гиз

Trgovina-ljudima-(5)

Obuka pod radnim nazivom „Prepoznavanje slučajeva trgovine ljudima i podrška žrtvama“ održava se danas u Gradskoj kući u Kikindi, u organizaciji Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima. Podršku realizaciji pružaju Međunarodna organizacija za migracije i Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ), u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.

Kikinda je, nakon Pirota i Prokuplja, treći, od 25 gradova u Srbiji u kojima se realizuje ovaj program. Obuka ima za cilj da se unaprede kapaciteti zaposlenih u socijalnoj zaštiti, zdravstvu, obrazovanju, policiji i drugim relevantnim sektorima, kako bi mogli da prepoznaju slučajeve trgovine ljudima i adekvatno reaguju.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan istakao je značaj ovakvih edukativnih događaja za profesionalce u socijalnoj zaštiti, kao i dobru saradnju lokalne samouprave sa partnerskim organizacijama.

– Sa organizacijom GIZ započećemo važan projekat koji se tiče zaštite žrtava nasilja, pre svega žena, ali i pripadnika ugroženih grupa i romske nacionalnosti. U planu je formiranje Savetovališta za žrtve, kao i radionice usmerene na osnaživanje i osposobljavanje za rad. Radićemo i na zaštiti dece u kontekstu porodičnog nasilja. Uvek ćemo podržavati ovakve teme jer su od velikog značaja. Stručnjaci ovde imaju priliku i da dobiju bodove za obnovu licence – rekao je Bogdan.

Obuci su prisustvovali predstavnici zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih ustanova, kao i predstavnici policije iz svih lokalnih samouprava Severnobanatskog okruga. U ime grada, prisutne je pozdravio i član Gradskog veća za socijalnu politiku, demografiju, osetljive grupe i ljudska prava, Željko Radu.

Srđan Barac, posebni savetnik ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, naglasio je da je trgovina ljudima i globalni i lokalni problem i da profesionalci koji rade na terenu igraju ključnu ulogu u procesu zaštite.

– Vi ste prvi koji u svom radu mogu da uoče žrtve ili osobe u visokom riziku od trgovine ljudima. Zato je važno da znate šta je vaš zadatak, kome da prijavite, kako da postupite, jer samo organizovan odgovor daje rezultate. Naše ministarstvo je uspelo da značajno unapredi položaj Centra za zaštitu žrtava, da proširi kapacitete Skloništa za žene, a obezbeđen je i prostor koji će biti adaptiran za smeštaj muškaraca – naveo je Barac.

On je dodao da je u prethodnoj godini formalno identifikovana 71 žrtva, što je najveći broj do sada, kao i da je više od 500 osoba dobilo neku vrstu podrške iz sistema socijalne zaštite. Šesnaest žrtava prošlo je kroz skloništa, a u toku je i uspostavljanje kapaciteta za smeštaj dece.

– Pored praktičnih mehanizama kao što su skrining sobe i bolja organizacija rada, uspeli smo da organizujemo više od hiljadu obuka. Uspostavili smo sistem brzog reagovanja, u roku od 24 sata, i kreirali pionirski Nacrt zakona o borbi protiv trgovine ljudima. Odabrali smo „socijalni model“, koji stavlja žrtvu u centar pažnje – naglasio je. – Sve ovo radimo da bismo omogućili žrtvama ne samo da prežive, već i da se reintegrišu u društvo. Važno je da vi, nakon ove obuke, pažljivije posmatrate okolinu – često ćete prepoznati da i oni koji nisu formalno žrtve trgovine, ipak imaju potrebu za zaštitom – poručio je Barac.

Robert Bu, vođa tima GIZ-ovog projekta „Podrška socijalnom uključivanju u Srbiji“, istakao je da je poseban fokus stavljen na žene i devojčice kao najugroženije kategorije.

– Ovo je samo jedna od aktivnosti koje sprovodimo u okviru projekta. Cilj je da unapredimo kapacitete i znanja kako bi se sprečili i ublažili rizici trgovine ljudima – zaključio je predstavnik GIZ-a.

Učesnici su tokom obuke dobili i praktične alate, uključujući i digitalnu aplikaciju za prepoznavanje rizičnih situacija u ovoj oblasti.

S. V. O.

bogdan-radu-ugovor

Kikinda je među lokalnim samoupravama koje će učestvovati u projektu „Podrška socijalnom uključivanju u Srbiji“ čiji je cilj saradnja radi unapređenja usluga socijalne zaštite u Srbiji, kao i razmena iskustava. Potpisivanjem „Panoa saradnje“ između gradova i opština,  predstavnika Nemačke razvojne saradnje, kao i Ministarstava za rad i ljudska i manjinska prava Srbije saradnja je zvanično počela. Ovom događaju prisustvovali su Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada i Željko Radu, član Gradskog veća.

