kukuruz

dan-polja-kukuruz-suncokret-(2)

Poljoprivredna stručna služba „Kikinda“ na oglednom polju „Kinđa“, organizovala je „Dan polja kukuruza i suncokreta“.

Na jednom mestu sreli su se poljoprivrednici, stručnjaci, predstavnici semenarskih kuća, koji su obišli hibride kukuruza i  suncokreta, među kojima ima i novih sorti.

-Stanje useva u severnom Banatu je loše – naveo je Zoran Simić, savetodavac PSS. –Žetva suncokreta završena je na oko 30 odsto zasnovanih površina sa prinosom manjim do 70 odsto u odnosu na višegodišnji prosek i prinos se kreće od 500 do 1.500 kilograma po hektaru. Nadamo se da će preostali suncokret imati nešto bolji prinos kako bi se ublažio deficit. Vremenske prilike nisu odgovarala ni kukuruzu, u junu nismo imali padavina, a tokom jula je bilo 37, 38 litara po kvadratu u osam dana. Efektivnih padavina nije bilo, a prosečna temperatura bila je 24,1 stepen. Sve pomenuto prouzrokovalo je lošu oplodnju i nalivanje zrna. Sva su očekivanja da će kukuruza biti ispod tri tone po hektaru ove godine.

Poljoprivrednik Miloš Jović radi 100 hektara svoje zemlje i vrlo malo arende jer se proteklih godina zakup ne isplati. Svega šest jutara je pod kukuruzom, a ostatak je suncokret i pšenica.

-Kukuruza će biti jako malo u tragovima, suncokret smo počeli da kosimo i prinos je loš. I pšenica je podbacila, imali smo prinos ispod višegodišnjeg proseka. Ove godine prvi put sam na 1,5 jutru zasnovao sirak. Još ga nisam kosio, pa ne mogu još uvek da kažem da li je isplativ. Naredne godine planiram i parcele pod uljanom repicom. Ove godine država je isplatila povraćaj za seme i ostaje dilema da li će tako biti i naredne godine – naveo je Jović.

U gazdinstvu Milana Bogojević iz Novih Kozaraca primarno je stočarstvo koje se takođe oslanja na ratarske kulture.

-Radim petnaestak hektara zemlje i ova godina je izrazito sušna. Kukuruz je katastrofalan, a prinosi suncokreta ni najmanje ne obećavaju. Imam 80 ovaca rase il de frans i iako imam u planu širenje, sačekaću. Usled lošeg roda kukuruza, trpiće i stočarstvo u celini. Dogodine moramo razmišljati o navodnjavanju ili pak o drugim kulturama – saznajemo od Bogojevića.

Ervin Čikoš iz Ruskog Sela takođe je počeo sa žetvom suncokreta.

-Prinosi suncokreta su očajni. Kada je reč o kukuruzu oni kojim imaju svoj kombajn braće ga. Ko nema svoju mehanizaciju, po meni, bolje da nađe jeftinije rešenje, da zaore ostatke. Plaćanje berbe uvećaće troškove i minus kada govorimo o kukuruzu. Još uvek se ne zna cena prolećnih kultura i smatram da suncokret ne bi trebao da bude ispod 50, 60 dinara po kilogramu. Sa druge strane kukuruza nema i nijedna cena ne može da pokrije gubitak – zaključio je Čikoš.

Danu polja prisustvovao je i Zoltan Tot, pomoćnik Pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu koji je pozvao okupljene proizvođače da konkurišu za sredstva koja se izdvajaju na konkursima. I Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj podseća da je lokalna samouprava dodeljuje subvencije poljoprivrednicima.

-Imamo 13 mera za koje je izdvojeno više od 13 miliona dinara. Do sada je podneto 300 zahteva i prošle nedelje već smo počeli da isplaćujemo sredstva za ona gazdinstva koja su ispunjavala uslove. Posebno bih istakla meru koja se odnosi na mlade poljoprivrednike za koju je opredeljen najveći maksimalni iznos od 300.000 dinara. Od ove godine pored mladih na selima, mogu da konkurišu i proizvođači iz grada. Cilj svih konkursa je da pomognemo poljoprivrednicima da unaprede proizvodnju i da im olakšamo tešku godinu – istakla je Miroslava Narančić.

