letnji Sveti Nikola

slava-grada-2026-(3)

Uz rezanje slavskog kolača i u prisustvu predstavnika lokalne samouprave, gostiju, sugrađana u Gradskoj kući obeležena je slava Letnji Sveti Nikola. Ove godine kumovi su bili uspešni učenici i sportisti Helena Grujić, Milan Panić, Aleksa Kockar, Staša Radak, Ilijana Lazičić i Dragana Gavrilović.

Protojerej Boban Petrović, starešina Hrama Svetih Kozme i Damjana je istakao da je radost je ovako proslaviti slavu.

-Hramovna slava slavi se oduvek, ali danas je to bilo uz sabornost zajedništva sveštenstva, Gradske uprave, naroda i najveće radosti dece. Na nama je velika odgovornost, jer mi, Kikinđani, imamo na koga da se ugledamo na zaštitnika našeg grada Svetog Nikolu. Želim da se zahvalim mnogobrojnim đacima koji su bili deo Litije koji su na ovaj način učili šta je Litija i zašto je ona – poručio je protojerej Petrović.

Okupljene je pozdravio gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Mi smo danas u Kikindi jedno i svi se okupili da zajedno, ujedinjeni i jedinstveni, kao porodica proslavimo slavu. Letnji Sveti Nikola je deo naše istorije i treba da ga obeležavamo svake godine čime odajemo poštovanje onima koji su gradili, voleli i branili naš grad. Ona je i naše sabiranje, vreme kada pokazujemo koliko smo jedinstveni pred najtežim izazovima i da težimo ka istom cilju da razvijamo našu zemlju i naš grad. Posebno želim da se zahvalim našim ratnim veteranima, kumovima hramovne slave, koji su branili i brane našu otadžbinu. Svoje živote su rizikovali, braneći naše – istakao je prvi čovek grada.

Organizovano je i takmičenje za najbolji slavski kolač i ove godine u konkurenciji je bilo rekordnih 31 kolač. Prema oceni stručnog žirija, predsednika kuvara Radovana Subina, Biljane Kikić, zamenice gradonačelnika Biljane Kikić i predstavnika Doma učenika „Nikola Vojvodić“  naj kolač umesila je Marija Nakrajkućin (67), penzionerka.

-Recept za slavski kolač prenela mi je baka Dara Mikalački koja ima 90 godina. Živela sam kod nje i ona je naučila da mesim testo. Recept je već 40 godina isti uvek isti brašno, kvasac, mleko, maslinovo ulje i tri žumanca. Najvažnije je kako se radi rukom, a potrebno je da testo premesite više puta i da ga ostavite da kisne.

Nagradu za najukusniji slavski kolač dobila je Kosana Tatomir iz Iđoša, dok je titula najlepšeg pripala Boji Oljači iz Novih Kozaraca.

A.Đ.

litija-2026-(2)

Slava grada Kikinde proslavlja se danas, 22. maja. Ujedno je i slava Hrama Svetog Oca Nikole i obeležava se od 1769. godine kada je započeta izgradnja crkve.

Nakon Drugog svetskog rata obeležavanje slave je ukinuto, a obnovljeno je 2006. godine. Od 2017. godine Grad i Crkvena opština zajednički obeležavaju  ovaj važan datum, kada je prvi put održana i svečana Litija, prenos mošti Svetog Oca Nikole.

 

Svečana Litija, koju su predvodili sveštenici, predstavnici grada i crkveni kumovi, članovi udruženja „Srpski ratni veterani“, okupila je više stotina sugrađana.

 

Čast da nose ikonu, pripala je rukometašima „Kikinde Grindeks“.

 

Zajedno su prošetali ulicama Kikinde, od crkve, ulicama Braće Tatić, Generala Drapšina, Čanadske do kružnog toka, Kralja Petra Prvog pored Narodne biblioteke, Katoličke crkve i nazad do Hrama. Svečana povorka, sa krstovima, horugvama i ikonama, praćena je molitvom i pesmom.

U prošlosti, litija se služila i za prestanak kiše, suše, rata, neke zarazne bolesti. Stoga su se u crkvi građanima deliti strukovi pšenice kako bi rod „hlebnog“ zrna bio što bogatiji.

