gradonačelnik Mladen Bogdan

zopas

U Kikindu stiže novi investitor, najavio je gradonačelnik Mladen Bogdan. Skoro godinu dana razgovara sa sa ozbiljnim, evropskim, investitorom koji bi trebalo da  zameni „Zopas“.

-Jutros sam dobio informaciju da će finalizacija dogovora biti završena 27. maja. Reč je o ozbiljnoj kompaniji koja će preuzeti deo vlasništva „Zopasa“ koji će, prema najava, napustiti Srbiju – saznajemo od prvog čoveka grada. – Moja je molba, da se prema zaposlenima ponašaju što korektnije i da zajednički rešavamo probleme.

Mladen Bogdan najavio je i odlazak u „Zopas“:

-Već 28. ili 29. maja posetiću ovu fabriku i razgovarati sa ljudima jer možemo da im pomognemo. I Ministarstvo privrede i Razvojna agencija preduzeli su korake da „Zopas“ što duže ostane u Kikindi.

I fabrika „Grindeks“ ima problema u poslovanju i oni su počeli sa početkom rata u Ukrajini. Vezani su za naplatu potraživanja sa jedne i poskupljenja sirovina sa druge strane.

-I u ovoj firmi ima otpuštanja, ali će oni koji su ostali bez posla imati priliku da rade i u drugim firmama jer su traženi. Novi investitor, čije ime još uvek mogu da otkrijem,  biće značajan zamajac privrede u našem gradu i verujem da će preuzeti radnike „Grindeksa“ jer će im trebati operateri na CNC mašinama i mašinski inženjeri – zaključio je gradonačelnik Bogdan

 

stasa,-dragana-ilijana-prijem-(4)

Mlade sugrađanke Staša Radak, Ilijana Lazičić i Dragana Gavrilović ostvarile su uspehe na republičkom i regionalnom nivou, te je za njih prijem u Gradskoj kući organizovao gradonačelnik Mladen Bogdan.

 

Staša Radak, učenica Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“, osvojila je prvu nagradu u sviranju saksofona na 31. Republičkom takmičenju održanom u Beogradu. Kako ističe dugo se pripremala za ovo nadmetanje, a u proteklom periodu osvojila je i druga vredna priznanja.

-U petom razredu bila sam koncertu Nikoline Suvajdžić, nastavnice u Muzičkoj školi, koja takođe svira saksofon, i tada sam odlučila da i sama naučim da sviram ovaj instrument. Puno truda i rada sam uložila spremajući se za takmičenja, a ovih dana položila sam i prijemni ispit i od septembra ću biti učenica srednje Muzičke škole „Isidor Bajić“ u Novom Sadu – rekla je Staša.

 

Ilijana Lazičić, članica Dečjeg hora „Čuperak“ osvojila je prvo mesto na Međunarodnom festivalu „Raspjevane pahuljice“, održanom u Mrkonjić Gradu, a druga je bila u Trstu gde je učestvovala na manifestaciji „Angel Voice“.

-Pevala sam numeru „Želja“ po tekstu Tode Nikoletića, u aranžmanu Lade Leša, a muziku je uradila Svetlana Milić. Jula prošle godine počela sam da se takmičim na muzičkim festivalima. Već sa pet godina postala sam članica hora „Čuperak“. Cilj mi je da budem još uspešnija – dodala je Ivana.

Dragana Gavrilović, učenica šestog razreda OŠ „1. Oktobar“ iz Bašaida osvojila je prvo mesto na Republičkom takmičenju iz matematike, održanom u Beogradu.

-Za takmičenje me je pripremala mama, a od malena volim brojeve i matematiku. Od pet zadataka na Republičkom nadmetanju jedan je bio težak, ostale sam lako savladala. U matematici najviše volim geometriju – otkrila nam je Dragana.

