кикинда

djaci-skola-f

Ministarka prosvete Srbije Slavica Đukić Dejanović izjavila je za FoNet da će mala matura za đake osmog razreda biti održana, ali da će biti pomereni prvobitno planirani datumi polaganja – 16. 17. i 18. jun.

„Mala matura, završni ispiti, biće odložena ali će svakako biti održana, potpuno smo spremni“, kazala je Slavica Đukić Dejanović i dodala da će nakon polaganja probnih ispita biti poznati i novi datumi za polaganje regularne male mature.

Ministarka je podsetila da je probna mala matura prvobitno bila predviđena za mart, ali je probni ispit iz matematike potom odložen za 25. april.

„Školama je dato da organizuju polaganje probnog ispita iz srpskog, odnosno maternjeg jezika, kao i za izabrani predmet u terminima koji školama odgovaraju. Škole su u vrlo različitim statusima i prosto ne možemo im dati jedan termin za sve“, kazala je ministarka.

Kada je reč o srednjim školama i fakultetima, Slavica Đukić Dejanović je poručila da, ako je reč o punoletnim osobama, one same odlučuju da li će završiti školsku godinu ili neće.

„Što se tiče srednjih škola i fakulteta, učenje ide u skladu sa procenama i željama roditelja, ako su maloletna deca u pitanju. Ako su punoletni, oni sami odlučuju da li će završiti školsku godinu ili neće. Ne možemo nikoga da nateramo da ide u školu, ako se ne radi o osnovnoj školi“, rekla je Slavica Đukić Dejanović.

Izvor: Mediji

sss-albanija

Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski“, drugu godinu zaredom, domaćin je gimnazijalcima iz Lješa iz Albanije u okviru programa „Superškole“ koji sprovodi Regionalna kancelarija za saradnju mladih. Tema projekta bila je „Izgradnja mira i jačanje miran na Balkanu“.

Nakon što su Kikinđani boravili u Gimnaziji „Hidajet Lježa“ i upoznali se sa kulturom, istorijskim znamenitostima, načinom života, školskim programom u Lješu, dobili su priliku da u proteklih sedam dana uzvrate gostoprimstvo za 15 učenika i dve profesorke koji su boravili u našem gradu.

Megi Hodža ima 16 godina i prvi put je boravila u Kikindi.

-Prvi put sam deo projekta RYCO i drago mi je što sam boravila u vašem gradu. Za mene je ovo veliko iskustvo kojeg ću se sećati čitavog života. Najveći utisak na mene je ostavio Mokrin haus i ljudi koje sam tamo upoznala. Boravili smo i u Ateljeu „Tera“, a posetili smo i Muzej odakle kao uspomenu nosim skulpturu u glini. Mamutica Kika je ogromna, nisam ni sanjala da ću videti repliku životinje koja je nekada davno nastanjivala našu planetu – saznajemo od Megi.

Našu sredinu opisala je kao mirnu i gostoljubivu.

-Kikinda je puno mirnija od Lješe i to je na mene ostavilo pozitivan utisak. Ima puno znamenitosti koje mi se dopadaju. Među nama, mladima ima puno sličnosti i lako smo pronašli zajednički jezik – kaže mlada Albanka.

Razgovor sa nama završila je na srpskom jeziku koji se potrudila da nauči sa rečenicom:
-Jako sam srećna što sam došla.

I njena domaćica petnaestogodišnja Nikolina Pap, ima samo reči hvale o Lješi koju su Kikinđani posetili pre tri nedelje druge i uče o drugim lokalnim zajednicama.

-Sam projekat je interesantan i omogućio mi je da upoznam nove prijatelje. U Albaniji smo posetili zamak, more i plažu. Obišli smo Lješ i okolna mesta i utisci su takvi da imam želju ponovo da posetim ovu zemlju – navela Nikolina.

Program su podržale vlade Albanije, Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i Bosne i Hercegovine, dodao je Vanja Tomašev, profesor SSŠ „Miloš Crnjanski.