Od septembra prošle godine do danas palo je 488 litara kiše, dok je višegodišnji prosek 533 vodenog taloga po kvadratnom metru. I sam raspored padavina bio je loš što je i glavni uzrok lošeg roda okopavina. Šećerna repa takođe će imati prepolovljen prinos.

Na oglednom polju pored više od stotinu hibrida kukuruza i 67 suncokreta, bilo je i dvadesetak hibrida soje. Pokazalo se da su kasniji rokovi setve bolji jer je izbegnuta junska suša.

Na teritoriji koju pokriva Poljoprivredna stručna služba, Kikindu i Novi Kneževac, kukuruz je i dalje dominantan i zauzima oko 26.000 hektara, dok je suncokreta 17.000 hektara. Pšenice je bilo na oko 22.000 hektara.

A.Đ.

sunockret-kukuruz-avgust-2025-(5)

Na pojedinim parcelama u kikindskom ataru počela je žetva suncokreta. Na gazdinstvu porodice Radulović iz Novih Kozaraca ovaj posao započet je početkom nedelje i najpre je usev skidan sa parcela sa ranijim rokovima setve.

-Pod suncokretom imamo 120 jutara. Sejemo ga u dva roka, polovinu parcela zasnivamo u ranim rokovima, a ostatak u kasnijim, kako bi stigli sve da pokosimo na vreme – kaže poljoprivrednik Damir Radulović. – Na lakšim, peskovitijim, terenima suncokret je posejan ranije i trenutno stanje je takvo da će prinos biti katastrofalan. Na žalost, moja procena da neće biti više od 700 kilograma roda po jutru, pokazala se kao tačna. Usled suše, biljka nije imala snage da otvori buton. Na ostalim njivama očekujem prinos do 1.500 kilograma po jutru.

Junska tropska klima bez kapi kiše ostavila je posledice na primarne poljoprivredne kulture kukuruz i suncokret. Zrno nije uspelo da se nalije, pa nema ni roda.

-Pored svih poteškoća sa vremenskim (ne)prilikama, borili smo se i sa vranama. Kada je suncokret završavao sa cvetanjem i kada se formiralo zrno, nije bilo vode i vrane su „napadale“ parcele svakodnevno tako da su povadile znatan broj zrna. Na nekolicini parcela, koje obrađujem, nema nijednog zrna suncokreta. Tolika je šteta koju su nanele – pojasnio je naš sagovornik.

Situacija nije bolja ni sa kasnijom setvom. Na ovim površinama rod će zavisiti od primene agrotehničkih mera.

-Obilaskom njiva primetio sam da ima i obolelih biljaka. Očekujem nešto bolji prinos, ali sve zavisi od toga koliko se ulagalo i koliko je ko mineralnog đubriva dao zemlji. Kakvo je sada stanje žetva suncokreta biće u jeku oko 20. avgusta – procenjuje Damir Radulović.

Već treću godinu za redom rak rana poljoprivrednika je kukuruz. „Zlatno zrno“ Raduloviću su zasnovali, takođe, na 120 jutara.

-Kukuruza neće biti više od 200 kilograma po jutru. Visina mu je od 120 do 150 centimetara, a on treba da bude od dva do tri metra. Ove godine radili smo silažu i prilikom skidanja useva nailazili smo na krug od 10 do 15 metara gde je bilo klipova, a na ostalim delovima parcele nema ništa. Po jutru, nekada je bilo osam Zmajevki prikolica silaže, a ove je maksimalno četiri – kaže Radulović.

Naš sagovornik pita se i kako će ratarstvo biti isplativo proizvođačima koji nemaju svoju mehanizaciju i moraju da plate sve usluge.

