кикинда

6d1080dc-31c0-42e8-8e5e-fb8cdc6bb928

Petogodišnja Emilija Otoranov nije skidala osmeh sa lica kada su joj u posetu došli Deda Mraz i gradonačelnik Nikola Lukač i doneli joj ono što je želela, a ona ih je dočekala sa medenjacima. Nisu zaboravili ni njenog mlađeg brata četrnaestomesečnog Nemanju.

– Poželela sam da dobijem pravu jelku i Deda Mraz koji je pročitao moje pismo ispunio mi je želju. Jelku ću da okitim i biće to najlepša jelka koju sam imala – rekla nam je Emilija.

Od Emilijinog tate saznali smo da njegova mezimica svake godine piše gradskom Deda Mrazu koji nijedne godine nije propustio da joj donese paketić.

-U pisanju pisma pomogla joj je mama, a Emilija ga je ukrasila crtežom. Jelka će, nakon što prođu praznici, pronaći mesto u našem dvorištu – kazao je Miroslav Otoran.

I sedmogodišnji Mihajlo Komlenić, učenik prvog razreda škole „Đura Jakšić“ dobio je ono što je poželeo, kao i njegova šestomesečna sestra Isidora.

-Gradonačelnik i Deda Mraz doneli su mi helikopter i vojnički automobil. Dobio sam i slatkiše.Imam puno igračaka, ali ove su mi omiljene – otkrio nam je Mihajlo.

Mihajlova mama Aleksandra Komlenić pozdravila je akciju Grada da svako dete dobije novogodišnji poklon.

-Redovno pišemo Deda Mrazu koji uvek ostvari ono što je Mihajlo poželeo. Svakom poklonu se obraduje, a ove godine posebno je srećan što mu je darove doneo gradonačelnik Lukač. Ovo je predivan  gest lokalne samouprave – napomenula je Aleksandra Komlenić.

Podela novogodišnjih paketića mališanima na teritoriji Grada koji su pisma sa novogodišnjim željama ubacili u „Kutiju želja” jedna je od najlepših akcija grada i organizuje se jedanaesti put.

 

-Cilj nam je da sva deca osete čaroliju i magiju predstojećih praznika. Dolazak Deda Mraz, vilenjaka i dobre vile sa poklonima u njihove domove stvaraju čaroliju i magiju koju naši mališani željno iščekuju i to je ono za šta svi mi živimo. Nema ničeg lepšeg  da našu decu obradujemo i da im omogućimo lepo i bezbrižno detinjstvo. Na lokalnoj samoupravi je da obezbedi deci najbolje uslove za život. Ove godine imamo više od 5.500 i grad. Deca su ta koja nas motivišu da se izborimo sa svim nedaćama – napomenuo je Lukač i precizirao da će najpopularniji deka na svetu sa svojim pomoćnicima obići sve mališane na teritoriji Grada.

93295ce3-40f6-489b-8fa2-fcf703611645

Prema najnovijim podacima Gradske izborne komisije izlaznost u Kikindi  do 16 časova je 46 procenata.

Podsetimo građani Srbije biraju poslanike u Narodnoj skupštini, dok Vojvođani biraju i svoje predstavnike u Pokrajinskom parlamentu. Sva biračka mesta na teritoriji Grada otvorena su u 7 sati i zatvaraju se u 20 časova.

PRESEK U 14 SATI

Do 14 časova, na 60 biračkih mesta u Kikindi i devet seoskih mesnih zajednica, na glasanje je izašlo 36,5 odsto od ukupnog broja upisanih birača.

Biračka mesta otvorena su do 20 sati.

Podsećamo, građani Kikinde danas glasaju na parlamentarnim i pokrajinskim izborima, dok se u 65 lokalnih samouprava u Srbiji održavaju još i lokalni izbori.

393091952_377719737997694_8439293356793338367_n

U 11 sati u Kikindi izlaznost je 19,6 odsto od ukupnog broja upisanih birača.

U pratnji supruge  glasao je i Milenko Jovanov, kandidat sa liste „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane” i šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke u proteklom sazivu Narodne skupštine.

 

Na biračkom mestu 32 u nekadašnjoj Mesnoj zajednici „Lidija Aldan” glasanje protiče u najboljem redu. Mesto je otvoreno u 7 sati, a od 952 birača upisanih za pokrajinske i 954 za republičke izbore, do 11 sati svoju građansku dužnost ispunilo je 192 birača.