– Ciljevi projekta su pomirenje, razbijanje predrasuda i zbližavanje naroda na zapadnom Balkanu i mi smo ih u potpunosti ispunili. Kako smo prošle godine bili prezadovoljni saradnjom sa Gimnazijom „Hidajet Lježa“, ponovo smo ih odbrali za partnera. Povezivanje mladih, siguran sam da će se puno doprineti miru na zapadnom Balkanu – zaključio je Tomašev.

Tokom razmena organizovano je mnoštvo aktivnosti, radionica, poseta.

 

A.Đ.

 

Ivetic-(1)
Branko Ivetić, čuveni odbojkaš, zatim sportski  radnik, a potom i trener, preminuo je u 76. godini  u Novom Sadu nakon duge i teške bolesti. Ostaće upamćen kao jedan od najdarovitijih odbojkaša poniklih u Kikindi.
Ivetić je, kako je zabeleženo na sajtu OK Vojvodina, rođen u Mokrinu, da bi se kao dečak s porodicom preselio u Kikindu, u kojoj je završio srednju školu, pa upisao Mašinski fakultet u Beogradu. Prve sportske korake načinio je u ovdašnjem Radničkom, koji se tada takmičio u Prvoj saveznoj ligi SFRJ. Već kao srednjoškolac ustalio se u prvoj postavi.
Branka se, sa setom u glasu, priseća njegov drugar iz kikindskog komšiluka u Ulici Đure Daničića, Jovica Bešlin. Nekadašnji poznati fudbaler i fudbalski sudija najvišeg ranga kaže da su njih dvojica ista generacija, da su se svakodnevno družili, zajedno odlazili u osnovnu školu (sadašnja OŠ „Sveti Sava“), igrali fudbal na goliće…
-Izvanredno smo se slagali – priča Jovica. – Bio je tako pozitivan, pouzdan u svemu. Drugarčina do korica. Kasnije su nam se životni i sportski putevi razišli. Povremeno smo se, na obostranu radost, susretali. Baš me rastužila vest da ga više nema…
Za Brankom žale svi koji su ga poznavali, pogotovo ljudi iz odbojkaškog sveta. Među takvima je i Petar Nikolić, čuveni as Radničkog. Veli da ga je potresla najtužnija informacija iz Novog Sada:
-Znao sam da je u poslednje vreme nije bio najzdraviji, ali sam verovao ga će prebroditi i ovu životnu bitku. Bio je, inače,  veliki borac i beskompromisni optimista. Sećam se kada je, kao junoša, ušao u našu prvu postavu. Lep i šarmantan dečko, stasit, bogomdan za odbojku. Uz to, uvek siguran u sebe, do beskraja požrtvovan. Borac. Imao je čudesnu moć da motiviše kolektiv. I nama starijima, u žaru borbe, podstičući nas na maksimalan angažman i na treningu i na meču, umeo je  prekorno da podvikne: „Brečavajte se“.Ja, kao dođoš, ne razumem reč, pa tražim da objasni šta mu to znači. A on će, malo začuđen: „Kako ne znaš šta to znači, pa brečavajte se, bacajte se za svaku loptu“.  I tako našeg Branka od milošte nazvasmo Brečko. Otišao je, posle srednje škole, od nas, ponevši i nadimak, koji ga je neprekidno kroz život pratio. Sada nam Brečko ode u legendu…
I Miško Kijac, iz Kleka, čuveni igrač GIK Banata iz Zrenjanina, Ivetića pamti po svemu što krasi uzornog sportistu i karakternu ličnost. Potresla ga je vest o smrti čoveka kojeg je beskrajno poštovao. Za Branka veli da je bio krajnje neposredan i druželjubiv, spreman  da svakome  u nevolji pomogne. „Balkanska duša, u pravom smislu“. Dodaje da je Ivetić s porodicom živeo u Novom Sadu.  Kad god  bi se susreli  uvek je nostalgično pričao o „svojoj lepoj varoši Kikindi“, u kojoj je proveo detinjstvo i ranu mladost.
Branko Ivetić je, na sajtu Voše je zabeleženo, sem za Vojvodinu, nastupao i za GIK Banat i Staru Pazovu, te se po završetku karijere ponovo obreo u Vojvodini, obavljajući stručne poslove i baveći se trenerskim pozivom. Jedno vreme radio je u trgovinskom preduzeću „Agrovojvodina“. Branko Ivetić je iza sebe ostavio dve ćerke i sina.
PARTIJA ZA UDžBENIKE
Vojvodina je u sezoni 1969/70 bila prvak Jugoslavije. Petar Nikolić pamti odlučujuću utakmicu koja je Novosađanima donela laskavu titulu prvaka Jugoslavije.
-Taj susret, koji sam pratio preko televizije, nikada neću zaboraviti. Vojvodina je sa 3:0 pobedila do tada neprikosnovenu Mladost, a njen ključni igrač bio je Ivetić. Naš Brečko je bio maestralan. Ni najmanji kiks nije napravio.Brečkova partija za udžbenike.
M. I.
svetski-dan-zdravlja-1