 

slava-zaka

Područni fudbalski ligaš ŽAK, na svom Vašarištu proslavio je večeras klupsku slavu „letnjeg” svetog Nikolu uz obredno rezanje kolača, a skupu je prisustvovao i gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan.
– Slavimo danas i kao grad i ovo danas pokazuje i našu celu istoriju za koju kažu da je kratka, ali sadržajna, a kada je fudbal u pitanju odnosno ŽAK, istorija od skoro 100 godina nije kratka. Tako da treba da budemo ponosni na to što imamo i mi ćemo da se trudimo da pomognemo ŽAK-u koliko god možemo i ove sezone, za koju ćemo da vidimo kako će da se završi za ŽAK a znam da je nezgodno za opstanak, kao i za naredne godine bez obzira na ishod ove. Bog neke stvari može da usliši, ali ako se mi dovoljno ne potrudimo onda molitve nisu dovoljno vredne, međutim važno je da se obeležava krsna slava i da ŽAK čuva tu tradiciju, jer svaka kuća mora da ima zaštitnika, a klub mora da živi i postoji. I još samo da poželim da se i ubuduće svake godine ovako družimo – rekao je Bogdan obraćajući se prisutnima.
Mirko Protić, predsednik Upravnog odbora ŽAK-a, inače nekadašnji golman ovog kluba, zahvalio je lokalnoj upravi.
– Ljudi iz gradske uprave nam pomažu i jako smo im zahvalni, a svima je teško, ne samo nama u ŽAK-u pa su tu i naši sponzori i veterani koji su nam takođe od pomoći. Grad nam je kupio vozilo-kosilicu, a to nam je bilo preko potrebno. Nažalost, ove sezone rezultati prve ekipe u Područnoj ligi nisu sjajni, borimo se za opstanak za malim šansama, ali zato imamo veliki broj dece u pionirima i kadetima, ukupno njih više od 50.
Još je gradski većnik za sport Aleksandar Aćimov dodao:
– ŽAK ima veliku tradiciju i okuplja veliki broj gledalaca na utakmicama i mi kao grad smo to prepoznali i godinama pokušavamo da pomognemo ljudima koji se trude da ovaj klub opstane u svim kategorijama. Hvala upravi ŽAK koja je prepoznala naš trud i što su zatražili pomoć od nas, naravno da uvek može bolja i veća pomoć da bude, ali mi u gradu se trudimo da pomognemo svim klubovima, a naročito onim koji imaju mnogo dece, a ŽAK ih ima.
D. P.

slava-grada-(8)

Uz rezanje slavskog kolača i u prisustvu predstavnika lokalne samouprave, gostiju, sugrađana u Gradskoj kući obeležena je slava Letnji Sveti Nikola. Ove godine kumovi su bili uspešni sportisti Nemanja Milić, džudista, Nina Stojnić, karatistkinja, Teodora Stančić, plivačica i Luka Panić, rukometaš.

Protojerej Boban Petrović, starešina Hrama Svetih Kozme i Damjana je istakao da je radost je ovako proslaviti slavu.

-Hramovna slava slavi se oduvek, ali danas je to bilo uz sabornost zajedništva sveštenstva, Gradske uprave, naroda i najveće radosti dece. Moramo da budemo svesni šta za naš grad krst znači jer je upravo krstom započeta izgradnja ovog naselja – poručio je protojerej Petrović.

Okupljene je pozdravio gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Mi smo danas u Kikindi jedno i svi se okupili da zajedno, ujedinjeni i jedinstveni, kao porodica proslavimo slavu. Letnji Sveti Nikola je deo naše istorije i treba da ga obeležavamo svake godine čime odajemo poštovanje onima koji su gradili, voleli i branili naš grad. Sa pravoslavne i katoličke zajedno su zvonila crkvena zvona tokom Litije. Naše posebnosti, različitosti i jedinstvo treba da čuvamo, poštujemo i negujemo jedni kod drugih  svakog dana. Kikinda je grad dobrih, poštenih i radnih ljudi, koji ne zaboravlja svoje korene  – istakao je prvi čovek grada.