Uz prvog čoveka grada, koji je talentovanim sugrađankama uručio poklone, prijemu su prisustvovali i članovi Gradskog veća Tihomir Farkaš i Bojan Mikalački. Gradonačelnik Bogdan poželeo im je da nastave da nižu ovakve uspehe:

-Čestitam vam na postignutim rezultatima, a osim toga što ste na najbolji način predstavile sebe, vi ste promovisale i svoj grad. U Gradskoj kući uvek ćete imati podršku i pomoć u svemu što vam je neophodno da biste bile još bolje i uspešnije. Ovi uspesi nisu došli preko noći nego je za njih bio potreban predan rad i zalaganje.

A.Đ.

petar-kocic-prijem-(2)

Folklorni ansambl KUD-a „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca  na saboru „Zlatni opanak“ u Valjevu osvojio je Zlatnu plaketu „Krstivoje Subotić“, jedno od najznačajnijih priznanja u oblasti očuvanja tradicionalne kulture. Pored toga, muška pevačka grupa osvojila je drugo mesto u svojoj kategoriji. Tim povodom, gradonačelnik Mladen Bogdan, priredio je prijem za članove pomenutog društva.

-„Zlatni opanak“ je saborovanje i praznovanje srpske tradicije i nematerijalnog kulturnog nasleđa naših predaka. Samo biti deo festivala je uspeh, a dobiti nagradu je rezultat je temeljnih i dugotrajnih priprema, u kojima učesnici ulažu maksimum znanja, truda i ljubavi prema tradiciji. U društvu smo svi isti i zajedno smo došli na ideju da višedecenijsko istraživanje nasleđe kolonista predstavimo na sceni. Uradili smo koreografiju „Kozarčansko zborovanje“ koja je objedinila folklornu tradiciju Srba naseljenih u Novim Kozarcima iz Zmijanja, Potkozarja, Kupresa. Izvor su bili Kozarčani koji su i osnovali naše kulturno – umetničko društvo. Posebnu odgovornost nosi i činjenica da radove ocenjuju vrhunski stručnjaci, među kojima je i profesor dr Dimitrije Golemović koji nam je rekao da je najvrednije u jednom društvo kada predstavi tradiciju svog sela, ulice i mesta u kojem živi – rekao je Milan Vašalić, umetnički rukovodilac.

Ljubiša Lukić, član ansambla dodao je da je društvo za njega, ali i ostale članove, druga kuća.

-Družimo se i provodimo vreme zajedno. Mi smo, volim tako da kažem, homogena smesa, svi smo za jednog i jedan za sve – dodao je Lukić.

Prvi čovek grada gostima je zahvalio što decenijama unazad čuvaju tradiciju i običaje krajeva iz kojih su Krajišnici potekli.

-Najveće bogatstvo je vaš trud, rad i požrtvovanost. Kulturno umetničko društvo „Petar Kočić“, pored toga što okuplja meštane, decu i mlade, radi i na očuvanju izvornog narodnog stvaralaštva. Očuvanje pesama, igara, muzičkih numera je važno jer ostaju u narodu i prenose se potomcima i budućim generacijama. Čestitam vam na značajnom priznanju i verujem da će ono biti podstrek da budete još bolji – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

„Zlatni opanak“ je festival koji već više od dve decenije okuplja čuvare srpskog nematerijalnog kulturnog nasleđa.

A.Đ.

streliste-kanalizacija-bogdan-(8)

Izgradnja fekalne kanalizacije na Strelištu ponovo je nastavljena. Radovi započeti u maju prošle godine, morali su da se obustave, a o razlozima je, prilikom posete gradilištu, govorio gradonačelnik Mladen Bogdan:

-Zadovoljan sam što su mašine i radnici ponovo na terenu i što je konačno nastavljena realizacija kapitalnog projekta na Strelištu. Izvođač radova imao je problema na terenu poput podzemnih voda, instalacija koje su se nalazile na trasi, naftovoda, kanala i drugih. Bilo je neophodno uraditi novi katastarski plan, ali i preprojektovanje. Puno puta meštani Strelišta obraćali, s pravom, su nam se sa pitanjima kada će radovi ponovo početi, a mi iz lokalne samouprave konstantno smo se nalazili između dve „vatre“. Pošto je dokumentacija rešena, bilo je potrebno da se urade aneksi ugovora i tada smo već ušli u kasnu jesen i zimu kada nije bilo moguće bilo šta raditi.

