kulturni program

d3d02e78-b9a1-49b4-ac6e-8ed385d038a6

Sajan je proslavio Dan i slavu sela, Svetog Stefana. U Rimokatoličkoj crkvi održana je svečana misa i osvećen je hleb, nakon čega su položeni venci na bistu, a potom je u pozorišnoj sali Doma kulture priređen svečani program, u kojem su učestvovali članovi KUD-a „Adi Endre“ i gosti iz okolnih mesta.

-Dan Svetog Stefana je za mađarsku zajednicu veliki nacionalni praznik – istakao je predsednik Saveta MZ Sajan Zoltan Tot. – Sveti Stefan bio je kralj koji je izvukao Mađare iz paganstva i poprimio hrišćanstvo te je tako uspeo da sačuva mađarski narod u Evropi. Smatra se da je on položio temelj za osnovanje moderne mađarske države.

 

Rimokatolička  crkva u Sajanu posećena je ovom svecu tako da je organizovana Sveta misa koju je predvodio sveštenik iz Čoke Tibor Konc, a tu su bili i sveštenici iz Novog Kneževca.

-Ovaj dan, 20. avgust je i praznik novog hleba. U okviru mise blagoslovljen je hleb koji je napravljen od ovogodišnjeg roda pšenice i svi vernici koji su prisustvovali dobili su deo hleba od ovogodišnjeg roda.

Posle mise vence su na spomenik Svetog Stefana, koji je 2020. godine podignut u bašti parohije sajanske crkve, položili Zoltan Tot, Ramona Tot, članica Izvršnog odbora Nacionalnog saveta  mađarske nacionalne manjine i Melita Gombar, članica Gradskog veća. Svečanosti su prisustvovali i visoki republički i pokrajinski funkcioneri.

-Ovaj dan ima veliki značaj za život meštana Sajana, jer je posvećen zaštitniku ovog mesta. Sveti Stefan je simbola odlučnosti, istrajnosti i snage vere – vrednosti koje žitelji ovog mesta neguju i prenose s generacije na generaciju – navela je Melita Gombar.

U okviru programa obeležavanja u Domu kulture organizovan je prigodan kulturni program koji su izveli članovi KUD-a „Adi Endre“ iz Sajana sa gostima iz Telečke, Ostojićeva, Nove Crnje. Učestvovale su folklorne grupe, recitatori, solisti koji su pevali, ali i svirali na tradicionalnim instrumentima. U obeležavanje važnog datuma učestvovala su  i sva udruženja u Sajanu.

-Već sada se pripremamo za narednu godinu kada svečano planiramo da obeležimo 220 godina od ponovnog nastanjivanja Sajana. Naime, 1806. godina značajna je za naše mesto jer je ono ponovo naseljeno te godine – napomenuo je Tot.

Tokom poslepodneva organizovan je i zabavni program za decu. Dan i slava sela obeležavao se više dana tako su u petak i subotu bile priređene disko večeri dok je u nedelju organizovan vašar u centru sela i koncert orkestra „Kurunci“ iz Kikinde.

Prema zvaničnom popisu u Sajanu ima 890 stanovnika, međutim realno ih je oko 800. Najviše mladi, u prethodnim godinama odselili su se u inostranstvo, ali su zadržali prebivalište u rodnom selu.

A.Đ.

 

ADVENT

U Ruskom Selu, u udruženju „Torontal” i ove godine organizovaće se paljenje adventskih sveća. Prva se pali u nedelju, 1. decembra u 17 sati. Prva sveća je i sveća nade i upaliće je žene iz pomenutog udruženja.

-Druge nedelje, 8. decembra, sveću će upaliti Ramona Tot, članica Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine, treću sveću upaliće sveštenik, a četvrtu Zoltan Tot, pomoćnik Pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. Pre paljenja svake sveće biće organizovan prigodan kulturni program, a nakon što se sveća upali gosti će biti u prilici da se počaste kolačima, kafom, kuvanim vinom i rakijom – saznajemo od Šandora Talpaija, predsednika „Torontala“.

Druga sveća simboliše mir koji dolazi sa Hristom i u ovoj nedelji vernici se mole za mir u srcima, porodicama i svetu. Treća sveća je sveća radosti i često je ružičaste boje, dok je četvrta sveća – sveća ljubavi i ona podseća Božju ljubav.
Adventsku svečanost pratiće i prigodan program koji pripremaju predškolci i đaci.

-Od 15. decembra, kada se pali treća sveća, biće priređen je božićni vašar i tradicionalno „medeno selo“. Na vašaru će se prodavati novogodišnji ukrasi, ikebane i drugi prigodni pokloni. Izlagaće i učenici, a sredstva koja se prikupe utrošiće se na proslavu maturske večeri – napomenuo je naš sagovornik.

Jedan od najprepoznatljivijih simbola Adventa jeste i adventski venac. U obliku je kruga, što označava večnost i Božju ljubav koja nema početka ni kraja. Zelenilo, često od borovih grančica, simboliše nadu i život, dok svetlo svijeća podseća svetlo sveta.

A.Đ.

error: Content is protected !!