 

bd75b0c2-c7a0-4394-aee7-bee74422d81a

U Srbiji se danas održavaju parlamentarni i pokrajinskih izbori,  a u 65 gradova i opština istovremeno se održavaju i izbori za lokalne skupštine. Svih 60 biračkih mesta na teritoriji Grada otvoreno je na vreme, u sedam sati. Među prvima je na biralište izašla pokrajinska poslanica i predsednica Gradskog odbora Srpske napredne stranke Stanislava Hrnjak.

Na biračkom mestu 9 u Osnovnoj školi „Sveti Sava“ upisano je 866 birača.

9f0b7dcb-2aea-463c-b3ba-bbbd8ded0482

U crkvi Svetog Franje Asiškog održan je adventski koncert. Ovo je bio prvi put da su se publici Rimokatoličkoj crkvi predstavili članovi hora „Juventus“ iz Temerina i hora Sveti Josif Temišvarski pri hramu Svetih Kozme i Damjana. U crkvi su se čule božićne i duhovne pesme na srpskom, mađarskom i latinskom jeziku, a zajednički nastup dva hora posebno je oduševio publiku.

-Hor „Juventus“ prvi put je u Kikindi i veoma smo srećni što smo dobili priliku da budemo deo adventa. Rado smo se odazvali pozivu sveštenika Lasla Beviza da predstavimo deo svog repertoara. Nastupamo već 20 godina zajedno i za ovu priliku pevali smo pesme o adventu, kao i božićne numere na mađarskom i latinskom jeziku. Pevanje je važno i ulepšava život, a mi smo otvoreni za svaku saradnju sa kikindskim pevačkim društvima – rekla je Žužana Černjak, dirigentkinja hora „Juventus“.

Sveštenik Laslo Beviz nije krio zadovoljstvo što je zajedništvo dva naroda iskazano i na adventskom koncertu.

-Treća je nedelja adventa i uveliko se pripremamo za Božić. Ovaj koncert je istorijski događaj u našem gradu jer smo uspeli da se na istom mestu izvedu i pravoslavne i katoličke  božićne pesme. Ovo je način da pokažemo svetu da znamo zajedno da slavimo najradosniji hrišćanski praznik – rekao je Beviz.

54f494ac-7dc3-4b2b-8c2e-563dd55c0712

Veliki narodni orkestar AKUD „Sonja Marinković“ iz Novog Sada održao je celovečernji koncert u amfiteatru Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača čime je potvrđena saradnja ove dve ustanove. Vladimir Grujić, vodi orkestar već pet decenija i kako ističe značajno je povezivanje sa kikindskom Visokom školom s obzirom na to da imaju smer vaspitač za tradicionalne igre.

-Nama je ovo prvi put da sarađujemo, pre svega, zahvaljujući profesoru Slobodanu Balaću koji je naš član. Ujedno student ove škole Slaven Balać takođe je deo orkestra. Ranijih  godina nastupali  smo sa folklornim ansamblom jer je Kikinda zahvaljujući „Guslama“ veoma priznata u našem miljeu. Očekujem da ćemo sa školom proširiti saradnju, a samim tim i sa Kikinđanima – istakao je Grujić.

Direktorka VŠSSOV Angela Mesaroš dodala je da su školi na raspolaganju resursi  AKUD „Sonja Marinković“  iz narodne tradicije.

-U susret predstojećim praznicima želeli smo da organizujemo koncert za studente i građanstvo. Ovo je bila prilika da se na sceni pojave i  naši studenti tradicionalnog smera koji su bili u prilici da se iz prve ruke upoznaju sa tim kako svoju školu mogu da primene prilikom angažovanja u kulturno-umetničkim društvima – rekla je Angela Mesaroš Živkov.

Veliki narodni orkestar predstavio se vojvođanskim kompozicijama koji je obuhvatio srpske, mađarske, rumunske i romske igre. Svirali su starogradske igre, kao i deo repertoara Srbije.

81c5ed3e-eb9b-439d-b112-7a88865f5371

U organizaciji Streličarskog kluba „Apolo“ u Kikindi u SC „Jezero“ održava se drugi „Sova kup Kikinde“ koji je ujedno i drugo kolo Kupa Srbije u streličarstvu. Naš Grad ugostio je 92 najbolja takmičara iz čitave zemlje, istakao je Ljubomir Zamurović, predsednik Upravnog odbora kluba.