Sa dolaskom lepog vremena izgradnja fekalne kanalizacije je nastavljena, što su posebno pozdravili meštani ovog naselja Dragan Umićević i Dušan Ljuboja.

-Došao sam iz Zagreba i nastanio sam se sa suprugom na Strelištu pre više od 30 godina  – rekao je Umićević. – Sve vreme živimo bez kanalizacije i nije lako. Puno će nam značiti.

Ljuboja kuću na Strelištu ima 22 godina, a poslednjih sedam živi u njoj:

-Sagradio sam salaš jer volim prirodu i lepo je i meni i supruzi da živimo ovde. Hvala predstavnicima grada na ovom poduhvatu jer svi jako dobro znamo koji je problem kada imate septičku jamu. Kanalizacija će doprineti da svi mi imamo bolji standard i život na Strelištu.

Rok za izvođenje je 540 kalendarskih dana investitor radova je Ministarstvo za zaštitu životne sredine, a posle potpisivanja Aneksa ugovora vrednost posla je 300.930.612 dinara sa PDV-om.

-Zastoja više neće biti i meštani Strelišta mogu da budu spokojni, što su nam garantovali i izvođači radova, ali i nadzor. Naši sugrađani koji žive u ovom naselju na kanalizaciju su čekali jako dugo i sada će je konačno i dobiti. I sam sam bio ljut zbog zastoja, ali na neke stvari mogli smo da utičemo jako malo, a na većinu nismo – zaključio je gradonačelnik Bogdan i podsetio da je izgradnja fekalne kanalizacije u ovom delu grada kompleksan zadatak i da su do sada svi pričali o njoj, ali da se jedino sadašnja vlast uhvatila u koštac sa svim problemima i nije odustajala:

-O fekalnoj kanalizaciji u ovom naselju priča se od kada je ono nastalo. Deo problema je bio i taj što je Strelište izgrađeno bez potrebnih dozvola i nije bilo legalizovano. To je izazvalo najveće probleme i upravo je to razlog što nismo želeli u ranijem periodu da obećavamo ono što ne možemo da ispunimo.

Fekalna kanalizacije se gradi po novoj tehnologiji u odnosu na gravitacioni sistem kanalizacije, kakav je do sada bio u Kikindi. Zbog specifičnosti terena, nižeg nivoa zemljišta u odnosu na železničku prugu i postojećeg gradskog sistema, klasična gravitaciona kanalizacija nije bila izvodljiva te je jedino rešenje vakuumska tehnologija. Prostor je kompleksan, pun postojećih instalacija, naftovoda i kanala.

Projektom je obuhvaćeno 4.472 metra vakumske kanalizacione mreže, 114 vakumskih šahtova, potisni vod od 546 metara i vakumsku stanicu, čija lokacija omogućava i jednostavno priključenje buduće faze – Železničkog Novog Reda.

A.Đ.

 

 

 

travisdmchenry-nurse-1796924-1280

U lokalnoj samoupravi mogu da se podnesu zahtevi za finansijsku podršku za lečenje maloletne dece sa prebivalištem na teritoriji grada. Podrška je namenjena različitim vidovima lečenja i medicinskih intervencija, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Gradonačelnik Mladen Bogdan za naš portal istakao je da je cilj da se pomogne porodicama:

-U gradskom budžetu za ovu godinu opredeljeno je tri miliona dinara za ovu vrstu pomoći. Pojedini sugrađani možda nisu čuli za ovu podršku, a, na žalost, imaju bolesno dete, te je na nama da im ukažemo na nju. Finansijska pomoć odobrava se za troškove lečenja, nabavku lekova i medicinsko-tehničkih pomagala, operativne zahvate, dijagnostičke postupke, kao i za troškove prevoza do zdravstvene ustanove koja se ne nalazi u našem gradu ili u našoj zemlji. Takođe, podrška obuhvata i druge medicinske procedure u Srbiji i inostranstvu, uključujući obezbeđivanje lečenja u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi u Srbiji uz angažovanje inostranog zdravstvenog stručnjaka.

