михољдан

Sveti-Kirijak

Miholjdan je praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku, u narodu poznatom kao Sveti Miholj koji je čitavog života bio posvećen hrišćanskoj veri i borbi protiv jeresi.

Otšelnik, odnosno pustinjak, je onaj koji se, iz verskih razloga, duhovno i materijalno odvoji od sveta, da bi živeo na osamljenom mestu. Sveti Kirijak Otšelnik je skoro ceo život proveo u pustinji.

Bio je moćni iscelitelj bolesnih i utešitelj tužnih, ali je bežao od ljudske slave. Upokojio se 557. u 109. godini.

Sveti Kirijak je zaštitnik moreplovaca. Na ovaj dan održavaju se vašari, zavetine, preslave, litije, a mnoge porodice Miholjdan imaju za krsnu slavu.

Praznik je obeležen crnim podebljanim slovom u kalendaru. Po narodnom verovanju, ne radi se po kući, ali valja završavati sve poslove izvan četiri zida, kako bi se spremno dočekala zima. Dozvoljene su sve vrste poslova u bašti i dvorištu, jer se smatra da prava jesen nastupa upravo od Miholjdana. Ko nije spremio zimnicu, to obavezno treba da uradi na Miholjdan ili nekoliko dana oko ovog praznika.

Jedina stvar koja je zabranjena na Miholjdan su venčanja. Ovo verovanje je utemeljeno na tome što se smatra da mladenci ne bi mogli da okupe svatove jer su isti zauzeti u polju.

Sa Miholjdanom nastupa prava jesen, ali ako su dani još topli, to doba se naziva Miholjsko leto.

Kirijak Otselnik

Pravoslavni vernici danas proslavljaju Miholjdan, praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku koji je život posvetio hrišćanskoj veri i borbi protiv jeresi.

Svetog Kirijaka Otšelnika (pustinjaka) narod zove Sveti Miholj, otuda i naziv praznika. Ovaj svetitelj je skoro ceo život proveo u pustinji. Bio je iscelitelj, pomagao je bolesnima i tužnima. Upokojio se u 109. godini.

Mnoge porodice za krsnu slavu imaju Miholjdan, a na ovaj dan održavaju se i vašari i litije. Po narodnom verovanju danas se ne radi po kući, ali treba završavati sve poslove napolju, kako bi se spremno dočekala zima.

Sa Miholjdanom nastupa prava jesen. Ako su dani još topli, to jesenje doba naziva se Miholjsko leto.

Pravoslavni vernici smatraju da jesen, zapravo, počinje od Miholjdana, koji se obeležava 12. oktobra. Praznik je posvećen Svetom Miholju, odnosno Svetom Kirjaku, hrišćanskom svetitelju i mučeniku iz četvrtog veka, iscelitelju i utešitelju nevoljenih.

Za sebe je govorio da ga, od kako je monah, sunce nikada nije videlo da jede niti da se ljuti na nekoga. Monasi su, poštujući njegova pravila, jeli samo jednom dnevno, po zalasku sunca.

Prema predanju, Sveti Kirjak je, uprkos isposničkom životu, bio snažan i krupan, i doživeo je duboku starost. Preminuo je sa 109 godina.

U narodu je ovaj dan poznat i kao “mišji dan” jer se veruje da će miševi i druge male poljske životinje tog dana uginuti, ako u svoja skloništa nisu dopremile hranu za zimu. Takođe, smatra se da su rođeni na ovaj dan posebno nadareni i da će imati mnogo sreće u životu.

Period lepog vremena oko ovog praznika naziva se Miholjskim letom. Postoji i verovanje da će, ako je vreme na početku oktobra lepo, zima biti hladna.

U ovo doba godine obavljaju se poslednji poljoprivredni radovi pre zime, pa je i za Miholjdan, za razliku od ostalih crkvenih praznika, preporuka da se radi.

error: Content is protected !!