НСЗ

nsz-ugovori-(1)

Naknade za slučaj nezaposlenosti biće uvećane od 1. februara ove godine, u skladu sa rastom inflacije u prethodnoj godini, saopštila je Nacionalna služba za zapošljavanje Srbije.

Najniža bruto naknada za slučaj nezaposlenosti biće 33.745 dinara (povećanje za 887 dinara), dok će najniža neto naknada iznositi 22.170,47 dinara, najviša bruto naknada iznosiće 78.226 dinara, a najviša neto naknada biće 51.394,48 dinara.

Konkretan iznos novčane naknade zavisi od zbira zarada, odnosno osnovica osiguranja za slučaj nezaposlenosti ostvarenih u periodu od 12 meseci koji prethode mesecu u kome je prestao radni odnos, odnosno prestalo osiguranje.

Stavljanjem ove zarade u odnos sa prosečnom godišnjom zaradom po zaposlenom u Srbiji, čiji je podatak poslednji objavljen u odnosu na datum priznavanja prava, dobija se lični koeficijent koji je nepromenjiv za ceo period isplate naknade.

NZS-2

U Filijali Nacionalne službe za zapošljavanje u Kikindi danas je održan sastanak predstavnika NSZ, Privredne komore i Grada Kikinde sa lokalnim poslodavcima. Razgovaralo se o najvećim izazovima koji pogađaju privredu — nedostatku stručnog kadra, uticaju povećanja minimalne cene rada, zloupotrebi bolovanja i potrebi za stabilnim poslovnim okruženjem.

Gradonačelnik Mladen Bogdan i direktor NSZ Milan Bosnić istakli su značaj redovnog dijaloga između institucija i privrede, dok su predstavnici komore naglasili da je najveći problem manjak kvalifikovanih radnika, posebno inženjera i tehničkih struka.

-Voleo bih da ovo postane praksa i način na koji komuniciramo. Cilj nam je da razumemo krvnu sliku naše privrede – ko raste, ko stagnira, ko zapošljava i sa kakvim se preprekama susreće – poručio je Bosnić.

Kako je dodao, nezaposlenosti gotovo da i nema, ali je problem to što „poslodavci ne mogu da nađu ljude sa adekvatnim nivoom znanja i kvalifikacija“. Upravo zato je, ističe on, neophodno sistemski rešavati probleme koji se pojavljuju na lokalu, ali i na regionalnom nivou.

Gradonačelnik Bogdan rekao je da je sastanak organizovan kako bi se čuo što širi spektar mišljenja – i pozitivnih i onih koji ukazuju na nedostatke sistema.

-Dobro je da čujemo iz prve ruke kako firme posluju. Naš zajednički cilj je da održimo stabilnost Kikinde, da privreda živi i radi, da radnici ostanu na svojim radnim mestima i da ne dozvolimo veći odliv radne snage – izjavio je Bogdan.

V.d. direktorka Filijale NSZ Kikinda, Jelena Mitrović, potvrdila je da je nezaposlenost u okrugu na niskom nivou, ali da to istovremeno stvara nove izazove za poslodavce.

-Poslodavci se sve više okreću NSZ-u i traže kadrove, ali imamo problem da na evidenciji nađemo kvalitetnu radnu snagu. Najviše se traže radnici građevinske struke, a njih gotovo da nemamo – navela je Mitrović.

Prema rečima Tibora Horvata, v.d. direktora Regionalne privredne komore Kikinda, najkritičniji izazov sa kojim se lokalni poslodavci susreću je manjak stručnog kadra.

Kao jedno od rešenja naveo je razvoj dualnog visokog obrazovanja, kao i podsticanje kompanija da kroz stipendije i saradnju sa fakultetima „vežu“ najbolje studente za lokalnu sredinu.

NSZ-UGOVORI-(2)

U Filijali Nacionalne službe za zapošljavanje  dodeljeni su ugovori nezaposlenima kojima su odobrene subvencije za samozapošljavanje. Za 30 preduzetnika, koji su registrovali svoje radnje, ugovore je uručio v.d. direktor Nacionalne službe za zapošljavanje Milan Bosnić.