Važno je napomenuti da je cilj da se finansiraju oni troškovi koje ne obezbeđuje Republički fond za zdravstveno osiguranje.

-Primera radi nekada postoji potreba za skupim lekom, dodatnim lečenjem ili terapijama koje su preporučene od strane domaćih i stranih lekara i stručnjaka i najčešće se obavljaju u privatnim klinikama. Te troškove mi pokrivamo, kao i boravak roditelja ili staratelja koji ide sa detetom – kazao je prvi čovek grada.

Postupak za ostvarivanje prava na finansijsku podršku pokreće se na zahtev roditelja ili usvojioca, staratelja ili hranitelja, uz obaveznu prethodnu saglasnost nadležnog Centra za socijalni rad.

-Komisija koja odlučuje o zahtevu čine samo lekari specijalisti iz raznih oblasti. Iznos koji izdvajamo isti je nekoliko godina unazad i nije ga bilo potrebe uvećavati, što ukazuje na to da, na sreću, nemamo novoobolele dece od retkih bolesti. Grad je tu da pomogne i sve humanitarne akcije čiji je cilj prikupljanje pomoći za lečenje – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Zahtev se podnosi na pisarnici Gradske uprave, uz prateću dokumentaciju, u zatvorenoj koverti sa obaveznom naznakom: „Komisiji za utvrđivanje ispunjenosti uslova za finansijsku podršku za lečenje maloletne dece – Zahtev za finansijsku podršku za lečenje maloletne dece“.

A.Đ.

IMG-6245

Povodom blokade puteva od strane poljoprivrednika oglasio se i gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Blokade puteva, izlasci na ulice, sprečavanje kretanja i ljudi, ali i dobara i usluga niti je cilj, niti je način da se dođe do rešenja. To nije put kojim treba da se ide. Video sam kako to izgleda na blokiranim deonicama, veliki broj automobila stajao je u koloni, a ljudi u njima čekali su da odu na lekarski pregled, posao. Onemogućeno im je da dođu do zdravstvene ustanove ili do firme pa je i posao tih ljudi doveden u pitanje. Isto tako, zahtevi poljoprivrednika postavljeni su tako da ne mogu da budu ispunjeni i smatram da je to bio cilj.

 

Rešenje treba tražiti za pregovaračkim stolom, izričit je prvi čovek grada:

-Poljoprivrednici koji negoduju treba da se odazovu pozivu ministra poljoprivrede Dragana Glamočića na razgovor i da u institucijama potraže rešenje za svoje probleme. Na ključnoj raskrsnici kod Bašaida, gde je bila blokada, najviše poljoprivrednika koji blokiraju put bilo je iz Novog Miloševa. To je taktika jer niko ne ide na blokade puteva u svojim mestima, već se sakupljaju na ključnim raskrsnicama kako bi ih bilo više. Kada postave zahteve koje je nemoguće ispuniti šalju političku poruku i pritisak da se tenzije ne smanjuju. Zabrana uvoza određenih poljoprivrednih proizvoda, koju traže, automatski je i zabrana izvoza. To nije realno u liberalnoj tržišnoj ekonomiji. Verujem da postoje određene stvari u poljoprivredi koje nisu dobre, ali one su predmet razgovora i dogovora.

Gradonačelnik Bogdan postavio je i pitanje ispravnosti mleka koje su poljoprivrednici delili ljudima u kolonama.

-Lep je to gest, ali da li je to mleko pregledano i ispravno? Propuštaju se, kako smo obavešteni, građani koji su zdravstveno ugroženi i trudnice. Ko je taj koji će doneti procenu o tome, i da li to znači da se traži medicinska dokumentacija od ljudi?