Organizovano je i takmičenje za najbolji slavski kolač i ove godine u konkurenciji je bilo 25 kolača. Prema oceni stručnog žirija, predsednika kuvara Radovana Subina, Ivane Munćan prošlogodišnje pobednice,  i Ane Čipčić titulu za najbolji kolač osvojio je Dom učenika „Nikola Vojvodić“. Ova ustanova se redovno takmiči i do sada je osvojila više priznanja.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Hvala Službi ishrane jer je ove godine kolač pravila mlađa radnica, uz pomoć i iskustvo starijih. Svake godine neko drugi pravi kolač koji je žrtva Gospodu, a žrtva su molitve. Zato se kolač i ukrašava. Trudimo se negujemo prave vrednosti u našoj ustanovi i uz Božiju pomoć uspevamo u tome i zato i pobeđujemo – naveo je direktor Doma učenika Ljubomir Vasičin.

Za najlepši izgled nagrađen je slavski kolač Ružice Trkulje, kolač najlepšeg ukusa stigao iz Centra za pružanje usluga socijalne zaštite. Sve učesnice takmičenja su dobile zahvalnice.

A.Đ.

 

litija-2025-(4)

Obeležavanje slave grada Letnjeg Svetog Nikole počelo je Svetom Liturgijom, kojoj su, u crkvi, prisustvovali vernici. Litija, formirana u porti, obišla je Hram, da bi veliki broj sugrađana, zajedno sa osnovcima, preosveštenstvom, predstavnicima lokalne samouprave prošetao centralnim gradskim ulicama.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Čast da nose ikonu Svetog Nikole pripala je pripadnicima Policijske uprave Kikinda.

 

Ove godine krsnom hodu prisustvovao je veliki broj učenika iz osnovnih škola koji su uveličali slavu noseći reprodukcije ikona koje će im ostati za uspomenu na svečarski dan. Molitvena povorka nosila je poruke mira, ljubavi, istine, radosti.

Svečanoj povorci pridružio se i Branko Ristić.

-Ponosan sam što je slava zajednička i crkve i grada i nijedne godine nisam je propustio. Drago mi je što su se ove godine priključila i deca. Važno je da se osnovci uče o značaju slave jer će oni jednog dana nastaviti da vode ovaj grad i slave slavu – kazao je Ristić.

I sugrađanka Danica Iličin bila je deo Litije.

-Jako je lepo videti okupljen ovoliki narod, a posebno decu. Ovako najbolje uče da poštuju svoje pretke i istoriju, kao i da znaju kako se obeležava slava. Volim što se ovako obeležava Letnji Sveti Nikola i što smo jedinstveni u ovoj povorci – dodala je Danica Iličin.

 

Predvođena sveštenstvom, gradonačelnikom Mladenom Bogdanom i načelnikom Severnobanatskog upravnog okruga Nebojšom Jovanovim, svečana povorka praćena je molitvom za druge. Litija je i bogoslužbeni čin, molitveni obred, koji se obavlja van hrama. Tokom šetnje pevane su crkvene pesme, tropari, posvećeni prazniku, a nošeni su i krstovi, horugvi i ikone.

U prošlosti, litija se služila i za prestanak kiše, suše, rata, neke zarazne bolesti.

U crkvi su građanima deljeni strukovi pšenice kako bi rod bio što bogatiji.

A.Đ.

Prenos-mostiju-Svetog-oca-Nikole

Pravoslavna crkva 22. maja po novom kalendaru obeležava praznik Prenos moštiju Svetog oca Nikolaja, u narodu poznat i kao Letnji Sveti Nikola. Praznik je posvećen događaju iz 1087. godine, kada su mošti Svetog Nikole, arhiepiskopa mirlikijskog, prenete iz Mire u Likiji (današnja Turska) u italijanski grad Bari, gde se i danas čuvaju.

Sveti Nikola jedan je od najvoljenijih hrišćanskih svetitelja, zaštitnik putnika, moreplovaca, dece i siromašnih. Poznat je po mnogim čudima i dobročinstvima koja je činio za života, ali i nakon smrti.

Praznik se u narodu obeležava svečano i molitveno, a posebno ga poštuju porodice koje Svetog Nikolu slave kao krsnu slavu. U Kikindi se obeležava i kao hramovna i kao slava grada.

slava-grada-(4)

Obeležavanje slave grada u Kikindi – Letnjeg Svetog Nikole, odnosno Prenosa moštiju Svetog oca Nikolaja, 22. maja – novijeg je datuma, kaže istoričar Srđan Sivčev, direktor Istorijskog arhiva Kikinda.

