LU Kikinda

lovci-kikinda-divlja-svinja-(2)

Prvi zapisi o postojanju organizovanog lova na našem terenu datiraju iz davne 1875. godine, a od 1922. godine postoji Lovačko udruženje „Kikinda“ koje do danas radi u kontinuitetu. Mladen Banjac, predsednik udruženja napominje da gazduju sa 30.000 hektara i imaju 160 članova.

-Udruženje je u proteklom periodu dobilo oko milion dinara od države. Sve što dajemo za članarine višestruko se vrati, a sredstva koristimo za nabavku materijalno-tehničkih sredstava i za nabavku fazana – napominje naš sagovornik. – Mladi se sve manje interesuju za lov, a razlog tome su zakonske barijere koje nije lako premostiti. Ipak, možemo da se pohvalimo da ćemo ove godine formirati damski klub. Imamo četiri mlade dame koje su se učlanile u naše udruženje.

Hajka na svinju obavljena je na potesu Mlake koja spada u industrijsko lovište.

 

-Odstrel divlje svinje je važan kako bi zaštitili domaće životinje po selima i naseljenim mestima zbog eventualne pojave svinjske kuge. Graničimo se sa Rumunijom i visoko rizično smo područje kada je reč o divljim svinjama koje su i prenosioci svinjske kuge. Redovno organizujemo hajke kako bi ih sveli na biološki minimum – naveo je Banjac.

Gojko Grubor, član je LU „Kikinda“ više od četiri decenije.

-Lov je posebna draž. Ostvaruje se veza sa prirodom, gaji se ljubav prema životinjama, naročito prema psima. Pored navedenih razlog tu je i porodična tradicija pošto se moj deda bavio lovom – istakao je Grubor.

Kikindsko lovište nekada je bilo poznato po lovu na zeca i srneću divljač.

-U protekle dve godine populacija zečeva je u porastu, ali je došlo do pada srneće divljači. Na to je uticalo više faktora. Upravo u naš region strani lovci dolaze da love trofejnu srneću divljač, a srndaća je sve manje u čitavoj Vojvodini. Prošle godine otkriveno je 25 srna uginulih od posledica izazvanih trovanjem glodara u ataru. Toliko smo mi uspeli da nađemo i to na potesu prema Banatskoj Topoli i Banatskom Velikom Selu – dodao je Mladen Banjac.

FAZANERIJA

Lovačko udruženje „Kikinda“ ima volijeru kapaciteta pet hiljada jedinki. Svake godine ubacuje se oko dve hiljade fazana. Neophodno je i oko dve tone hrane da se oni nahrane. Deo se koristi u samoj volijeri, a deo u ataru kada se fazani puštaju. Prošle godine udruženje je dobilo 400.000 dinara za nabavku odraslih fazana od 16 nedelja.
Pretprošle godine nabavljene su i poljske jarebice i sada ih je impozantan broj. Ona je autohtona vrsta i trajno je zaštićena.

A.Đ.

 

LOVCI

Vetrozaštitni pojas, dužine šest kilometara na potesu takozvanog Bočarskog druma koji je posađen 2019. godine uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, predat je na održavanje Lovačkom udruženju „Kikinda“. Cilj je da  se očuva preko dve hiljade sadnica gorskog javora zasnovanog u dva reda.

-Po isteku ugovora o održavanju od strane grada, mi smo pomenuti deo atara predali kikindskim lovcima na period od pet godina u okviru pilot projekta – istakla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životnu sredinu, poljoprivredu i ruralni razvoj – Vetrozaštitni pojasevi imaju višestruku ulogu kako na poljoprivredno zemljište, samo tlo, tako i na  porast divljači. Oni stvaraju zelene oaze kakve smo nekada imali u samom ataru.

Predsednik Lovačkog udruženja „Kikinda“ Mladen Banjac dodao je da se oni o mladicama brinu od kraja prošle godine i da je ovakva saradnja sa lokalnom samoupravom uspostavljena prvi put.

-Zemljište koje se nalazi do drvoreda iskoristili smo da zasejemo proso koje služi za ishranu divljači, a  za dve godine planiramo da između drvoreda zasnujemo žbunasto bilje autentično za našu srednu. Nećemo ga kositi jer je ideja da se naprave nova staništa. Nijedno udruženje u Srbiji nije uspostavilo ovakvu saradnju sa lokalnom samoupravom – otkrio nam je Banjac.

Prilikom obilaska terena lovci zatiču polomljena i uništena stabla, ali i to da su poljoprivrednici posejali suncokret i kukuruz u samom drvoredu. Četiri metra od stabala je zemljište koje je u vlasništvu lokalne samouprave i to poljoprivrednici znaju.

-Ove godine nismo želeli da uništavamo zasnovane kulture, ali  na jesen će se teškim tanjiračama označiti zemlja pored drvoreda kako bi se napravila međa. Postaviće se i table upozorenja kako bi se sačuvala stabla. Svi oni koji se budu i dalje bahato ponašali biće procesuirani – pojasnio je Banjac.

Na ovom potesu zastupljeni su zec, fazan, lisica, šakal i srneća divljač  i već sada se raspituju lovci iz Rumunije, Mađarske, Francuske, Crne Gore i Austrije da dođu u ovo lovište na odstrel sitne i trofejne divljači. Kako nedostaje vode lovci su izbušili bunar, napravili desetak pojilišta, a do kraja godine biće izgrađena četiri veća i isto toliko manjih hranilišta u pojasu od šest kilometara. Ukoliko se saradnja pokaže kao dobra obuhvatiće i potes od Banatske Topole do Galada.

 

 

error: Content is protected !!