 

paketici-bogdan-bratina-(2)

Šestogodišnja Nika Beleslin i njena dvogodišnja sestra Dunja,  kao i njihovi drugari sa nestrpljenjem su čekali gradskog Deda Mraza i Snežnu kraljicu koji su im doneli paketiće i ispunili želje koje su napisali u pismu i ubacili u Kutiju želja.

-Poželela sam da mi Deda Mraz donese igračku farmu životinja gde su mace, kuce, konji, magarci – otkrila nam je Nika. – Dunja je poželela kuhinju, u kojoj će spremati sve što volimo. Bile smo dobre, pisale smo pismo i zato nam je i došao Deda Mraz.

Podeli prvih paketića prisustvovao je i gradonačelnik Mladen Bogdan, kao i ministar telekomunikacija i informisanja Boris Bratina koji je boravio u radnoj poseti Kikindi.

-Ideja da se oformi Kutija želja i da deci paketiće uruče Deda Mraz i Snežna Kraljica je odlična. Ovo je divan običaj, a radost mališana nas je sve učinila zadovoljnim, njihovi osmesi rekli su sve – istakao je ministar Bratina.

 

Podela novogodišnjih paketića mališanima na teritoriji Grada koji su pisma sa novogodišnjim željama ubacili u „Kutiju želja” jedna je od najlepših akcija lokalne samouprave.

-Stiglo je više od 5.000 pisama, a ovo je 13. godina kako organizujemo ovu akciju. Ovo je najlepši posao koji obavljamo na kraju godine. Posao je zahtevan, treba pročitati sva pisma, pribaviti poklone koje su deca navela i sve to spakovati. Hvala ministru Bratini koji je na licu mesta mogao da se uveri u sreću naših mališana kada im dođe najpoznatiji deka na svetu – naveo je Mladen Bogdan.

A.Đ.

kudaje-pobednice-2025-(3)

Od četvrtka, pa sve do nedelje kasno uveče, Kikindu je posetio veliki broj gostiju iz zemlje i inostranstva.

 

-Siguran sam da smo oborili rekord u posećenosti jer je Gradski trg vrveo od ljudi, posebno naših suseda koji su u velikom broju došli iz Temišvara, pa je rumunski, pored srpskog bio jezik koji se najviše čuo. Više od sat vremena Rumuni su čekali na prelazu Nakovo – Lunga kako bi posetili Kikindu. Najviše ih je bilo u subotu – istakao je gradonačelnik Mladen Bogdan rezimirajući kako su protekle 40. „Dani ludaje“. – Svi programi i sve ono što smo ponudili, kako sugrađanima, tako i gostima, bilo je bogato i sadržajno. Potrudili smo se i svako je mogao da pronađe ono što ga interesuje i da uživa.

 

Večernji koncerti su bili odlično posećeni.

-To nam je pokazatelj da smo odabrali dobre izvođače i pogodili ukus publike. Drago mi je što je rokenrol dao završni pečat koncertnim večerima. Pružili smo brojne sadržaje, narandžastu boju i ljubav. „Dani ludaje“ su vanvremenske, ne poznaju ni vreme ni ljude. Ova manifestacija je tu gde jeste i trajaće bez obzira na sve. Žao mi je što je jedan broj sugrađana i ljudi koji su došli sa strane imao nameru da omete koncert Đorđa Davida i tako izrazi svoje nezadovoljstvo. Smatram da to nisu maniri i način na koji to treba da se radi. Krajnje je nezrelo i banalno da se na ovaj način kvari manifestacija i upravo ovakvi potezi pokazuju kakva je njihova politika. I njih pozivamo na razgovor jer je naše opredeljenje da se borimo za sve Kikinđane i za svoj grad – zaključio je prvi čovek grada.

dani-porodice-(2)

Kikinda se i ove godine predstavila na „Danima porodice“ u Perlezu. Potencijale grada i „Dane ludaje“ peti put predstavili su gradonačelnik Mladen Bogdan i njegovi saradnici. Manifestaciji su prisustvovali i predsednik Vlade profesor dr Đuro Macut, predsednica Pokrajisnke Vlade Maja Gojković i ministarka za brigu o porodici i demografiju Jelena Žarić Kovačević.