Povodom Svetskog dana zdravlja, 7. aprila, Crveni krst i Dom zdravlja organizuju akciju kontrole zdravlja.

Sugrađani će u ponedeljak, 7. aprila, od 9 do 11 sati u prostorijama Crvenog krsta, u Nemnjinoj broj 4, moći da provere krvni pritisak i šećer u krvi, da razgovaraju sa zdravstvenim radnicima i dobiju savete.

Ovogodišnja kampanja održaće se  pod sloganom „Zdravi počeci, budućnosti pune nade” i ističe važnost kvalitetne nege majki i novorođenčadi, pozivajući zdravstvene sisteme i vlade da pojačaju napore kako bi sprečili rizične ishode u trudnoći i porođaju.

 

Tractor agricultural machine cultivating field.

Tokom marta na teritoriji grada palo je 75 litara kiše po kvadratnom metru, što je iznad višegodišnjeg proseka. Samo u poslednjoj nedelji prošlog meseca palo 36 litara vodenog taloga što je nadomestilo nedostatak vlage u zemljištu.

-Južniji delovi teritorije grada dobio je manje, a severniji nešto više padavina – saznajemo od Zorana Simića, savetodavca Poljoprivredne stručne službe „Kikinda“. – Zalihe vlage su se popravile tako da je i stanje uljane repice i pšenice u ataru bolje nego pre padavina.

Najveći deo pšenice posejan je u optimalnim agrotehničkim rokovima. Vreme pogoduje pšenici, sada ima dovoljno padavina i rezerve vlage u zemljištu nisu zanemarljive. Sve to pogoduju dobroj vegetaciji.Zaštita useva, od štetnih organizama, biće neophodna kako bi se osigurao visok i stabilan prinos.

-Temperature i padavine pogoduju razvoju patogena kod ozimih strnina i uljane repice, tako da se mora ozbiljno pristupiti problemu sa zaštitom. Savetujem da se ne čekaju prvi simptomi, jer tada, obično, bude kasno. Potrebne su preventivne mere nege jer bez ulaganja nema ni sigurnog roda – podsetio je Simić.

Setva prolećnih kultura, pre svega suncokreta i kukuruza, neće početi pre nego što se zemljište dobro prosuši.

-Očekivanja su da najveći prolećni posao započne do polovine aprila. Temperatura nije limitirajući faktor, a i vlage ima dovoljno, međutim, poljoprivrednici ne mogu da uđu u njive – navodi naš sagovornik.

Poučeni iskustvom iz prethodne četiri sušne godine, poljoprivrednici će voditi računa o setvenoj strukturi.

-Zasigurno će se nastaviti trend smanjenja površina pod kukuruzom. Na teritoriji severnog Banata i prošle i ove godine manje je njiva pod „zlatnim „ zrnom. Sa druge strane povećavaju se površine pod suncokretom i uljanom repicom. Sušna leta i visoke temperature gubi se mogućnost da poljoprivrednici imaju stabilnu i visoku proizvodnju kukuruza. Sve više se odlučuju na alternativne kulture. Pretpostavka je da će kukuruz zameniti sirak, međutim sistem otkupa još uvek nije zaživeo – dodao je Simić.