– Sama slava grada jeste novijeg datuma, ali hramovna slava Crkve Svetog oca Nikolaja obeležava se još od 1769. godine, kada je počela izgradnja hrama posvećenog Letnjem Svetom Nikoli. Proslavljala se sve do Drugog svetskog rata, pa i tokom njega. Nakon rata, dolaskom nove vlasti oličene u Komunističkoj partiji Jugoslavije, i nametanjem drukčijeg društvenog poretka, ta praksa je prekinuta – objašnjava Sivčev.

On dodaje da grad Kikinda nije imao svoju zvaničnu slavu sve do 2017. godine, kada je ponovo započeto zajedničko obeležavanje sa Srpskom pravoslavnom crkvenom opštinom. Od tada se održavaju i litije ulicama grada. Praksa obeležavanja hramovne slave obnovljena je još 2006. godine, tokom mandata predsednika opštine dr Branislava Blažića.

U Srbiji je uobičajeno da gradovi imaju svoju slavu, koja je često istovremeno i hramovna – ukoliko je glavna crkva u mestu posvećena istom svetitelju. Taj dan simbolično povezuje duhovni i društveni identitet zajednice, podseća na korene i okuplja građane u zajedničkom obeležavanju tradicije.

S. V. O.

ikona

Slava grada Kikinde proslavlja se sutra, 22. maja. Ujedno je i slava Hrama Svetog Oca Nikole i obeležava se od 1769. godine kada je započeta izgradnja crkve.

Od 10.30  časova ispred crkve će krenuti svečana Litija ulicama Kikinde koja će ići od crkve, pored „Narvika“, ulicama Braće Tatić, Generala Drapšina, Čanadske do kružnog toka, Kralja Petra Prvog pored Narodne biblioteke, Katoličke crkve i nazad do Hrama. Svečana povorka, koju predvode  sveštenstvo i predstavnici Grada, sa krstovima, horugvama i ikonama, biće praćena je molitvom. U prošlosti, litija se služila i za prestanak kiše, suše, rata, neke zarazne bolesti. Stoga će se u crkvi građanima deliti strukovi pšenice kako bi rod „hlebnog“ zrna bio što bogatiji.

Nakon Litije je rezanje slavskog kolača u crkvi Svetog Nikole.

Takođe, uz rezanje slavskog kolača u Svečanoj sali Gradske kuće biće proslavljena slava. Očekuje se da će ovom događaju, kao i prethodnih godina, prisustvovati su predstavnici, republičkih i pokrajinskih organa, kao i crkvenog, privrednog, društvenog, političkog, kulturnog i sportskog života grada. Ovom prilikom biće proglašen pobednički, ali slavski kolači koji imaju najlepši izgled i najlepši ukus. Prethodnih godina komisija je ocenjivala tridesetak kolača i svaki put imaju težak zadatak jer se, mahom takmičarke, potrude da i njihov kolač bude deo svečarske atmosfere.

slava-grada

U Gradskoj kući slava je obeležena rezanjem slavskog kolača, a ovom događaju prisustvovali su predstavnici, republičkih i pokrajinskih organa, kao i privrednog, društvenog, političkog, kulturnog i sportskog života grada. Jerej Boban Petrović je istakao da slaveći slavu razvijamo duhovni, fizički, privredni i svaki drugi segment života.

-Radost je ovako proslaviti slavu, uz podršku našeg grada. Blagodat Božija se izliva svakodnevno na nas koji smo se okupili u velikom broju i na Svetoj Liturgiji i litiji. Što više volimo Kikindu i ono što ona ima , to će nam naš grad više dati  – dodao je jerej Petrović.

Okupljene je pozdravio gradonačelnik Nikola Lukač.

-Okupili smo se da ,kao velika porodica, proslavimo slavu i da se svi zajedno podsetimo pravih vrednosti kao što su poštovanje, posvećenost, tolerancija. Sve nas čuva Sveti Nikola, kao i mudrost predaka koji su pre 250 godina zaboli krst u našem gradu, i sabrane oko slave nas opominju da čuvamo jedni druge, ali i našu Kikindu i da je učinimo još boljim mestom za život. Naši mladi kumovi i njihovi vršnjaci su naša pokretačka snaga i motiv da još više radimo, gradimo i uspešno rešavamo probleme koje naša sredina ima i više decenija – istakao je prvi čovek grada.

