милош латиновић

enciklopedija naslovna

U enciklopediji Internacionalne izdavačke kuće “Oksford buk” za 2023. godinu, među najuspešnijim ljudima Srbije nalaze se i biografije trojice Kikinđana Slobodana Kojića, Miloša Latinovića i Milana Prunića Dume. Sva trojica su, pre svega, kulturni pregaoci i iza njih su bogate karijere.

Vajar Slobodan Kojić magistrirao je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, a uporedo sa umetničkim stvaralaštvom
bavio se i pedagoškim radom. Osnivač je Internacionalnog simpozijuma skulpture u terakoti „Tera“ koji već 42. godine tokom jula u Kikindi okuplja najeminentnije svetske umetnike.

– Veoma prija kada se nađete u društvu odabranih. I ovo je jedan vid priznanja dugogodišnjem radu, ali i simpozijumu „Tera“ koji je prevazišao sva moja nadanja i postao veći nego što sam mogao
da zamislim te davne 1982. godine kada je počeo. Ostaće zabeleženo da sam jedna od ličnosti koje su obeležile 2023.
godinu što je važno, ne za mene, nego za kulturu i umetnost – napomenuo je Slobodan Kojić.

 

Direktor Bitef teatra i književnik Miloš Latinović smatra da je u dobrom društvu i da su Kikinđani koji su u enciklopediji zaslužili svoje mesto. Završio je Fakultet političkih nauka i autor je dvadesetak knjiga – desetak romana, knjiga priča, eseja, poezije, drama i književnih priloga u periodici i dnevnim listovima. Dela su mu prevedena na engleski, mađarski, slovački, slovenački, makedonski i rumuski jezik.

– Drago mi je što ima više Kikinđana u ovoj enciklopediji. Zahvalan sam i drago mi je zbog toga. Našao sam se u ovoj knjizi, pre svega, zbog rezultata mog književnog rada. S druge strane, već deceniju sam direktor Bitef teatra i Bitef festivala koji ima kontinuitet, repertoar se razlikuje od godine do godine, onoliko koliko se razlikuje naša stvarnost – rekao je Latinović.

Bard vojvođanskog melosa, Milan Prunić Duma, prvi javni nastup imao je 1971. godine u beogradskom Domu sindikata, a prošle godine proslavio je 50 godina kulturnog rada. Peva iz srca i smatra da je to najvažnije i da publika to prepoznaje, tako da je i nagrada tokom godina bilo puno.

– Velika je čast biti u ovoj enciklopediji, naročito što su Kikinđani koji su njoj kulturni radnici. Dobitnik sam velikog broja nagrada i muzički pravac ne menjam više od 50 godina. Od početka karijere pevam tradicionalnu, vojvođansku muziku. Imao sam sreću što nikada nije bilo potrebe da se bavim drugačijom muzikom i istrajao sam kao pevač narodne i gradske muzike. Na svakom nastupu dajem sve od sebe. Dobio sam sve nagrade koje postoje u našoj zemlji od kolega, a ovo je još jedna potvrda mog estradnog rada – rekao je Milan Prunić.

Oksford enciklopedija sa dugogodišnjom tradicijom objavila je knjigu uspešnih ljudi Srbije, gde su uzeta u obzir isključivo profesionalna dostignuća. „„Oxford’s Book of Successful People of Serbia” je srpski leksikon, priređen po sistemu “ko je ko”, u kojem su pobrojane ličnosti iz različitih sfera društvenog života. U knjizi su navedene osobe koje su svojim stvaralaštvom, sposobnošću i talentom, ostavile trag koji je vredan da se zabeleži kroz njihove biografije.

miloš latinović foto

Književni portret Miloša Latinovića predstavljen je publici večeras u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“. U programu su učestvovali Mladen Vesković, književni kritičar i Miloš Latinović.

Miloš Latinović, Kikinđanin, nagrađivani je autor priča, romana, eseja, dramskih tekstova. Susret s publikom na književnoj večeri događa se u godini kada obeležava 30 godina od kada je izašla njegova prva knjiga. Narednih dana izaći će nova zbirka priča o putovanjima, „Oranž cepelin“.

– U mom stvaralaštvu romaneskni krug je, sticajem okolnosti, postao dominantan. Raduje me što ćemo večeras pričati o mom dramskom opusu koji sam, u jednom periodu zanemario. Sada ponovo dosta pišem dramske tekstove i to me izuzetno veseli jer je u pitanju potpuno drukčiji pristup, i kroz materijal i kroz samu izvedbu, u odnosu na roman. Kada paralelno pišete roman i dramski tekst, to je kao da radite na dva koloseka, ali ipak osećate zadovoljstvo jer su ti vozovi koji prolaze zanimljivi i lepi – rekao je Latinović.

Iako se, kao pisac, Latinović ostvaruje već tri decenije, u međuvremenu je radio je kao novinar, bio je i na čelu kikindske biblioteke i pozorišta. Već godinama je direktor Bitef teatra u Beogradu. O statusu rodnog grada podelio je zapažanja iz te, drukčije vizure.

– Žao mi je što Kikinda nema veću vidljivost u medijima, uopšte u javnoj sferi, jer to apsolutno zaslužuje. Grad ima fantastičan turistički potencijal kao mesto u koje treba doći i ostati u njemu jer ima šta da se vidi. Na tome mislim da treba više raditi. Jedan od većih problema je to što su do Kikinde, od Beograda, potrebna dva i po sata vožnje i sada kao i 1981. godine kada sam počeo da studiram, i mislim da to odbija ljude da dođu. Mi imamo dobar potencijal: turizam, sport, dobru hranu. Ovo je miran grad, to se u svetu danas klasifikuje kao grad koji se preporučuje. Žao mi je što Kikindu ne posećuje više ljudi.

Latinović je autor dvadesetak knjiga. Njegove drame „Panonski karusel“ i „Crnjanski ili Pajador“ postavljene su na scenu Narodnog pozorišta u  Kikindi. Društvo književnika Vojvodine izabralo je njegov roman „Dželat u raju” za knjigu godine. Za poetsko-proznu zbirku „Zvezde i ostrva”, dobio je Nagradu Stevan Pešić, a za roman „Sto dana kiše”,  Vitalovu nagradu. Nagrade Laza Kostić Novosadskog sajma i Kočićevo pero dodeljene su mu za roman „Etape noći”.