SKUPLJA SETVA

Setva kukuruza će biti skuplja prvenstveno zbog stalnog poskupljenja mineralnih đubriva i, kako se približavaju rokovi setve, cene đubriva idu nagore. Seme kukuruza nije poskupelo, ali su cene hemijskih sredstava različite, nekima se cena nije menjala, a drugima je viša za oko 20 odsto.
Sa druge strane za seme suncokreta biće potrebno 9.000 dinara po jutru, đubrivo 11.000 dinara, naftu 12.000 i hemiju 6.000 dinara. U ove cene nisu uračunati sopstveni rad, kao ni usluge mehanizacije ni ostali troškovi.
Poljoprivrednici očekuju da će najviše novca trebati za setvu kukuruza oko 100.000 po hektaru, a za suncokret oko 66.000 dinara ne računajući arendu, usluge, amortizaciju, sopstveni rad

A.Đ.

VSSSOV-(1)

U Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača započete su pripreme za upis u školsku 2025/2026. godinu. Kako je istakla direktorica Angela Mesaroš Živkov, u očekivanju je i novi studijski program.

-Predata je dokumentacija za smer strukovni socijalni radnik. Očekuje se odgovor Komisije za akreditaciju i nadamo se da ćemo imati i taj smer od naredne školske godine – saznajemo od naše sagovornice.

Na smeru strukovni vaspitač dece predškolskog uzrast planirano je 70 studenata. Od tog broja 50 budžetskih i 20 samofinansirajućih. Planom upisa predviđeni su i studenti na drugoj godini master strukovnih studija, drugog stepena. Od 50 potencijalnih studenata, dva mogu da se upišu na budžet.

-Predložili smo da se školarina ne menja, da bude 54.000 dinara za osnovne studije i 75.000 dinara za master strukovne studije. Mogućnost plaćanja je na 10 mesečnih rata. Konkurs za prijemni ispit biće raspisan krajem maja, početkom juna, nakon čega će kandidati moći da se prijave i polažu prijemni ispit. Nismo ga menjali tako da će budući brucoši proći proveru govornih, muzičkih i fizičkih sposobnosti, kao i test opšte kulture – navela je Mesaroš Živkov.

Povodom 71. godine postojanja i rada Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje u petak, 4. aprila biće dodeljene diplome svršenim studentima osnovnih i master strukovnih studija. Ovom prilikom biće proglašen student generacije na osnovnim studijama i dodeliće se plaketa „Dr Jelena Mićević Karanović“ najboljem studentu master studija.

Jedina visokoškolska ustanova u Kikindi u petak i subotu, 4. i 5. aprila biće domaćin Međunarodnoj konferenciji „Savremeno obrazovanje“ u organizaciji Alijanse prosvetitelja Srbije, Pedagoškog fakulteta Univerziteta Istočno Sarajevo, društava defektologa Crne Gore i Vojvodine i Resursnog centra za specijalnu edukaciju iz Beograda. Na konferenciji će učestvovati 61 izlagač iz Mađarske, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije, Hrvatske i Srbije.

A.Đ.

bolnica-pregledi-(2)

Na osnovu epidemiološke situacije i procene da je trend stope incidence influence opadajući, Komisija za zaštitu od bolničkih infekcija Opšte bolnice Kikinda donela je Odluku o ukidanju zabrane posete pacijenata u Opštoj bolnici Kikinda, uz obavezno nošenje maski za posetioce i pacijente.

Posete su dozvoljene počev od danas, 2. aprila, od 15 do 17 časova, uz kratkotrajno zadržavanje posete. Zabrana poseta i dalje važi na Infektivnom i Dečjem odeljenju, kao i u Jedinici za intenzivno lečenje.

zorica-despotov-biblioteka-(2)

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ obeležen je Međunarodni dan dečje knjige, 2. april i 220 godina od rođenja Hansa Kristijana Andersena. Zajedno sa pesnikinjom za decu Zoricom
Despotov osnovci škole „Jovan Popović“ razgovarali su o čaroliji knjiga.

