камен темељац

viber_image_2023-12-13_16-44-28-163

„Izgradnja brze saobraćajnice, u dužini od 185 kilometara, koja će povezati teritorije Sombora, Kule, Vrbasa, Srbobrana, Bečeja, Novog Bečeja i Kikinde, poznate kao „Osmeh Vojvodine“ – jedna je od najvažnijih vesti za Vojvodinu minulih decenija, a zajedno sa drugim projektima i cele naše države. Ovako veliku i značajnu brzu saobraćajnicu nismo gradili još od početka 70-ih godina i izgradnje auto-puta Beograd-Subotica, koji je građen u fazama“, izjavio je predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović u Bačkom Bregu gde su u sredu počeli radovi na izgradnji prve deonice brze saobraćajnice od granice sa Mađarskom do Srpske Crnje – graničnog prelaza sa Rumunijom.

Događaju su prisustvovali potpredsednik Vlade Srbije i ministar odbrane Miloš Vučević, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić, ambasador NR Kine Li Ming, gradonačelnici Sombora i Kikinde Antonio Ratković i Nikola Lukač i drugi zvaničnici.

Mirović je dodao da veruje u partnerstvo Srbije i Kine koje je dokazano mnogo puta na brojnim zajedničkim projektima, te da ćemo u roku koji je predviđen ugovorom imati realizovanu ovu investiciju.

„Počeli su radovi na izgradnji auto-puta  Beograd – Zrenjanin – Novi Sad,  i na izgradnji brze saobraćajnice „Osmeh Vojvodine“. Sa ovim, ali i sa svim drugim konkretnim projektima, u narednih sedam do osam godina, videćemo potpuno novu sliku Vojvodine, a time i cele naše države“, istakao je Mirović i dodao da je uveren da građani cele Srbije vide konkretne rezultate politike zajedništva i rada na severu naše zemlje.

„Izgradnja ove brze saobraćajnice značiće za građane Sombora, Kule, Vrbasa, Novog Bečeja, Bečeja, Kikinde, Srbobrana, ali i drugih opština koje se nalaze u široj zoni auto-puta. To će značiti nova radna mesta u budućnosti, nove industrijske zone, domaće i strane kompanije, kao i šansu za razvoj turizama“, naveo je Mirović i ukazao da će to značiti mnogo za budućnost i zajedničku borbu da ljudi ostanu u manjim mestima, da se ne sele u gradove i ne odlaze u inostranstvo, već da ovde osnuju svoje porodice.

ZA BRZINU 100 KM NA SAT

Saobraćajnica poznata kao „Osmeh Vojvodine“ odnosno „Smajli” projektovana je za brzinu od 100 kilometara na sat.

Na delu trase planirane brze saobraćajnice, od Sombora do Kikinde, planirana je izgradnja 46 mostova (preko kanala i prolaza za put), 34 nadvožnjaka, pet podvožnjaka i 35 propusta.

Na trasi brze saobraćajnice planirana je izgradnja 12 petlji: Sombor, Kljajićevo, Sivac, Crvenka, Kula, Vrbas Zapad, Vrbas Sever, Vrbas Istok, Vrbas E75, Srbobran Sever, Turija i Kikinda Istok.  Planirana je izgradnja i 13 površinskih kružnih raskrsnica.

VELIKI DAN ZA SRBIJU I VOJVODINU

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić izjavio je da je ovo veliki dan za Srbiju i Vojvodinu, jer će ova saobraćajnica promeniti život građanima Vojvodine. Ovaj put važan je i za Mađarsku i Rumuniju.

„Politika predsednika Vučića je da se Srbija saobraćajno poveže što će omogućiti investicije, nova radna mesta i bolji životni standard“, rekao je Vesić i istakao da je plan da se radi i rekonstrukcija oko 400 kilometara pruge u Vojvodini, paralelna pruga sa brzom prugom za brzine od 120 kilometara na sat.

SIMBOL PRIJATELjSTVA KINE I SRBIJE

Ambasador NR Kine Li Ming izjavio je da je početak izgradnje ove saobraćajnice – događaj koji predstavlja jednu vrstu prekretnice za Republiku Srbiju.

„Kina je veoma ponosna što zajedno sa Srbijom radi na izgradnji njene infrastrukture. Današnji dan predstavlja još jedan simbol prijateljstva između Kine i Srbije“, naveo je ambasador Ming.

 

sc jezero izgradnja 1

Kao i ove 2022. godine, 5. septembra 1977. bio je ponedeljak. Za tadašnje Kikinđane važan dan. Dugo najavljivana, nakon dva propala projekta – 1964. i 1969. godine iz trećeg pokušaja, počela je izgradnja objekta, danas poznatog pod imenom SC „Jezero”.

S izvođačem radova „Krivajom” iz bosanskohercegovačkog gradića Zavidovića (Inženjering u Beogradu), ugovorom od 31. avgusta, preciziran je rok završetka sportske dvorane i bazena: 30. septembar 1978, a svečano je otvaranje bilo predviđeno za 6. oktobar. Toga datuma „Jezero” i jeste bilo otvoreno, ali pošto nije sve išlo ugovorenom dinamikom, tek godinu dana kasnije – 1979.

Maketa 1969.

Kako je prenela tadašnja lokalna štampa, a tri decenije kasnije Milenko Mihaljčić sve to uobličio u svojoj knjizi „Kikindsko blago – 30 godina SC Jezero”, na lokaciji izgradnje 5. septembra 1977. godine okupilo se nekoliko stotina građana, omladine, sportista i sportskih radnika, ali i zvanica: saveznih, republičkih i pokrajinskih funkcionera, pošto su toga dana rukovodioci zapravo bili na otvaranju nove alatnice u „Livnici Kikinda”.

Kamen temeljac za „Jezero” položio je kikindski sportski radnik Đorđe Brašovan, a o značaju izgradnje govorio je Nikola Barošević, sekretar kikindskog Opštinskog komiteta Saveza komunista Vojvodine. Tokom čitave 1978. za dodatne infrastrukturne radove, koji nisu prvobitno bili predviđeni, izdvajano je još mnogo novca, neka su kikindska preduzeća pripomogla dodatnim ulaganjima, ali i radnom snagom svojih zaposlenika. Učestvovali su i omladinci i pripadnici Jugoslovenske narodne armije na služenju vojnog roka u našem gradu.

Otvaranje je prvo pomereno, za 29. novembar (Dan Republike SFRJ), pa za mart 1979, potom i za maj iste godine, a iako nije izrekom kazano, Izvršno veće Skupštine opštine Kikinda bilo je na stanovištu „da je zbog kašnjenja kriva „Krivaja” koja je precenila svoje mogućnosti”.

Nije ni maja 1979. „Jezero” još uvek bilo otvoreno, ali su bazen u objektu počeli koristiti vaterpolisti ŽAK-a, dok su u dvorani prve utakmice odigrali i rukometaši.

Konačno, 6. oktobra 1979. godine, otvaranjem „Jezera” otvoreno je i novo poglavlje kikindskog sporta, a nakon silnih građevinskih i novčanih rašomonijada, koje su pale u zaborav, svima je bilo najvažnije da je naš grad dobio, za to vreme, savremenu sportsku dvoranu i zatvoreni bazen, pa je tako ispunjen san ne samo sportista već i velikog broja Kikinđana.

Praktično odmah, započela je i druga razvojna faza „Jezera”, a letnji bazeni s ugostiteljskim objektom svečano su otvoreni 23. avgusta 1983. godine.

Izgradnja SC Jezero