мала госпојина

suvaca-slava-(4)

Etno građansko društvo „Suvača“ slavu Malu Gospojinu, obeležilo je zajedno sa prijateljima iz čitave Srbije koji su ovim povodom došli u naš grad. Uz rezanje kolača u prisustvu sveštenstva, gradonačelnika Nikole Lukača i Melite Gombar, članice Gradskog veća dodeljena su i priznanja za najlepše starinske kolače po receptima naših baka. Treće mesto osvojilo je udruženje „Jedinstvo“, drugo mesto pripalo je udruženju iz Kupina, a prvo iz Aleksandrova. Pehar za najkolač osvojila je Bosiljka Nadlački iz zrenjaninskog udruženja „Bulvar 023“.

-Pravila sam reforma kocke koje su slične istoimenoj torti. Kolač je kremast, pun, čokolade i nije komplikovan. Davno sam pronašla ovaj recept i često ga pravim. Volim kolače, ali i da ih pravim za svoju porodicu i prijatelje – saznali smo od Bosiljke Nadlački.

Gradonačelnik Nikola Lukač čestitao je slavu i pozdravio goste.

-Važno je da poštujemo jedni druge i siguran sam da će ova druženja doprineti da se bolje razumemo i da sačuvamo tradiciju i običaje  – napomenuo je gradonačelnik Lukač.

Melita Gombar dodala je da su članovi „Suvače“ istrajni, humani, ali i da promovišu Kikindu gde god da odu.

-Njihov motiv je očuvanje zajedništva, te nije redak slučaj da su uključeni u humanitarne akcije. Bogatstvo naših običaja i tradicije čuvaju i prenose na mlađe generacije  – navela je Melita Gombar.

Kolače za nadmetanje doneli su članovi 22 udruženja.

-Želimo da sačuvamo našu tradiciju i običaje. Naše takmičenje je tu da se ne zaborave kolači koje su pravile naše bake. Oni su kvalitetni i pospremljeni su sa puno ljubavi. Na nama je da ih prenesemo na mlađe generacije – kazala je Radojka Vujadinov, predsednica „Suvače“.

Udruženje „Suvača“ ima više desetina aktivnih članova i redovno se odazivaju gastronomskim takmičenjima na kojima predstavljaju jela našeg kraja.

A.Đ.

Mala Gospojina

Mala Gospojina je narodni praznik kojim se slavi rođenje Bogorodice Marije. Posebno ga slave i poštuju žene.

Prema predanju, Sveti Joakim i Ana dobili su ćerku u poznim godinama.  Bogorodica je rođena u Nazaretu, a već u trećoj godini odvedena je u hram u Jerusalimu. U sedmoj godini počela je da učestvuje u molitvama, bogosluženju i čitanju Svetog pisma.

Mala Gospojina predstavlja dan slavlja, sreće i porodičnog okupljanja, a u nekim porodicama u Srbiji proslavlja se kao krsna slava.

Običaj je da se na ovaj dan ne rade fizički poslovi, već da se provede u odmoru i molitvi.

Prema verovanjima, ako je na ovaj praznik vedro nebo, sunce će nas grejati i tokom jeseni i zime.

Na Malu Gospojinu planiraju se i zakazuju venčanja jer, prema starom verovanju, parovi koji su se verili ili venčali na ovaj dan imaju poseban blagoslov.

Mala Gospojina obeležena je crvenim slovom. Slavi se sa mrsnom ili posnom trpezom, sve u zavisnosti da li “pada” u sredu ili petak kada se slavi posno.

Mala Gospojina

Mala Gospojina je praznik kojim se slavi rođenje Bogorodice Marije. Posebno ga slave i poštuju žene.

Prema predanju, Sveti Joakim i Ana dobili su, u poznim godinama, ćerku. Bogorodica je rođena u Nazaretu, a već u trećoj godini odvedena je u hram u Jerusalim. U molitvama, bogosluženju i čitanju Svetog pisma počela je da učestvuje već u sedmoj godini.

Još jedan važan Bogorodičin praznik jesu Blagovesti, dan kada joj se, prema predanju, javio Arhangel Gavrilo i rekao joj da će roditi mesiju, Gospoda Isusa Hrista. Nakon Hristovog vaznesenja, Bogorodica je živela tako što je širila hrišćanstvo i pomagala bolesnima i siromašnima.

Mala Gospojina predstavlja dan slavlja, sreće i porodičnog okupljanja, a u nekim porodicama obeležava se kao krsna slava. Običaj je da se na ovaj dan ne rade fizički poslovi, već da se provede u odmoru i molitvi. Veruje se da, ako je na ovaj praznik vedro nebo, sunce će nas grejati i tokom jeseni i zime.

Na ovaj dan mnogi planiraju i zakazuju venčanja, jer prema starom verovanju, parovi koji su se verili ili venčali na Malu Gospojinu, imaju poseban blagoslov.

Praznik se slavi sa mrsnom ili posnom trpezom, u zavisnosti od toga da li “pada” u sredu ili petak, kada se slavi posno, a ostalim danima se slavi mrsno.

error: Content is protected !!