кикинда

1707657061869

Prošlogodišnji pobednik lige dvogodaca Žućko vlasnika Lazara Adamova Bilte mlađeg i  gusan Crveni Miodraga Trnića finalisti su lige seniora 38. Svetskog prvenstva u nadmetanju guskova. Oba guska pokazala su srčanost i želju za pobedom i uspeli da uđu u završnicu takmičenja.

U kategoriji dvogodišnjaka finale su obezbedili gusak Aleksandra Adamova i gusan  Danijela Ognjenova. Među jednogodišnjacima najbolji su se pokazali gusani Milana Dražića i Živice Terzića. Dobro utrenirani i u pratnji vernih pratilja beli „gladijatori“ dali su sve od sebe da se nađu u finalnom delu ovogodišnjeg prvenstva.

Borbe za finale nisu razočarale veliki broj gledalaca i ljubitelja belih „gladijatora“, a očekivanja su da će tako biti i u poslednjem kolu.

-Finale će biti održano u nedelju, 25. februara. Program počinje u 10 sati i pored finalnih nadmetanja u sve tri kategorije prisutni će moći da uživaju u revijalnim takmičenjima. Kako se finale uvek održava na sredokraći mesta stanovanja seniorskih finalista, ono će biti organizovano u ulici Milana Malenčića, a preostaje da se premeri gde je tačno pola puta – saznajemo od Živice Terzića, predsednika udruženja „Belo pero“, organizatora jedinstvenog nadmetanja.

Ove godine nadmetanja su počela 16. decembra i učestvovalo je više od 140 gusana u sve tri kategorije među kojima je najviše jednogodišnjaka.

Dani vina 12

Generalni i gradski pobednik 24. „Dani vina“ je Nenad Miladinski sa crnim vinom, odlučili su enolozi nakon što su probali 195 uzoraka takmičarskih vina. Mesni pobednik je, takođe sa crnim vinom kaberne sovinjon, udruženje vinara i vinogradara „Šasla“ iz Iđoša, koje je i organizator pokrajinske manifestacije.

 

Marko Mirkonj, predsednik udruženja „Šasla“ ističe da su se uzorci predavali 7. i 8. februara i bili su razvrstani u pet kategorija, po zahtevu učesnika i to: belo, roze, šiler, crveno i voćno – desertno vino. Belih je bilo najviše, 73 uzorka, crnih 60, roze 46 i šilera 16. Takmičarska vina pristigla su iz svih krajeva Vojvodine: Sremskih Karlovaca, Temerina, Čoke, Mužlje, Čuruga, Dolova, Feketića, Starčeva, Iđoša, Kikinde, Novih Kozaraca i Nakova.

– Vina su ocenjivale četiri komisije sačinjene od enologa iz Čoke, Temerina, Mužlje i Novog Sada. Predsednik je bio Goran Adžić, enolog iz Čoke. Dodelili smo 40 zlatnih medalja, 64 srebrne i 63 bronzanih medalja. Ove godine uručićemo i dve plakete za našim dugogodišnjim saradnicima profesorima Đorđu Papoviću i Nadi Korać sa Poljoprivrednog fakulteta iz Novog Sad– rekao je Mirkonj.

Centralna manifestacija organizuje se u subotu, 17. Februara. Tradicionalno u podne  u Domu kulture u Iđošu biće osveštana takmičarska vina, nakon čega će simbolično započeti orezivanje porodice Stepanov, prošlogodišnjih pobednika. Od 13 sati počeće degustacija vina, a u 14 je dodela pehara, medalja i nagrada.

IMG-e9b4154b147c08bb2f4e4879265cf9e3-V

Dušan Rakić, mladi stočar iz Iđoša bavi se kozarstvom. Kako napominje pre sedam godina intenzivno je počeo da razmišlja čime će se baviti, a cilj mu je bio da ima svoj posao i bude sam sebi gazda.

-Rešio sam da se oprobam u uzgoju koza i što sam više čitao o ovoj grani stočarstva to mi je bila zanimljivija. Tako sam 2018. godine kupio 35 jarića rase alpina sa kojima je sve počelo – otkriva nam Rakić.

Trenutno ima 75 koza u svom gazdinstvu, a kaže da će zaustaviti kada ih bude ima stotinu i 150.

-Interesantno je i to da se niko u porodici pre mene nije bavio poljoprivredom. Roditelji rade u firmama, a mene je oduvek vukla želja da se bavim stočarstvom. Moram da priznam da nije lako, međutim, kada se nešto jako želi u tome se i uspe – napominje Dušan.