-Streličari se  nadmeću se u svim kategorijama od pionira do veterana. Gađaju  oni koji su se kvalifikovali na kvalifikacionim turnirima, tako da smo ugostili najbolje u Srbiji – kazao je Zamurović.

Kikindski klub na ovom kupu ima šest predstavnika. Bora Stankić i Dragan Čobić su u veteranskoj kategoriji, Sara Zamurović i Zaviša Lučić su u seniorskoj konkurenciji, Đorđe Mišković je junior, a Ana Lukić je kadetkinja.

-To je veliki uspeh kako za „Apolo“, tako i za sam grad, ali i promociju streličarskog sporta. Klub raste i u budućnosti očekujemo velike rezultate. Podršku ovom takmičenju pružila je lokalna samouprava koja nam je pomogla da u odličnim uslovima organizujemo turnir. Grad je prepoznao streličarstvo kao novi brend – dodao je Zamurović.

Gađa se u disciplinama goli luk bez nišana, olimpijski luk koji je i osnovna disciplina i složeni luk.

med zeravica

Gazdinstvo Žeravica iz Bašaida koje je učestvovalo na Etno sajmu hrane i pića u okviru štanda Grada nagrađeno je posebnim priznanjem u kategoriji meda i proizvoda od meda. Suncokretov med koji proizvodi Radovan Žeravica odlično je ocenjen, a nagrada je još značajnija kada se uzme u obzir da se na sajmu u Beogradu predstavilo više od 300 proizvođača tradicionalnih prehrambenih proizvoda. Sajam je imao međunarodni karakter, sa učesnicima iz Republike Srpske, BiH, Crne Gore i Grčke. Cilj manifestacije ostao je nepromenjen tokom godina, a to je  utemeljenje robne marke etno proizvoda.

Radovan je pčelarstvom počeo da se bavi pre sedam godina na nagovor prijatelja iz Novog Bečeja.

-Danas imam 70 košnica, a počeo sam sa četiri. Proizvodim med od uljane repice i on prvi dođe. Nakon toga sledi bagremova, pa suncokretova paša. Osim čistog meda kupcima nudimo med sa bundevinim semenom, sa koprivom, sa cimetom, suvim orašastim plodovima, sa sušenim plodovima, polenom, propolis u medu – kazao je Žeravica.

Kako bi na najbolji način iskoristili blagodeti koje pčele pružaju Radovanova ćerka Sanja Ćirić Žeravica postala je sertifikovani apiterapeut. To je osoba koja je specijalizovana za lečenje upotrebom pčelinjih proizvoda. Oformili su apikomoru sa inhalacijama gde je moguće inhalirati se vazduhom iz pčelinjih košnica. Za inhalaciju se koriste polen, med, matična mleč, propolis. Vazduh iz košnice udiše se kroz inhalator i tako se rešavaju tegoba. Apikomora izgrađena je od prirodnih materijala i radi kada su i pčele aktivne. Sanja proizvodi i meleme i kreme od pčelinjeg voska u koji se dodaju biljna ulja.

 

moja prva plata 1

Na program Nacionalne službe za zapošljavanje „Moja prva plata“, čiji je cilj podsticanje zapošljavanja mladih i podrška privredi da dođe do nedostajućeg kadra, na teritoriji Severnobanatskog upravnog okruga prijavio se 131 poslodavac sa 317 radnih mesta. Među njima je 18 poslodavaca iz javnog sektora sa 45 radnih mesta, dok je 113 firmi iz privatnog sektora sa 272 radna mesta, saznajemo od Ivane Felbab, načelnice Odeljenja za posredovanje u zapošljavanju Filijale Nacionalne službe za zapošljavanje.

-Poslodavci iz privatnog sektora najviše traže radnike sa srednjom školom i to u oblastima administracije, trgovine i mašinstva. U javnom sektoru najveća je potražnja za medicinskom strukom. Kada je reč o osobama koje imaju visoku stručnu spremu poslodavci traže diplomirane ekonomiste i tehnologe – istakla je Felbabova.

Program je namenjen društveno odgovornim poslodavcima koji su spremni da daju šansu mladim ljudima da steknu svoja prva radna iskustva, osposobljavajući ih za samostalan rad na konkretnim poslovima, a prema unapred utvrđenom planu osposobljavanja. Mladi do 30 godina imali su mogućnost da se na oglašene pozicije prijave do 6. decembra.