-Sa decom sam pričala o tome koje bajke čitaju, da li uopšte čitaju, šta im sviđa, šta su naučili iz bajki. Bajke su suština života i važne su u odrastanju svakog deteta. Uče nas da razlikujemo dobro od zlog i daje nam nadu da dobro uvek pobeđuje. Moja omiljena bajka je „Uspavana lepotica“, mada su sve sjajne – istakla je Zorica Despotov.

Ovaj dan slavi ljubav prema čitanju i podstiče decu da otkriju svet mašte kroz pisanu reč, navela je v.d. direktorica Narodne biblioteke Dunja Brkin Trifunović.

-Želja nam je da širimo kulturu i ljubav prema knjizi, da pokažemo da je ona jednako zanimljiva, a korisnija je mnogo od telefona i modernih tehnologija. Trudimo se da obeležimo sve važne datume i da podsetimo na sve važne pisce koji su oblikovali svet i književnost do danas. Trudimo se da podstičemo ljubav prema čitanju, knjizi, biblioteci i razvijanje pismenosti – dodala je Brkin Trifunović.

Iz Biblioteke podsećaju da je ova godina u znaku jubileja, 180 godina od osnivanja, te će i programi biti usmereni na značajnu godišnjicu.

A.Đ.

vodomeri-1

Javno preduzeće za komunalnu infrastrukturu i usluge „Kikinda“ obaveštava potrošače da u narednom period počinje redovno očitavanje stanja vodomera u kategoriji domaćinstva, u Kikindi i Sajanu.

Očitavanje će se obavljati svakog radnog dana od 7 do 15 časova.

Tačno očitano stanje potrošnje na vodomeru u obostranom je interesu, ze iz pomenutog preduzeća mole korisnike da u tom vremenskom periodu omoguće radnicima JP „Kikinda“ nesmetan pristup vodomerima, da sa poklopaca šahtova i iz samih šahtova uklone sve što bi otežalo ili onemogućilo očitavanje stanja.

Održavanje šahta u kojem se vodomer nalazi obaveza je potrošača i zato je neophodno da vode brigu o njima.

Ukoliko se neko od potrošača za vreme očitavanja ne bude nalazio na adresi lokacije vodomera, biće ostavljeno pismeno obaveštenje o poseti sa brojem telefona na koji su u obavezi da jave stanje sa svojih vodomera u roku od pet dana, na broj telefona 422-509 svakog radnog dana od 8 do 13 časova. Takođe, korisnici koji u narednom periodu ne budu kod kuće mogu obaveštenje o stanju vodomera da istaknu na vidnom mestu na svojim objektima (kapija, prozor…) kako bi ih čitači evidentirali.

Podsećamo da JP „Kikinda“ svakako nudi mogućnost prijave stanja vodomera u periodu od 10. do poslednjeg dana u mesecu brzo i jednostavno preko aplikacije na sajtu jpkikinda.rs, klikom na baner PRIJAVA STANJA VODOMERA i unosom podataka sa prve strane računa ili pozivom na broj 422-509 od 20. do 25. svakog meseca.

Prijava stanja vodomera moguća je samo za fizička lica, vlasnike pojedinačnih vodomera.

autizam

Svetski dan osoba sa autizmom obeležava se pod sloganom „Unapređenje neurodiverziteta i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija (UN)“, kojim se naglašava ukrštanje između neurodiverziteta i globalnih napora za održivost i pokazuje kako inkluzivne politike i prakse mogu da pokrenu pozitivne promene za pojedince sa autizmom širom sveta, saopštile su UN.

Kako navode UN, ovogodišnja diskusija istražuje ulogu neurodiverziteta u oblikovanju politika koje promovišu dostupnost, jednakost i inovacije u više sektora.

Podsticanjem dijaloga i saradnje u više sektora, Svetski dan svesti o autizmu 2025. ojačaće potrebu za kontinuiranim naporima da se eliminišu barijere, promovišu inkluzivne politike i prepoznaju doprinosi autističnih pojedinaca društvu i postizanju ciljeva održivog razvoja.

Od kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 2. april za Svetski dan svesti o autizmu 2007. godine, UN su radile na promovisanju punog ostvarivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda za autistične pojedince, obezbeđujući njihovo ravnopravno učešće u društvu.