Milica Stanković  iz Paraćina je došla da živi u Kikindu i rešila da otvori salon za ulepšavanje.

-Otvorila sam studio lepote. Bavim se šminkanjem, sređivanjem obrva, trepavica i svim uslugama vezanim za lepotu. Ova sredstva puno će mi pomoći na samom početku poslovanja i mnogo mi znače – rekla je Milica Stanković.

 

Sličnim poslom baviće se i Isidor Radu iz Kikinde:

-Muški sam frizer i otvorio sam salon zahvaljujući bespovratni sredstvima koja sam dobio na konkursu. Za 380.000 dinara, koliko sam dobio, kupio sam opremu i uplatio nekoliko kirija za lokal. Treba vremena da se posao razradi, ali već sada mogu da kažem da sam zadovoljan.

Igor Nađ iz Sente otvorio je firmu za keramičarske poslove.

-Bavim se oblaganjem podova i zidova, a novac koji sam dobio bio je presudan da započnem sopstveni biznis. Planiram da kupim neophodne alate, a dobio sam 380.000 dinara. Za moju struku posla ima. Sve manje je majstora i mislim da moje vreme tek dolazi – pojasnio je Nađ.

Samozapošljavanje daje dobre rezultate i interesovanje je veliko.

-Za našu privredu je važno da je sve veća zainteresovanih ljudi za osnivanje sopstvenih preduzeća. Među njima je sve više mladih koji pokretaću sopstveni biznis. Nacionalna služba za zapošljavanje za sve njih je tu i nakon što dobiju sredstva. Trudimo se da imamo kontinuirano partnerstvo sa novim poslodavcima jer želimo da ispratimo njihov rast i razvoj. Pružamo im pomoć od pronalaženja radnika, do davanja novih subvencija  – zaključio je Milan Bosnić.

Direktorica Filijalne NSZ Jelena Mitrović dodala je da je 113 osoba bez posla, a koji su bili na evidenciji, podnelo zahtev za program samozapošljavanja.

-Kako je naša kvota bila 61 ugovor, mi smo je ispunili. Do sada smo sklopili više od 50 ugovora, sa onima kojima su odobrena bespovratna sredstva. Do 26. juna sklopićemo i preostale ugovore. Za nezaposlene osobe i Rome subvencija je 380.000 dinara, a za teže zapošljive i osobe sa invaliditetom je 420.000 dinara. Oni sa kojima je zaključen ugovor u obavezi su da se, delatnošću koju su naveli u biznis planu, bave godinu dana i da uplaćuju poreze i doprinose. – zaključila je Jelena Mitrović i precizirala da preovlađuju uslužne delatnosti.

Prema evidenciji Filijale NSZ 70 odsto preduzetnika koji su pre tri godine potpisali ugovore po programu samozapošljavanja i dalje postoje i rade. Pretprošle godine isti procenat je 87, a prošle, 2024. godine 97 procenata je postojanost zadržavanja u delatnostima za koja su odobrena sredstva.

A.Đ.

sajam-zaposljavanja-1

Nacionalna služba za zapošljavanje Filijala Kikinda organizuje Sajam zapošljavanja koji će se održati petak, 11. aprila od 11 časova u Sportskoj hali Partizan, ulica Trg srpskih dobrovoljaca 23.

Ukupno je prijavljeno 25 poslodavaca i 203 slobodna radna mesta. Najviše se traže osobe sa završenom srednjom školom, radnici bez kvalifikacije, ali i stručan kadar.

Među firmama koje traže više radnika su : „SP marketi“ koji traže prodavce, mesare, „Gordon“, koja traži šivače, „Toza Marković“ koja traži 63 radnika u proizvodnji, metlo glodače, bageriste i drugo, DOO „Ćorić agrar“ koji ima potrebu za električarima, bravarima, mehaničarima, knjigovodstvenim službenicima, traktoristima, „Mašino plus“ kojoj su potrebni strugari i CNC operateri, „Mekafor“ koji traži CNC operatere, radnike na završnoj obradi, „Jafa“ koja je iskazala potrebu za bravarima, električarima, radnicima u proizvodnji.