-Želim da vam se obratim, deco, kao svojoj deci. Kada pokušavaju da nas nauče da je sve u šta smo verovali zastarelo, da ono što nam nude oslobađa čoveka, kada mladi revolucijom žele da promene nešto i da ne znaju šta bi menjali, porodica je ono od čega ne možemo da pobegnemo. Porodica je bedem, koren utemeljenje i to shvataju svi kada dođu teška vremena. Drago deco radite, stvarajte,učite i gradite kritičko mišljenje. Bez svoje porodice, naroda i Srbije, mi smo niko i ništa i danas ovde slavimo upravo ovo trojstvo – istakao je profesor dr Đuro Macut kome je pripala čast da otvori „Dane porodice“.

Grad Kikinda ima znatan broj mera u okviru populacione i socijalne politike. Jedna od njih je i pomć parovima u procesu vantelesne oplodnje sa ukupno 2,7 miliona dinara.

-Posebno smo ponosni na našu popularnu i jedinstvenu akciju „Bebi klub“, kada roditeljima darujemo pakete pomoći za novorođenčad, i u tu svrhu izdvajamo 3,6 miliona dinara. Za roditeljski dodatak za prvo detegodišnje se izdvoji 5,5 miliona, za roditeljski dodatak za drugorođeno dete 3,5 miliona dinara, a pruža se pomoć i nezaposlenim porodiljama sa devet miliona dinara godišnje – rekao je gradonačelnik Bogdan. – Ono po čemu smo jedinstveni kao lokalna samouprava je ,,Kutija želja“, za koju se izdvaja nešto više od 8,3 miliona dinara i time svake godine omogućimo da više od 6.000 naših najmlađih sugrađana dobije novogodišnji paketić, uz prethodno izraženu želju u pisamcu koje ubacuju u kutiju na Gradskom trgu.

Grad Kikinda član je Pokreta za decu ,,Tri plus“ od 2021. Godine što Kikinđanima sa troje i više daje priliku da ostvare brojne pogodnosti , u 2025. Obezbeđene su besplatne užine u vrtićima i osnovnim školama, osiguran je besplatan boravak u vrtiću za treće dete, učenicima prvih razreda obezbeđeni su besplatni udžbenici, kao i kompletan školski pribor koji sadrži opremu za fizičko vaspitanje i drugi pribor. Kikinda je učesnik programa „Razigrano roditeljstvo, za roditelje i staratelje obezbeđena je mreža podrške koja će brinuti o njihovoj emotivnoj dobrobiti i koja će ih podržati, tu su i „Škola za trudnice i roditelje“, za lične pratioce dece sa smetnjama u razvoju izdvaja godišnje preko 37 miliona dinara. Za finansijsku podršku porodici za lečenje dece obolele od retkih i teških bolesti izdvaja se oko dva miliona dinara godišnje, 2,4 miliona dinara za dodatnu podršku i prevoz lica sa smetnjama u razvoju. Savetovalište za brak i porodicu nastavilo je sa radom i u ovoj godini. Pored Savetovališta za rešavanje potreba žena žrtava nasilja i Roma i Romkinja, finansirano je i osnivanje Kluba za Rome , formiran je i mobilni tim za unapređenje položaja Romkinja i Roma. Obezbeđen je i besplatan prevoz srednjoškolcima i studentima regresiran autobuski prevoz, za šta se godišnje izdvaja preko 59 miliona dinara.

Događaju su prisustvovali i ministri Dejan Vuk Stanković, Aleksandra Sofronijević, Jelena Žarić Kovačević, Zoran Gajić

A.Đ.

 

 

 

error: Content is protected !!