-Rešenje vidim u drugačijem pristupu. Mi ćemo menjati setvenu strukturu. Naredne godine sejaćemo uljanu repicu na više parcela, a kukuruz definitivno smanjujemo. Suvo ratarenje je prošlost tako da ćemo konkurisati za sredstva za zalivne sisteme, kako bi nam se vratio bar deo uloženog  – zaključio je ovaj poljoprivrednik.

Na njivama ovog gazdinstva ranijih godina tradicionalno se sejala šećerna repa.

-Prošle godine sam se „oprostio“ sa ovom kulturom. U mom gazdinstvu je više nikada neću zasnovati. Donela nam je velike probleme i iako sam bio rešen da istrajem u proizvodnji „kraljice“ ratarstva, odustao sam od nje – otkrio nam je Damir Radulović.

Jedini usev koji nije podbacio je pšenica koja je imala solidan rod. Stoga će sve više poljoprivrednika težiti ka setvi ozimih kultura. Tokom zime i proleća one dobiju vlagu te i, kakvi, takvi prinosi ne izostaju.

A.Đ.

psenica-kukuruz-suncokret-maj-2025-(2)

Ozimi usevi pšenica, ječam i uljana repica su u dobroj kondiciji. Kiša je, ističe Zoran Simić, savetodavac Poljoprivredne stručne službe „Kikinda“, pala u zadnji čas.

-Bili smo na granici da imamo sušni period i najveći značaj majskih kiša je za jesenje kulture koje se nalaze od faze klasanja do nalivanja zrna. Padavine nisu podjednako zahvatile sve delove atara, ali su pogodovale ozimim strninama. Na delu terena bilo je i leda. Štete su primetne u Ruskom Selu i na delu Oluša, gde je najviše stradalo povrće i lubenice – saznajemo od Simića.

Vremenske prilike u prethodnom periodu, kiša i visoka vlažnost vazduha, pogodovale su i infekcijama i bolestima.

-Sa velikim brojem kišnih dana kada je list vlažan, u zavisnosti od otpornosti sorte, dolazi do razvoja određenih bolesti. Primećeno je prisustvo insekta leme na širokom prostoru. Većina poljoprivrednika odradila je tretman protiv ove, žitne pijavice, te će ona biti eliminisana. Ko nije uspeo da odradi neophodno zaštitu može da, sa stabilizacijom vremena i toplijim danima, očekuje veće probleme – dodao je Simić.

Prethodni period doneo je pšenici vreme baš kakvo joj treba, ali je otvorio vrata bolestima, infekciji gljivom prouzrokovačem šturosti klasa, odnosno fuzarioze klasa pšenice, a primećene su i bolesti lista.

-Sortiment je promenjen tako da su pšenice osetljivije na bolesti u odnosu na sorte koje su se sejale pre 15, 20 godina – naveo je Zoran Simić.

Interesantna je i činjenica da je prošle godine žetva ozimog ječma počela već krajem maja s obzirom na to da su suša i visoke temperature pretile da unište rod.

-Ove godine polovinom juna pašće prvi otkosi ječma. Ne očekujem da žetva započne ranije. Što je više padavina i niža je temperatura vegetacija se produžava – navodi Simić.

Tokom maja bilo je dosta hladnih dana koji ne pogoduju prolećnim usevima.

-Jutra sa temperaturom oko dva stepena, kakvih je bilo, ne prijaju kukuruzu. Suncokret je manje problematičan – zaključuje Zoran Simić.

Ove godine poljoprivrednici su se u većoj meri odlučivali za setvu uljane repice, a više je i suncokreta u odnosu na ranije godine. Pomenute kulture zasnovane su na uštrb kukuruza. Znatno je manje i šećerne repe, svega nekoliko stotina hektara.

Vremenske prilike uslovije su i bujanje korova, te je za dalji kvalitetan razvoj poljoprivrednih kultura neophodno njihovo suzbijanje.

A.Đ.

 

KUKURUZ-NASLOVNA-(1)

Suša i visoke temperature koje nas prate čitavo leto, a koje su danima bile i 40 stepeni, doveli su da usevi na severu Banata podbace treću godinu zaredom. Ratari uveliko skidaju suncokret i kukuruz sa parcela na kojima su zasnovani. Ovaj posao započet je dve nedelje ranije.

