Litija

litija-2026-(2)

Slava grada Kikinde proslavlja se danas, 22. maja. Ujedno je i slava Hrama Svetog Oca Nikole i obeležava se od 1769. godine kada je započeta izgradnja crkve.

Nakon Drugog svetskog rata obeležavanje slave je ukinuto, a obnovljeno je 2006. godine. Od 2017. godine Grad i Crkvena opština zajednički obeležavaju  ovaj važan datum, kada je prvi put održana i svečana Litija, prenos mošti Svetog Oca Nikole.

 

Svečana Litija, koju su predvodili sveštenici, predstavnici grada i crkveni kumovi, članovi udruženja „Srpski ratni veterani“, okupila je više stotina sugrađana.

 

Čast da nose ikonu, pripala je rukometašima „Kikinde Grindeks“.

 

Zajedno su prošetali ulicama Kikinde, od crkve, ulicama Braće Tatić, Generala Drapšina, Čanadske do kružnog toka, Kralja Petra Prvog pored Narodne biblioteke, Katoličke crkve i nazad do Hrama. Svečana povorka, sa krstovima, horugvama i ikonama, praćena je molitvom i pesmom.

U prošlosti, litija se služila i za prestanak kiše, suše, rata, neke zarazne bolesti. Stoga su se u crkvi građanima deliti strukovi pšenice kako bi rod „hlebnog“ zrna bio što bogatiji.

 

litija-2025-(4)

Obeležavanje slave grada Letnjeg Svetog Nikole počelo je Svetom Liturgijom, kojoj su, u crkvi, prisustvovali vernici. Litija, formirana u porti, obišla je Hram, da bi veliki broj sugrađana, zajedno sa osnovcima, preosveštenstvom, predstavnicima lokalne samouprave prošetao centralnim gradskim ulicama.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Čast da nose ikonu Svetog Nikole pripala je pripadnicima Policijske uprave Kikinda.

 

Ove godine krsnom hodu prisustvovao je veliki broj učenika iz osnovnih škola koji su uveličali slavu noseći reprodukcije ikona koje će im ostati za uspomenu na svečarski dan. Molitvena povorka nosila je poruke mira, ljubavi, istine, radosti.

Svečanoj povorci pridružio se i Branko Ristić.

-Ponosan sam što je slava zajednička i crkve i grada i nijedne godine nisam je propustio. Drago mi je što su se ove godine priključila i deca. Važno je da se osnovci uče o značaju slave jer će oni jednog dana nastaviti da vode ovaj grad i slave slavu – kazao je Ristić.

I sugrađanka Danica Iličin bila je deo Litije.

-Jako je lepo videti okupljen ovoliki narod, a posebno decu. Ovako najbolje uče da poštuju svoje pretke i istoriju, kao i da znaju kako se obeležava slava. Volim što se ovako obeležava Letnji Sveti Nikola i što smo jedinstveni u ovoj povorci – dodala je Danica Iličin.

 

Predvođena sveštenstvom, gradonačelnikom Mladenom Bogdanom i načelnikom Severnobanatskog upravnog okruga Nebojšom Jovanovim, svečana povorka praćena je molitvom za druge. Litija je i bogoslužbeni čin, molitveni obred, koji se obavlja van hrama. Tokom šetnje pevane su crkvene pesme, tropari, posvećeni prazniku, a nošeni su i krstovi, horugvi i ikone.

U prošlosti, litija se služila i za prestanak kiše, suše, rata, neke zarazne bolesti.

U crkvi su građanima deljeni strukovi pšenice kako bi rod bio što bogatiji.

A.Đ.

ikona

Slava grada Kikinde proslavlja se sutra, 22. maja. Ujedno je i slava Hrama Svetog Oca Nikole i obeležava se od 1769. godine kada je započeta izgradnja crkve.