Poslodavci će biti u mogućnosti da na sajmu iskažu svoje kadrovske potrebe i jednostavno i brzo pronađu potrebne radnike. Na raspolaganju im je i besplatna profesionalna selekcija prilikom izbora kandidata i mogućnost korišćenja finansijskih olakšica pri zapošljavanju.

Na dan 31. marta u Filijali Nacionalne službe u Kikindi bilo je 1.962 nezaposlena od kojih je 957 žena. Najviše nezaposlenih je sa završenom osnovnom školom.

Iz Nacionalne službe za zapošljavanje savetuju nezaposlene da pre dolaska na sajam sastave svoju radnu biografiju koju će dati potencijalnim poslodavcima i što bolje se pripreme za razgovor za posao.

A.Đ.

 

nsz

U Kikindi i okolini trenutno postoji potražnja za diplomiranim inženjerima informacionih sistema, mašinstva, elektro i građevinske struke, kao i za lekarima, diplomiranim veterinarima i inženjerima poljoprivrede. S druge strane, određene struke su u suficitu, što znači da na tržištu rada ima više radnika nego otvorenih radnih mesta. U tu grupu spadaju automehaničari, bravari, mašinski i prehrambeni tehničari, kao i ekonomski tehničari.

Prema rečima Natalije Milošev Stanimirov, savetnika za planiranje karijere u kikindskoj filijali Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), u protekloj godini poslodavci su najčešće iskazivali potrebu za operaterima u proizvodnji, trgovcima, kuvarima i konobarima.

– Krajem decembra 2024. godine, na području grada registrovano je 1.859 aktivnih nezaposlenih, što je za 235 manje nego u istom periodu prethodne godine. Najveći broj nezaposlenih je u starosnoj grupi od 55 do 59 godina, dok ih najmanje ima u grupi od 15 do 19 godina. Prema nivou stručne spreme, najviše je osoba sa prvim stepenom obrazovanja (850), a najmanje sa završenim višim i visokim obrazovanjem (186) – ističe Milošev Stanimirov.

Mere podrške za teže zapošljive kategorije

NSZ sprovodi više programa namenjenih osobama kojima je teže da pronađu posao. U toku je Javni poziv poslodavcima za dodelu subvencije za zapošljavanje osoba starijih od 50 godina. Prednost imaju žene, posebno one iz manje razvijenih i devastiranih područja. Visina subvencije iznosi 230 000 dinara, odnosno 276 000 dinara za osobe sa invaliditetom i  osobe koje su na evidenciji nezaposlenih duže od 24 meseca.

Takođe, NSZ podstiče prekvalifikaciju i dokvalifikaciju, kako bi nezaposleni stekli nova znanja i veštine koje se traže na tržištu rada.

– U ponudi su onlajn obuke za vođenje poslovnih knjiga i digitalni marketing, obuke za poznatog poslodavca u skladu sa uslovima javnog poziva, program sticanja praktičnih znanja, kao i funkcionalno osnovno obrazovanje odraslih. Planiramo i obuke za pomoćnog kuvara i veb-dizajn, namenjene osobama sa invaliditetom – objašnjava naša sagovornica.

Samozapošljavanje kao alternativa

Za one koji žele da započnu sopstveni biznis, NSZ dodeljuje subvencije za samozapošljavanje. Javni poziv je u toku, a rok za podnošenje zahteva je 14. april. Iznosi subvencija su 380.000 dinara, odnosno 420.000 dinara za osobe sa invaliditetom.

– Budući preduzetnici mogu da pohađaju obuku za razvoj preduzetništva, koja se može polagati i onlajn. Takođe, dostupna je radionica „Psihološki izazovi preduzetništva“, usmerena na razvijanje kompetencija potrebnih za vođenje malog biznisa – dodaje Natalija Milošev Stanimirov.

Trendovi na tržištu rada

Analize pokazuju da se u Kikindi lakše zapošljavaju osobe sa srednjom stručnom spremom u odnosu na one sa visokim obrazovanjem. Najveće šanse za posao imaju radnici sa III i IV stepenom stručne spreme, dok je zapošljavanje onih sa VII stepenom složenije.

Najviše nezaposlenih u odnosu na dužinu čekanja je u kategoriji onih koji su na evidenciji NSZ manje od tri meseca (369), a najmanje je osoba koje posao traže duže od 10 godina – 183 .