-Prijavilo se 96 kandidata i to najviše za administrativne poslove i oblast trgovine. Uslov je bio da se nalaze na evidenciji, da imaju najmanje srednju stručnu spremu, da su do 30 godina, da nemaju radnog iskustva ili da je ono kraće od šest meseci, da nisu ranije koristili sredstva iz programa „Moja prva plata“, kao i da nisu u prethodnih šest meseci bili u radnom odnosu kod poslodavca kod kog konkurišu – podsetila je naša sagovornica.

U toku je izbor kandidata koji traje do 22. decembra. Najkasnije do 29. decembra na portalu „Moja prva plata“ biće objavljene konačne liste poslodavaca sa brojem izabranih kandidata.

-Nakon što izađe konačna lista zaključenje trojnog ugovora između Nacionalne službe, poslodavca i odabranog kandidata biće organizovano od 1. do 19. januara naredne godine – pojasnila je Ivana Felbab.

Program „Moja prva plata“ podrazumeva osposobljavanje nezaposlenog za samostalan rad radi sticanja veština, znanja i kompetencija. Program se realizuje bez obaveze zasnivanja radnog odnosa. Po isteku osposobljavanja za rad poslodavci odlučuju da li će zasnovati radni odnos sa kandidatima.

Plata i doprinosi devet meseci

Program „Moja prva plata“ finansira se devet meseci. Srednjoškolci dobijaju 28.000 dinara, a oni sa visokim obrazovanjem imaju zaradu od 34.000 dinara. Svima se uplaćuje doprinos u slučaju povrede na radu i profesionalne bolesti. Novac im isplaćuje Nacionalna služba za zapošljavanje, a poslodavci mogu mladima da isplate i dodatna sredstva koja ne mogu da budu veća od iznosa koji isplaćuje NSZ.

 

 

393088683_1084435825892500_1258077775890304963_n

U Galeriji „Tera“ otvorena je izložba na kojoj su izložena dela apstrakcije iz fundusa slikarske kolonije udruženja građana „Krila anđela“ iz Novih Kozaraca. Izložena dela nastala su u pomenutom udruženju građana, a slike  je odabrala kustoskinja Verica Nemet.

-Na moje veliko zadovoljstvo kustoskinja je odabrala fantastične radove jer su sva ova dela bila na izložbama u Bukureštu i Temišvaru. Izložena su dela Jordana Gelevskog iz Makedonije i Milene Krstin iz Novog Miloševa koja je započela da slika apstrakciju nakon zajedničkog dogovora i njena umetnost izlagana je u inostranstvu i u galerijama našoj zemlji. Milivoje Štulović, akademski slikar iz Kragujevca kikindskoj publici predstavlja se sa četiri slike, a mogu se videti i dela master akademskog slikara Anite Bunčić, kao i Anite Gavrilović čije slike su budućnost slikarstva – istakao je predsednik udruženja „Krila anđela“ Milan Reljić.

Kako je dodao naš sagovornik izložba apstrakcije u njemu je izazvala puno emocija. Ovo je prvi put da je došlo do saradnje između „Tere“ i „Krila anđela“, a sve u interesu grada, napomenuo je Reljić.

-Naše udruženje naredne godine obeležiće deceniju postojanja i rada i mi insistiramo na tome da svi mi koji se bavimo kulturom zajedno radimo u interesu Grada – precizirao je Reljić.

Otvaranje izložbe obogatili su učenici Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“, a Milan Reljić poklonio je sliku Danijelu Perišiću iz umetničkog studija „Sombor“, sa kojim je pre dve godine potpisao Povelju o bratimljenju.

Udruženje građana „Krila anđela“ neguje ideju da likovna umetnost treba da bude dostupna svim slojevima društva. Od kada je osnovano organizuje likovna saborovanja na kojima okuplja one koji su tek počeli da stvaraju, kao i poznate slikare iz naše zemlje, Crne Gore, Rumunije, Mađarske, Hrvatske , Bosne i Hercegovine, Makedonije i Rusije. Tokom devetogodišnjeg rada realizovano je i 30 izložbi, a udruženje je uspelo da se pozicionira kao jedno od značajnijih kulturnih centara u našoj sredini.