Kumovi slave bili su uspešni gimnazijalci Milica Tomić, koja je osvojila dve zlatne medalje na Svetskom takmičenju u istraživačkim radovima u prirodnim naukama i najbolji mladi astrofizičar Andrej Popović.

-Počastvovana sam što sam pozvana da, kao kuma, uveličam slavu našeg grada. Ona nas sve okuplja na jednom mestu i čini da se osećamo kao velika i snažna porodica – navela je Milica.

I Andrej je istog mišljenja.

-Drago mi je što sam među velikim brojem uspešnih mladih ljudi odabran da budem kum slave. Ovo je, ujedno, način da se zahvalim mom gradu i svim ljudima na dugogodišnjoj podršci koja je puno doprinela da ostvarim uspehe na takmičenjima – saznali smo od Andreja.

Obeležavanje slave grada prati i bogat program. U utorak je gostovao glumac Nenad Jezdić sa predstavom „Knjiga o Milutinu“, večeras je koncert Dejana Petrovića, a sutra, 23. maja od 19 sati u Narodnom pozorištu je nastup braće Teofilović.

A.Đ.

IVANA MUNĆAN UMESILA NAJ KOLAČ

Organizovano je i takmičenje za najbolji slavski kolač i ove godine u konkurenciji je bio 31 kolač. Prema oceni stručnog žirija, predsednice Nade Krstonošić, kuvara Radovana Subina i  Branislave Zarić, prošlogodišnje pobednice, titulu za najbolji kolač osvojila je Ivana Munćan (30).

-Prvi put sam slavski kolač pravila za Božić i sada drugi put. Recept i način na koji se izrađuje kolač naučila sam od svekrve koju je naučila njena svekrva. Receptura se prenosi sa kolena na koleno. Nisam očekivala da će biti najbolji, a najvažniji sastojci su ljubav i volja i pošto je nagrađen sada će puno češće biti na mojoj trpezi – saznali smo od Ivane Munćan.

Za najlepši izgled nagrađen je slavski kolač Doma učenika „Nikola Vojvodić“, dok je kolač najlepšeg ukusa napravila Ljiljana Keri iz Banatskog Velikog Sela. Sve učesnice takmičenja su dobile zahvalnice.

litija-(6)

Crkvenu slavu grada, letnjeg Svetog Nikolu zajednički proslavljaju Grad i Srpska pravoslavna crkva. Obeležavanje je počelo službom u pravoslavnom hramu Svetog oca Nikole kojoj su prisustvovali građani i gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima.

Litija je prošla centralnim ulicama grada. U svečanoj povorci, predvođenoj je sveštenstvom i čelnicima Grada, sa krstovima, horugvama i ikonama, koja je praćena je molitvom za druge, okupio se znatan broj sugrađana. Čast da nose ikonu Svetog Nikole pripala je rukometašima „Kikinde Grindeks“.

Tokom litije izgovarane su molitve za Kikindu i pevane su crkvene pesme, tropari, posvećeni prazniku. U prošlosti, litija je služila i za prestanak kiše, suše, rata, neke zarazne bolesti. Stoga su u crkvi građanima deljeni strukovi pšenice kako bi rod „hlebnog“ zrna bio što bogatiji.

U litiji je bila i Kosana Tatomir iz Iđoša.

-Zajedništvo je najvažnije i kada smo svi na okupu. Naše želje su uslišene i posle dugog sušnog perioda pala je kiša uoči i na sam dan slave. Ovo je pravi način da se okupe i stari i mladi, da prošetaju ulicama i pomole se za blagostanje. Velika je radost videti sve ovo – rekla je Kosana Tatomir.

I Boja Oljača iz Novih Kozaraca svake godine je u litiji.

 

-Slava je važan dan za naš grad i ovo je pravi način da svi budu deo obeležavanja. Svečana povorka nas ujedinjuje i podstiče da doprinesemo našoj zajednici, da sarađujemo, družimo se – kazala je Boja Oljača.

Molitvena povorka nosila je poruku mira, ljubavi, istine, radosti.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!