga, vojska koja drži i nosi Bolnicu – navela je v.d. direktorica Bolnice dr Vesna Tomin koja je medicinskom osoblju poželela puno uspeha u daljem radu.

I glavna sestra Opšte bolnice Svetlana Romakov istakla je da je 12. maj važan je struku.

Povelje su pripale Anđelki Grujić, Maji Pavlić, Miroslavu Damjanoviću, Radmili Arbutini i Biljani Petrović. Dodeljena je i 21 zahvalnica.

A.Đ.

euromelanom-2025-(2)

Opšta bolnica priključila se preventivnoj kampanji Euromelanoma dan, koja je deo je evropske kampanje za rano otkrivanje malignih tumora kože. Uključene su 33 zemlje, a kikindska zdravstvena ustanova od prvog dana organizuje dermoskopske preglede.

-Radilo se u dve ambulante i sugrađani su mogli da se konsultuju i pitaju sve što ih interesuje. Na pregled je došlo 27 pacijenata. Kod jedne osobe otkriven je sumnjivi karcinom i kod dvojice pacijenata sumnjivi mladeži. Pomenuti pacijenti biće upućeni na hirurgiju sa nalogom za patohistologiju. Cilj kampanje je da stanovništvo bar jednom godišnje preventivno pregleda kožu kako bi se na vreme otkrili eventualni melanomi i drugi oblici raka kože – istakao je dr Siniša Jolić, dermatovenerolog koji je obavljao preglede zajedno sa dr Milicom Agić. – Naša želja je da podignemo svest o raku kože jer je kampanja posvećena prevenciji, ranom otkrivanju i lečenju raka kože.

Ove godine u fokusu su mladi, te je i slogan „Briga o zdravlju dece je naša odgovornost, zaštitimo ih od negativnih uticaja UV zračenja“.

-Dečija koža je tanja u odnosu na kožu kod odraslih, a primetno je da sve više mladih, na žalost, obolevaju od raka kože. Važno je da roditelji zaštite svoju decu, u najranijem dobu, od prevelike izloženosti Suncu. Greška je, uvreženo mišljenje, da zaštitne kreme visokih faktora omogućavaju duži boravak na suncu. Preporuka je da od 10 do 17 sati deca ne budu na suncu tokom letnjih meseci – naveo je dr Jolić.

Godišnje se u svetu dijagnostikuje 132.000 melanoma i preko tri miliona drugih oblika raka kože.  U Srbiji se za godinu dana otkrije oko 700 pacijenata, od kojih polovina premine od ove bolesti.

-Svake godine negativna statistika se povećava. Koža dugo pamti i ono što svi možemo da uradimo je samopregled. Ukoliko neko primeti da mladež raste, menja boju, krvari, zadaje bol neophodno je  da se što pre javi dermatologu, kako bi obavio dermoskopiju. Otkrivanje melanoma kože u najranijem stadijumu je i najvažnije jer je izlečenje zagarantovano – dodao je dr Siniša Jolić.

Pregled mladeža veoma važan jer ih imamo svi, ali 30 odsto može da se promeni i da jednog dana postanu melanomi.  Pacijentima je deljena i brošura sa uputstvima o samopregledu čitavog tela koji treba obavljati jednom mesečno.

Kampanja Euromelanom je zvanična medijska kampanja Evropskog udruženja za dermatološku onkologiju i Evropske akademije za dermatologiju i venerologiju, a organizuj se se pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Republike Srbije.

A.Đ.

 

euromelanom-2024

Opšta bolnica i ove godine priključila se preventivnoj kampanji Euromelanoma dan, koja se održava 12. maja, a deo je evropske kampanje za rano otkrivanje malignih tumora kože. Pored pregleda koji dermatolozi rade, kroz ovu kampanju se promoviše značaj prevencije, rane dijagnoze i ranog lečenja raka kože, prvenstveno melanoma.

Zainteresovani građani mogu da se prijave za pregled od 28. aprila putem veb-sajta www.euromelanoma.org/serbia i od 5. maja na telefon kol centra 011 411 9966. Sve potrebne informacije su upravo na ovom sajtu i svaki građanin će dobiti termin pregleda i ime lekara.

Kampanja Euromelanom je zvanična medijska kampanja Evropskog udruženja za dermatološku onkologiju i Evropske akademije za dermatologiju i venerologiju, a organizuj se se pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Republike Srbije. Usmerena je na podizanje svesti o zaštiti kože od UV zračenja i ranom otkrivanju melanoma i drugih oblika raka kože.

Stopa oboljevanja od melanoma je u stalnom porastu, pre svega zbog nekontrolisanog izlaganja UV zračenju u prethodnim decenijama, a pored toga rizik je i izlaganje veštačkim izvorima UV zračenja, odnosno, upotreba solarijuma.

 

A.Đ.

error: Content is protected !!