Svoje zemlje nema i obradive parcele, kako bi pripremio hranu za svoje stado, dobija po pravu prečeg zakupa. Državne zemlje je sve manje, tako da stočari nemaju dovoljno na raspolaganju.

-Hranu dokupljujem i to su i najveći troškovi. Sreća je pa imam svoje mašine tako da ne plaćam usluge pripreme i obrade zemlje, kao i skidanje useva. Uzgajam najviše ječam i proso – istakao je naš sagovornik.

Izbor je pao na alpinu koja je mlečna koza odnosno daje dosta mleka. Osim toga za ovu rasu dobijaju se  subvencije.

-Subvencije se isplaćuju godina za godinom. Za prošlu godinu bila je 7.000 dinara po komadu, a za ovu godinu, priča se da će biti 10.000 dinara. Svaka pomoć je dobro došla jer je uzgoj skup i ima puno troškova. Mleko predajem mlekari „Karpe dijem“ sa kojom sam zadovoljan jer su ispoštovali  svaki dogovor – napominje mladi poljoprivrednik.

Rakić dodaje i da smatra da je najbolje da koze budu na ispaši jer na livadi ima svega što im je potrebno. Stoga se trudi da stoka što više vremena bude na pašnjacima. Svaka koza u proseku da tri litre mleka, ali treba napomenuti da pola godine, dok je zima, ne daju mleko.

1707571308698

Radiolog, dr Vukosav Trkulja, načelnik Odeljenja radiologije Opšte bolnice dobitnik je nagrade Grada „Dr Ranko Petrović“ u  oblasti zdravstva. Zbog obaveza nije bio u prilici da prisustvuje dodeli priznanja, te smo rešili da ga predstavimo sugrađanima.

Poznata je činjenica da je dr Trkulja iz Leskovca, i po završetku Medicinskog fakulteta došao je u Kikindu, međutim i nas je iznenadila informacija da je njegov otac Kikinđanin.

-Rođen sam u Skoplju. Moj otac je bio zaposlen pri vojsci i detinjstvo i mladost je proveo u Kikindi. Po završetku školovanja kao vojno lice služba ga je odvela u Makedoniju. U Skoplju smo rođeni moj brat i ja i proveli smo deo života u ovom gradu. Pošto se tadašnja država Jugoslavija raspala naša porodica obrela se u Leskovcu gde je otac dobio prekomandu – priča dr Trkulja.

Naš sagovornik u novoj sredini završio je školu i upisao Medicinski fakultet u Nišu.

-Nakon završenih studija trbuhom za kruhom došao sam u Kikindu. U rodnom gradu mog oca dobio sam prvo radno mesto i to u Hitnoj službi. U ovoj službi proveo sam tri godine nakon čega se otvorila mogućnost da se zaposlim u Bolnici. Na Prijemnom odeljenju radio sam nepunih godinu dana kada se ukazala mogućnost da specijaliziram radiologiju. Oberučke sam je prihvatio i od tada, pa do sada, i uveren sam do kraja radnog veka biću deo ovog odeljenja – dodaje naš sagovornik koji kao lekar radi već 15 godina.

Radiologija je, otkriva nam dr Vukosav Trkulja, lepa grana medicine. Dinamična je i u usponu je u svetu.

-Svakodnevno se u svetu otkrivaju nove metode i dijagnostike vezane za radiologiju. Neću preterati ukoliko kažem da je radiologija deo medicine koji najbrže napreduje i u dijagnostici i u preciznosti. Veliki je izazov kada stigne novi aparat i kada treba savladati novi način rada i pregleda. Vrlo je važna u lečenju i može da da odgovore na nedoumice lekara pošto nam omogućava da „zavirimo“ u unutrašnjost tela bez hirurškog zahvata – pojašnjava dr Vukosav Trkulja.

Priznanju Grada nije se nadao, ali mu je drago što je prepoznat njegov rad u najhumanijoj nauci.

-Veoma mi je drago što sam deo plejade dobitnika gradskog priznanja. Ona je dokaz da se cene lekari i lekarska profesija, a poseban je osećaj to što je prepoznat moj rad i zalaganje. Nagrada prija, ali je i obaveza da budem još bolji u poslu koji radim – zaključio je dr Trkulja.

Napominje i da ima odlične saradnike i osoblje, te da je Odeljenje radiologije za ponos.