-Žetva suncokreta završena je na 40 odsto parcela na kojima je posejana ova uljarica. Prinos je niži oko 25 odsto od višegodišnjeg proseka. Na boljim parcelama rod je oko dve tone po hektaru, a na lošijim je od 600, 700 kilograma do 1,5 tona. Visoke temperature skratile su vegetaciju, kiše nije bilo, a ove godine značajan je bio i odabir sorte. Ipak, vremenske (ne) prilike bile su ključne kada govorimo o rodu – istakao je Zoran Simić, savetodavac PSS.

Kiše su zaobilazile našu sredinu maltene čitavo leto, tako da kod kukuruza nije bilo nalivanja zrna u meri u kojoj je to potrebno.

-Kod kukuruza očekujem značajnije smanjenje prinosa. Prošle godine rod je podbacio na njivama severno od Kikinde, ali ove godine pogođen je kompletan atar. Na neznatnom broju njiva kukuruza će biti pet, šest tona po hektaru, ali na većini parcela biće za oko 60 procenata „zlatnog zrna“ manje u odnosu na višegodišnji prosek – dodaje naš sagovornik.

Kukuruz i suncokret su najrasprostranjenije kulture u kikindskom ataru.

-Maltene je podjednako kukuruza i suncokreta. Suncokret je odgovor poljoprivrednika na katastrofalan rod kukuruza u proteklih nekoliko godina, jer bolje podnosi nedostatak padavina. Prošle godine loše prinose imao je severni deo atara Iđoš, Mokrin, kao i deo kikindskih njiva. Sada je stanje svugde isto – kaže Simić.

Šećerna repa je takođe u lošem stanju. „Kraljica ratarstva“ ima problema i sa bolestima sa kojima se bore poljoprivrednici. Još krajem maja je počela zaštita ove biljke, ali nije moglo puno da se uradi.

-Da je bilo kiše početkom avgusta šećerna repa prebrodila bi visoke temperature. Kako do toga nije došlo, ona je značajno propala. Na žalost sada se ništa ne može učiniti do početka kampanje vađenja. Tada očekujem da će šećerane birati parcele koje su u boljem stanju, kako bi se izvukao kakav takav rod – zaključio je Zoran Simić.

Na području Poljoprivredne stručne službe kukuruza je zasnovano na oko 35.000, a suncokreta na više od 20.000 hektara. U vreme kada je ranijih godina počinjalo skidanje useva, oko 15. septembra, u ataru neće biti šta da se bere ili žanje.

A.Đ.

 

 

 

psenica-pre-zetvu

Na teritoriji Grada u protekla dva dana palo je između 25 i 70 litara kiše, podaci su Poljoprivredne stručne službe „Kikinda“. Najmanje kiše palo je u Bašaidu, a najviše u Mokrinu, kaže savetodavac PSS Zoran Simić.

-Kiša je više nego dobro došla. Od početka godine ovo su prve ozbiljne padavine i puno će značiti, pre svega, prolećnim kulturama. Za dobar deo parcela pod ječmom i pšenicom kiša je zakasnila, ali ima i njiva gde je žito još zeleno i pomoći će da se nalije zrno i ubalaže štete od suše – napominje naš sagovornik.

 

Žetva ječma već je počela, a vrlo brzo će se u ataru kositi i pšenica.

-Očekujem da će prvi otkosi pasti već krajem maja, početkom juna. Prvo će se raditi na parcelama koje su na peskovitom tlu jer tu je pšenica uglavnom već žuta i kod ovog useva kiša koja je pala neće puno pomoći – dodao je Simić.

Do sledećih padavina trebalo bi sačuvati svaki procenat vlage a koliko je suša nakon ekstremno blage zime, gotovo bez snega ugrozila rast i razvoj ne samo pšenice veći i u proleće prve posejane šećerne repe, govori činjenica da su sistemi za navodnjavanje aktivirani već početkom aprilu.

A.Đ.

error: Content is protected !!