Kako je broj nezaposlenih koji više godina čekaju na posao i dalje veliki, aktivne mere podrške od ključnog su značaja za smanjenje nezaposlenosti u gradu.

rpk-invalidi-(2)

U organizaciji  Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga održana je radionica o „Zapošljavanju osoba sa invaliditetom i prednostima saradnje sa preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju“.

O navedenim temama prisutne predstavnike privrednih društava: „MSK“, Livnica „Kikinda – automobilaska industrija“, „Lira“, „Mecafor“, „Tisza Automotive“, „Grindex“ i „Le Belier“ upoznale su Mirjana Pantelić, direktorica „Udruženja preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom Republike Srbije“ ( UIPS ), Marija Ignjatović direktorica preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom  „Novitas Consult“ iz Šapca, kao i Jelena Mitrović, direktorica Filijale NSZ u Kikindi. Privrednici su informisani o zapošljavanju osoba sa invaliditetom (OSI), zakonskim obavezama, prednostima saradnje sa preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju, te o skrivenim efektima uštede iz ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju.

Na evidenciji Filijale NSZ u Severnobanatskom upravnom okrugu ima 455 nezaposlenih osoba sa prvim i drugim stepenom invaliditeta, od čega je samo u Kikindi njih 337. Najviše ih je radno u angažovano najvećem u kikindskoj „Liri“, njih oko 70, a potom u pogonu firme „Tisza Automotive“, 42 osobe.

U Srbiji postoji 60 preduzeća za profesionalnu orijentaciju rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom koja angažuju oko 1.500 radnika, od kojih su 1.000  sa nekim od stepena tako verifikovanog statusa. Poslodavci u Srbiji najčešće u svojim redovima imaju osobe sa invaliditetom iz sopstvenih redova. Privredna društva koja imaju od 20 do 49 zaposlenih  imaju zakonsku obavezu da angažuju minimum jednu osoba sa invaliditetom, one sa od 50 do 99 dve, a potom na svakih 50 radnika još po jednog takvog dodatnog radnika. Alternativa tome je plaćanje u budžetski fond Republike Srbije, što je za ovu godinu oko 812.000 dinara po nezaposlenom licu i to je visina učešća u finansiranju zarada osoba sa invaliditetom. Drugi model ispunjavanja, ne samo zakonske, već društveno odgovorne obaveze, je kupovina proizvoda (FER proizvod) ili korišćenje usluga preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Time privredna društva i institucije stiču mogućnost da uštede i do 36 odsto vrednosti ugovorenog posla, ako sa takvim preduzećima zaključe ugovor o poslovno tehničkoj saradnji i ispune određeni finasijski okvir. Šarolika je ponuda mogućnosti koje te firme nude, a „Lira“ iz Kikinde pruža usluge održavanje higijene i zelenih površina, šivenje radne odeća i odela, hemijskog čišćenja garderobe, ali i proizvodnju mehanizama za nameštaj.

Zapošljavanje osoba sa invaliditetom smatra se napretkom u međuljudskim odnosima, kao vid razvoja empatije prema osobama koje nemaju potpunu radnu sposobnost, ali imaju želju da daju doprinos društvu u kome žive. Inkluzija i težnja za socijalnom integracijom nemoguća je bez njihovog radnog angažovanja. Sem ekonomskih prednosti, koje se tiču omogućavanja finansijske samostalnosti, osobama sa invaliditetom na ovaj način se dodatno razvija doživljaj lične vrednosti i pripadanja društvu.

novac

Iz Nacionalne službe za zapošljavanje obaveštavaju da će preko Banke Poštanska štedionica isplatiti redovnu i privremenu novčanu naknadu za maj.

Redovna novčana naknada nezaposlenima će biti isplaćena u petak, 21. juna, dok će privremena novčana naknada primaocima koji žive na i izvan teritorije AP Kosovo i Metohija biti isplaćena u subotu, 22. juna.

novac

Na šalterima Poštanske štedionice redovna novčana naknada nezaposlenima za mart biće isplaćena sutra (utorak, 23. april).