-Imamo dva nova ultrazvuka, kao i skopijski RTG aparat koji se koristi prilikom pregleda jednjaka, želuca, creva. Ovaj aparat nema niko na teritoriji Grada, samo Bolnica. Pošto dobijemo odobrenje nadležnih počećemo i skopijska snimanja. Ranije smo ih radili na starom aparatu koji se pokvario i ne može da se popravi. Tu je i šezdesetčetvoroslajsni savremeni CT aparat čime je dodatno omogućena kvalitetna, savremena i pouzdana dijagnostika – naveo je načelnik radiologije.

 

Veliki teret tokom kovid pandemije podnelo je i ovo odeljenje koje je radilo 24 sata. I pored puno svakodnevnog posla zaposleni su uključeni u preventivni rad i preventivne preglede. Dr Trkulja smatra da su oni važni i potrebni jer je rana dijagnostika najvažnija na putu izlečenja.

-Bilo nam je teško da se organizujemo, ali je korist višestruka jer smo uspeli da otkrijemo razne promene u organizmu u početnim stadijumima. Trud se isplatio – istakao je dr Vukosav Trkulja.

VOLI DA POMAŽE LJUDIMA

Za medicinu se dr Vukosav Trkulja opredelio zato što voli da pomaže ljudima. Taj poriv se razvio u prvoj godini Gimnazije. Po povratku iz rata, njegov otac počeo je da oboleva od srca i želeo je da mu pomogne. Najbolji način za to bio je da se odluči za medicinu.

VELIKA PORODICA, ISPUNJENJE SNA

Zajedno sa suprugom svio je porodično gnezdo u Kikindi. Ima tri ćerke i uskoro će postati otac četvrtog deteta. Supruga mu je rođena u Nišu, a živela je u Leskovcu.

-Za Kikindu kaže „Nema mrdanje“. Oduševljena je ovom sredinom. Mesec dana nakon što je došla da živi u Kikindi otišli smo u Leskovac da posetimo naše. Kako se potpuno navikla na život u Banatu jedva je čekala da se vratimo sa juga životu ovde. Brzo je postala prava Banaćanka – ispričao nam je porodičnu anegdotu dr Trkulja.

1707508725877

 

Godina drvenog Zmaja, po kineskom kalendaru, počela je danas, 10. februara 2024. i trajaće do 28. januara 2025. godine. Sa svojom najbližom porodicom dolazak Nove godine obeležila je i Fen (62) koja je 2001. godine iz Kine došla u Srbiju. Sugrađanima je poznata kao vlasnica butika u Tržnom centru „Pijaca“.

-Do svoje 39. godine živela sam u rodnoj Kini. I suprug i ja radili  smo u fabrici i živeli smo kao i svi drugi Kinezi. Imala sam jedno dete i kada sam ostala trudna i rešila da rodim i drugo dete došli smo u Srbiju – priča Fen.

Najpre su bili u Novom Sadu nakon čega su se preselili u Kikindu.

-Srpski mi je sada lak. U početku je bilo jako teško. Najviše reči naučila sam od mušterija. Srbija je moja druga kuća, volim što sam ovde – saznajemo od Fen.

Ćerka joj se zove Zuzu i vlasnica je robne kuće u Kikindi sa istim nazivom. Sa njom, sinom Jiho i unucima dočekala je kinesku 2025. godinu jer je običaj da se porodice i prijatelji  okupljaju za posebnom večerom. Na trpezi je mnogo hrane – nudle, hot pot odnosno kotlić sa raznim povrćem i mesom, slani uvojci od kuvanog testa, nian gao, novogodišnji kolač od pirinča, riba, i mandarine, za koje se veruje da donose sreću u narednoj godini.

-Ranijih godina odlazila sam u Beograd gde ima restorana sa našom hranom i pripremala sve za svečanu večeru. Ove godine nisam stigla to da uradim tako da sam pripremila ono što sam mogla – dodaje Fen.

Svi unuci rođeni su u Srbiji i svi žive u Kikindi. Unuka Toto ima 12 godina i najveća je bakina podrška kada zapene sa srpskim jezikom, a pomaže joj i Toni. Svi oni zajedno čuvaju četvoromesečnog Hua.

Kineska Nova godina je i najveća godišnja migraciju ljudi na svetu, jer uoči praznika, milioni ljudi putuju da budu sa porodicom i prijateljima. Slavlje traje 15 dana i završava se Festivalom lampiona. Za godinu Zmaja Fen kaže.