Od 10.30  časova ispred crkve će krenuti svečana Litija ulicama Kikinde koja će ići od crkve, pored „Narvika“, ulicama Braće Tatić, Generala Drapšina, Čanadske do kružnog toka, Kralja Petra Prvog pored Narodne biblioteke, Katoličke crkve i nazad do Hrama. Svečana povorka, koju predvode  sveštenstvo i predstavnici Grada, sa krstovima, horugvama i ikonama, biće praćena je molitvom. U prošlosti, litija se služila i za prestanak kiše, suše, rata, neke zarazne bolesti. Stoga će se u crkvi građanima deliti strukovi pšenice kako bi rod „hlebnog“ zrna bio što bogatiji.

Nakon Litije je rezanje slavskog kolača u crkvi Svetog Nikole.

Takođe, uz rezanje slavskog kolača u Svečanoj sali Gradske kuće biće proslavljena slava. Očekuje se da će ovom događaju, kao i prethodnih godina, prisustvovati su predstavnici, republičkih i pokrajinskih organa, kao i crkvenog, privrednog, društvenog, političkog, kulturnog i sportskog života grada. Ovom prilikom biće proglašen pobednički, ali slavski kolači koji imaju najlepši izgled i najlepši ukus. Prethodnih godina komisija je ocenjivala tridesetak kolača i svaki put imaju težak zadatak jer se, mahom takmičarke, potrude da i njihov kolač bude deo svečarske atmosfere.

Vrbica-2-(6)

Na Lazarevu subotu ili Vrbicu, u Crkvi Svetog Nikole na trgu osveštana je vrba koja je deljena građanima. Litija je, zajedno sa vernicima, među kojima je, po običaju, bilo i dece, išla oko Hrama.

Današnje vrbove grančice, smatra se, zamena su za palmine, kojima je razdragani svet dočekao Isusa Hrista na ulazu u Jerusalim posle Lazarevog vaskrsavanja, a deca nose zvončiće, najavljujući njegov dolazak.

Hristov poslednji, carski, svečani ulazak u Jerusalim obeležava se u nedelju, tačno sedam dana pre Uskrsa, kao praznik Cveti.

S obzirom na to da se u našim krajevima ovi praznici svetkuju u proleće, prati ih i branje cveća i pravljenje venčića.

Do Drugog svetskog rata Vrbica se proslavljala i kao školska svečanost.

litija-(6)

Crkvenu slavu grada, letnjeg Svetog Nikolu zajednički proslavljaju Grad i Srpska pravoslavna crkva. Obeležavanje je počelo službom u pravoslavnom hramu Svetog oca Nikole kojoj su prisustvovali građani i gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima.

Litija je prošla centralnim ulicama grada. U svečanoj povorci, predvođenoj je sveštenstvom i čelnicima Grada, sa krstovima, horugvama i ikonama, koja je praćena je molitvom za druge, okupio se znatan broj sugrađana. Čast da nose ikonu Svetog Nikole pripala je rukometašima „Kikinde Grindeks“.

Tokom litije izgovarane su molitve za Kikindu i pevane su crkvene pesme, tropari, posvećeni prazniku. U prošlosti, litija je služila i za prestanak kiše, suše, rata, neke zarazne bolesti. Stoga su u crkvi građanima deljeni strukovi pšenice kako bi rod „hlebnog“ zrna bio što bogatiji.

U litiji je bila i Kosana Tatomir iz Iđoša.

-Zajedništvo je najvažnije i kada smo svi na okupu. Naše želje su uslišene i posle dugog sušnog perioda pala je kiša uoči i na sam dan slave. Ovo je pravi način da se okupe i stari i mladi, da prošetaju ulicama i pomole se za blagostanje. Velika je radost videti sve ovo – rekla je Kosana Tatomir.

I Boja Oljača iz Novih Kozaraca svake godine je u litiji.

 

-Slava je važan dan za naš grad i ovo je pravi način da svi budu deo obeležavanja. Svečana povorka nas ujedinjuje i podstiče da doprinesemo našoj zajednici, da sarađujemo, družimo se – kazala je Boja Oljača.

Molitvena povorka nosila je poruku mira, ljubavi, istine, radosti.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!