U sredu će početi isplata privremene novčane naknade za isti mesec primaocima koji žive na i izvan teritorije AP Kosova i Metohije, saopšteno je iz Nacionalne službe za zapošljavanje.

moja prva plata 1

Potpisivanje ugovora u Filijali NSZ u Kikinda u okviru programa „Moja prva plata“ završeno je zaključno sa 19. januarom iako je rok bio produžen do 26. Na teritoriji Severnobanatskog upravnog okruga prijavilo se 133 poslodavca sa 318 radnih mesta, saznajemo od Ivane Felbab, načelnice Odeljenja za posredovanje u zapošljavanju Filijale Nacionalne službe za zapošljavanje.

-Najatraktivniji su bili poslovi u administraciji i trgovini. U Filijali Kikinda potpisano je 67 ugovora za 67 osoba na teritoriji Severnobanatskog okruga. Na teritoriji Grada Kikinde za program su bila zainteresovana 64 poslodavca koji su iskazali potrebu za 102 radna mesta.U Kikindi su, u okviru programa „Moja prva plata“ potpisana 22 ugovora sa isto toliko nezaposlenih. Po istom programu iz 2022. godine od 67 uključenih 19 osoba se zaposlilo. -rekla je Ivana Felbab.

U Severnobanatskom okrugu informisano je 428 kandidata od kojih je 233 prihvatilo pomenuti program. U Kikindi je od 209 informisanih  112 prihvatilo program. Program „Moja prva plata“ osmišljen je da  podstakne zapošljavanje mladih i pruži podrška privredi da dođe do nedostajućeg kadra. Učešće u programu omogućava nezaposlenima  da se zaposle u željenoj kompaniji i priliku da po završetku programa  dobiju prve ugovore o radu.

-Ovaj program podrazumeva podrazumeva osposobljavanje nezaposlenog za samostalan rad odnosno praksu kod poslodavca radi sticanja znanja, veština i kompetencija za rad. Pravo da se uključe u program imali su nezaposleni koji se nalaze se na evidenciji NSZ, sa najmanje srednjim obrazovanjem, starosti do 30 godina, bez radnog iskustva ili da imaju radno iskustvo kraće od šest meseci. Uslov je bio i da ranije nisu bili korisnici programa „Moja prva plata“. Šansa je data i mladima koji imaju radno iskustvo kraće od šest meseci, kao i osoba koje nisu bile u radnom odnosu kod izabranog poslodavca u periodu od šest meseci pre objave ovog javnog poziva – podsetila je naša sagovornica.

Program uključuje nezaposlene sa najmanje srednjim obrazovanjem i bez radnog iskustva stečenog na poslovima u okviru nivoa obrazovanja na kojima će se osposobljavati. Program se finansira devet meseci u iznosu od 28.000 dinara mesečno za one sa srednjom školom , a 34.000,00 dinara za nezaposlene sa visokim obrazovanjem. Svima se uplaćuju doprinosi za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti. Poslodavci onoga koga angažuju mogu dodatno novčano da stimulišu, ali dodatna sredstva, na mesečnom nivou, ne mogu da budu veća od iznosa koji isplaćuje Nacionalna služba.

kancelarija

Poslodavci koji žele da imaju kvalitetne kadrove, u procesu selekcije kandidata mogu da se obrate Nacionalnoj službi za zapošljavanje (NSZ) koja sprovodi psihološku procenu kandidata, navodi se u saopštenju iz ove službe.

Testiranje se radi kako bi se uskladili profesionalni potencijali kandidata sa zahtevima radnog mesta. Procena uključuje psihološko ispitivanje sposobnosti, osobina ličnosti i motivacije za određeno radno mesto.

Ukoliko poslodavac želi da psiholozi obave za njega ovakvu vrstu psihološke procene, potrebno je da uputi zahtev NSZ i da priloži opis poslova, kako bi se program i kriterijumi psihološkog ispitivanja uskladili sa potrebama poslodavca.

Obrazac Zahteva za selekciju – psihološku procenu kandidata može se preuzeti sa sajta Nacionalne službe za zapošljavanje i proslediti, uz opis poslova, na pisarnicu ove službe.