-Biće dobra godina. Zmaj donosi napredak i bogatstvo. Ova godina dobra je za rađanje dece – navodi naša sagovornica.

Za lunarnu Novu godinu, običaj je da se prijateljima i članovima porodice daruju crvene koverte sa novcem (hongbao), kojima se želi blagostanje i sreća u Novoj godini.

1707506317726

Na panel diskusiji „Još jedna balkanska priča: perspektive mladih umetnika“ organizovanoj u Galeriji „Tera“ učestvovali su mladi umetnici i mladi kulturni profesionalci iz Kikinde, Beograda, Novog Sada i Pančeva među kojima je bila i Katarina Popović, vizualna umetnica iz Beograda koja prvi put samostalno izlaže u Galeriji „Tera“ sa izložbom „Balkanska priča“. Mlada umetnica okupljenima je govorila o tome koliko joj je važno što je dobila priliku da samostalno izlaže i to baš u galeriji koja je prepoznata širom sveta. Upravo ova izložba bila je inicijator panel diskusije okrenute mladim umetnicima i kreativcima i njihovim perspektivama nakon završenih studija.

U panel diskusiji učestvovali su i sugrađani Irena Kovač, vizualna umetnica, članica Umetničkog saveta Galerije „Tera“, Sonja Beloš, vizualna umetnica, Filip Bajilo, scenski dizajner i fotograf, Jelena Ciganović, kustoskinja – istoričarka umetnosti, kao i Viktor Cvejić, Bijenale mladih – organizacioni tim iz Beograda, Darija Dragojlović, vizualna umetnica, Multimedijalni centar Led Art – Šok zadruga iz  Novog Sada i Nikola Gajić, vizualni umetnik iz Pančeva.

Govorilo se o ulozi institucija, generacijskog i intergeneracijskog umrežavanja kako u Srbiji tako i regionu, tendencijama u umetnosti, aktivnoj sceni kao i potencijalnim koracima koje svi zajedno možemo preduzeti kako bi se mladim umetnicima omogućilo delovanje u kulturnom prostoru, ispoljavanju kreativnog potencijala, i u suštini,  bavljenje svojom strukom .

U okviru godišnjeg izložbenog programa  „Tera“ je od ove godine uvela prateće aktivnosti. Cilj je da sadržaje poseti više publike, ali i da se kultiviše ukus novih i potencijalnih konzumenata kulturnog sadržaja iz našeg grada.

Svaka izložba imaće barem jednu dodatnu aktivnost koja je u uskoj vezi sa sadržajem, temom ili širim kontekstom tekuće izložbe. U planu su stručna vođenja, panel diskusije i razgovori sa umetnicima, umetnički performansi, kamerni muzički programi ili  međusektorski „džoint-venture“ događaji u kojima će se uključiti i sektor koji deluje van prostora umetnosti i kulture.

IMG-84b8a2be4ebdaed9ee3c3a75d262eb91-V

Andrej Popović, učenik Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i najbolji mladi astrofizičar naše zemlje bio je deo delegacije Srbije koja je od 4. do 7. februara boravila u Evropskoj organizaciji za nuklearno istraživanje, CERN, u Švajcarskoj. Sa njim su bili Danilo Savić, direktor Data centra , Mladen Šljivović, profesor iz Zaječara i Danijela Vučićević iz Centar za promociju nauke.

Andrej je jedini učenik koji je bio u delegaciji i kaže da je tokom boravka upoznao srpske naučnike koji rade u CERN-u, studente koji se školuju putem raznih fondacija i način na koji funkcioniše jedinstveni naučno-istraživački centar.

-CERN je glavni institut u svetu za istraživanje astro fizike i kvantne mehanike. Cilj je da naučnici naprave uslove kakvi su bili na početku stvaranja našeg svemira. Spuštaju temperaturu kakva je bila, stvaraju čestice i proučavaju prošlost svemira. U ovom istraživačkom centru postoje četiri velika eksperimenta: CMS, ALIS, ATLAS i LHC koji detektuju čestice koje se stvaraju pri sudarima. Posetio sam ATLAS i CMS i veoma su me zainteresovali. Govorimo o detektorima od 50 metara u prečniku i kada vidite čitavu mašinu i koliko ljudi radi na tome ostanete zadivljeni – opisao nam je svoje iskustvo Andrej.

U januaru i februaru je probni period za akceleratore i detektore, nema zračenja, tako da se u ovom periodu godine organizuju posete delegacija iz sveta.

-Velika je čast što sam izabran da budem deo delegacije naše zemlje prilikom posete CERN-u. Ovo je jedinstvena prilika pogotovo za nas koji volimo fiziku, s obzirom da naučno-istraživački centar poput ovog ne postoji nigde na svetu – dodao je Andrej.

Naš mladi sugrađanin zahvalan je na prilici koja mu je omogućena jer je ostvario kontakte sa naučnicima koji rade u ovom centru i nada se da će ih održati.

-CERN je veoma kompleksan centar, ali mi se veoma svidela njegova organizacija i način rada. Najveći utisak na mene je ostavilo to što se svi međusobno poštuju i uvažavaju. Nema odnosa lider – radnik. Svi su jednaki, imaju ogromno znanje i žele da ga zajednički usmere na postizanje što boljih rezultata – naveo je Andrej Popović.

Na različitim eksperimentima koji se realizuju u CERN-u radi oko 7900 naučnika i inžinjera koji predstavljaju 500 univerziteta iz celog sveta. CERN danas ima oko 2600 zaposlenih sa punim radnim vremenom, a osnovan je pre 54 godine.

1707501420542

U okviru izložbe „Đorđe Radak Kikinđanin“ u Galeriji Nova Narodnog muzeja organizovano je predavnje o zadužbini u Matici Srpskoj. Dr Jelena Veselinov, upravnica poslova u Matici Srpskoj predstavila je zadužbinu našeg sugrađnina.

-Đoka Radak osnovao je sedam zadužbina i sve su bile pod upravom Matice srpske. Sve su bile različite, tako da su različito i funkcionisale i različito su trajale. Pojedine zadužbine bile su daleko od ciljeva Matice srpske i zato je bilo teško realizovati ih. Nije bilo lako iz Novog Sada tražiti udavaču, koju Đoka Radak detaljno opisuje od toga kakvog zdravstvenog stanja treba da bude, od kojih roditelja treba da bude, do toga za koga se udaje kako bi joj se dao miraz  – kaže naša sagovornica.

Radak je bio veliki zadužbinar i celokupno svoje imanje, koje nije bilo malo i iznosilo je oko 250.000 ondašnjih kruna 1906. godine, kada je umro, testamentom je ostavio na upravljanje Matici srpskoj.

-Njegov književni fond i stipendijska zadužbina mogla je sasavim lepo da funkcioniše jer je bila u sladu sa ciljevima Matice srpske. Đorđe Radak nije poslušao savet Matice srpske i svu imovinu je prodao, tako da je osnovna imovina zadužbina bila u novcu. Period posle njegove smrti bio je veoma turbulentan imali smo Veliki rat, Prisajedinjenje, Drugi svetski rat kada su se menjale valute i nastajale nove države. Došlo je i o devalvacije dinara tako da se njegova zadužbina smanjivala zbog opštih društvenih okolnosti. Svega dve njegove zadužbine su u punoj meri ispunjavale svoje ciljeve – otkrila je dr Veselinov.

Zdužbinarski fondovi su uticali da se Matica srpska održi i Radak je bio jedan od najvećih dobrotvora. Povod za izložbu je dvestogodišnjica od rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti Kikinde 19. veka koja je otvorena do 17. februara.

 

1707495429802

 

„Seobe kao gradnja istorije- formiranje etničkog, verskog i jezičkog mozaika Banata“ bila je tema o kojoj je srednjoškolcima govorio dr Milan Micić, generalni sekretar Matice srpske. Cilj je da mladi više saznaju, ali i zainteresuju se za zavičajnu istoriju.

-Važno je naučiti istoriju svog kraja i moj cilj je da zainteresujem učenike da saznaju više o svojim precima. Ukazao sam na procese i sve ono što se dešavalo u Banatu od 15 veka do danas i kakav etnički, verski i jezički mozaik smo dobili migracijama i neprestanim seobama. Važno je da đaci nauče porodičnu, istoriju svoje sredine, pa i čitavog zavičaja jer će ih to saznanje oplemeniti, obogatiti i učiniti ih svestranijim ličnostima – rekao je Milan Micić.

Banat je migraciono područje tvrdi dr Micić, a među najinteresantnijim su migracije u 18 veku kada je Banat oslobođen od turske vlasti i kada je počelo naseljavanje Kikinde i drugih delova i doseljavanje Nemaca, Mađara, Bugara, Rumuna, Čeha. Tu su i kolonizacije u 20 veku između dva i posle Drugog svetskog rata, kada su ove krajeve naselili kolonisti iz dinarskih krajeva koji su u znatnoj meri oblikovali ovaj prostor.

-Istorija i kultura ljudi u Banatu mnogo je dinamičnija nego pejzaž u kom žive. U njima postoji jaka unutrašnja dinamika i vrlo interesantna istorija koja je zanimljiva za svakog istraživača – dodao je Micić.

Priči o formiranju Banata prisustvovala je i Valentina Mickovski, članica Gradskog veća koja je istakla odličnu saradnju sa Maticom srpskom u proteklih nekoliko godina.

-Od kada je Grad potpisao sporazum sa ovom ustanovom kulturni sadržaj u gradu postao je mnogo bogatiji. Predstavnici Matice srpske, kulturnih ustanova i grada održali su sastanak na kom su dogovorene zajedničke aktivnosti u ovoj godini. Tako će značajno učešće imati u obeležavanju jubileja od smrti Dušana Vasiljeva i 250 godina Distrikta – dodala je Valentina Mickovski.

policija (2)

Stanje bezbednosti na području Policijske uprave u januaru ove godine, bilo je povoljno, ocenjuju u Policijskoj upravi Kikinda. Prioritet u radu bila je prevencija prekršaja i krivičnih dela, očuvanje stabilnog javnog reda i mira i potpuna zaštita života, lične i imovinske sigurnosti građana Severnobanatskog okruga.

Na području Policijske uprave u Kikindi, u januaru 2024. godine, registrovano je 124 krivičnih dela  što je smanjenje od 17,88 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Iz oblasti opšteg kriminala je registrovano 108 krivičnih dela ili 14,96 procenata manje, iz oblasti privrednog kriminala, otkriveno je 12 krivičnih dela što je za  za dva manje u odnosu na isti mesec lane, dok je u oblasti visokotehnološkog kriminala evidentirano je jedno krivično delo i iz ekološkog kriminala tri krivična dela.

U januaru je 11 lica uhvaćeno u izvršenju krivičnog dela, a od ukupno 43 registrovana krivična dela sa nepoznatim izvršiocem, rasvetljeno je 48,84 odsto krivičnih dela. Podneto je 11 krivičnih prijava zbog sumnje da su izvršena krivična dela neovlašćeno držanje opojnih droga. Registrovano je i pet krivičnih dela nasilja u porodici i izrečeno je ukupno 49 hitnih mera  od kojibg je 36 privremenih mera zabrane kontaktiranja i prilaska žrtvi i 13 privremeno udaljenje mogućeg učinioca iz stana. Registrovano je 40 krivičnih dela protiv imovine  i to: 20 krađa, 19 teških krađa i jedna prevara.

Na teritoriji Severnobanatskog okruga u januaru 2024. godini nije bilo narušavanja javnog reda i mira u većem obimu, niti težih oblika ugrožavanja lične i imovinske sigurnosti građana. Broj registrovanih prekršaja u januaru ove godine je 21, što je manje za 34,37 odsto u odnosu na isti period 2023. godine.

Foto: službena FB stranica MUP-a

U oblasti bezbednosti saobraćaja u januaru 2024. godine evidentirano je ukupno 25 saobraćajnih nezgoda, što je manje za 3,85 procenata u odnosu na 2023. godinu. U saobraćajnim nezgodama nije bilo poginulih, šest osoba zadobilo teške i 12 osoba lake telesne povrede. Otkriveno je ukupno 835 prekršaja po saobraćaju. U kontroli saobraćaja otkriveno je 85 prekršaja zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, 311 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila, 134 prekršaja zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 5 prekršaja zbog upotrebe mobilnih telefona tokom vožnje i tri prekršaja zbog upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.

U januaru 2024. godine, prema stranim državljanima preduzete su 393 mere, dok je u istom periodu 2023. godini prema stranim državljanima preduzeta 231 mera. Tokom januara realizovano je 16 dislokacija iregualrnih migranata, gde je ukupno dislocirano 76 migranata iz. „divljih kampova“ i smešteno u regularne prihvatne centre KIRS-a.

Iz Policijske uprave podsećaju vlasnike oružja, koji nisu zamenili stare obrasce oružanih listova za oružane listove sa čipom, da su u obavezi da to učine do 5. marta ove godine. Takođe, apeluju na građane da koriste mogućnost elektronskog zakazivanja termina za izradu dokumenata, putem Euprave.gov.rs, kao i uslugu onlajn zamene vozačke dozvole.