-U okviru projekta u našem gradu otvoriće se Savetovalište za žrtve nasilja. Za marginalizovane grupe, prvenstveno Romkinje, takođe će biti dostupno savetovalište tokom 18 meseci sa ciljem da se ekonomski osnaže. Realizacija projekta će početi nakon potpisivanja ugovora sa Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju GIZ-om. Ovim merama će se i socijalno i ekonomski osnažiti sve marginalizovane grupe na teritoriji grada. Za nas je ovaj projekat veoma značajan uzimajući u obzir i samu činjenicu da je svega 20 gradova i opština ispunilo uslove da učestvuju u projektu „Podrška socijalnom uključivanju u Srbiji“  – istakao je Željko Radu dodajući da je od aprila prošle godine trajalo procenjivanje lokalnih samouprava za učešće u projektu.

 

U ime Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, potpis na pano stavio je resorni ministar Tomislav Žigmanov, a Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, posebni savetnik ministra Srđan Barac. Projekat Nemačke razvojne saradnje „Podrška socijalnom uključivanju u Srbiji“ realizuje „Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit“ GIZ u partnerstvu sa Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Žigmanov je govoreći na skupu organizovanom povodom početka saradnje na unapređivanju usluga socijalne zaštite u Srbiji rekao da je projekat rezultat opredeljenja Nemačke i Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj za nastavak pružanja podrške Srbiji u procesu pristupanja EU.

 

-Cilj ovog projekta ogleda se u jačanju socijalnog i ekonomskog uključivanja žena u Srbiji kroz integrativni i rodno transformativni pristup. Ukupan iznos budžeta ovog projekta je 9,5 miliona evra i finansijsku podršku obezbeđuje nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj – rekao je Žigmanov.

Projekat „Podrška socijalnom uključivanju u Srbiji“ sastoji se od četiri komponente, a to su jačanje integrisanih usluga socijalne zaštite na lokalnom nivou, stvaranje podsticajnog okruženja za ekonomsko osnaživanje žena, kao i podizanje svesti o diskriminaciji na osnovu nacionalne pripadnosti i drugih svojstava, ali i podrške normativnom okviru za socijalno i ekonomsko uključivanje i njegovu primenu na lokalnom nivou.

A.Đ.

 

 

U Kikindi je danas predstavljena mogućnost da se, proizvodnjom električne energije pomoću solarnih panela za sopstvene potrebe, ostvari i prodaja dobijenog viška. U Gradskoj kući obuku je organizovao zrenjaninski Regionalni centar za društveno-ekonomski razvoj “Banat”.

Projekat pod nazivom “Promocija korišćenja solarne energije kroz pristup kupac-proizvođač” finansira Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ). Obuci je prisustvovao i član Gradskog veća zadužen za privredu i investicije, Saša Tanackov.

”Energetska zavisnost veoma je nestabilan faktor u privredi, ekonomiji i društvu uopšte. Zato je prelazak sa klasičnih vidova korišćenja energije ka zelenoj energiji cilj prema kome će naše društvo morati da se kreće. u narednom periodu. U našoj sredini već se, u značajnoj meri, sprovode ovakvi projekti – u Sajanu postoji solarni park, a u toku je projektovanje vetroparka u Bašaidu. Imamo i privredna društva u kojima već rade mini solarni parkovi za njihove potrebe, a neke ustanove, poput Opšte bolnice i Sportskog centra ‘Jezero’, takođe koriste solarnu energiju”, rekao je Tanackov.

Korišćenje i prodaja solarne energije, osim lokalnim samoupravama, predstavlja se i obrazovnim institucijama, nevladinim organizacijama i građanima. Predavač, prof. dr Filip Kulić sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, istakao je da izvore električne energije treba razvijati ravnomerno.

”Važno je da ne dođemo u stiuaciju da se stihijski razviju neki izvori, kao što je sad jako popularno ulagati u solarne panele. U tom slučaju, može da se desi da imamo suviše energije koju ne možemo da apsorbujemo u sistem. Iz tog razloga mora da se radi planski, da se odrede tačne količine koje mogu da budu prihvaćene”, objasnio je profesor Kulić.

Vrednost projekta predstavljanja obnovljivih izvora energije je 1,5 milion evra. Sporazum o njegovom sprovođenju, sa nemačkom organizacijom potpisala je ministarka rudarstva i energetike, Zorana Mihajlović. Ona je napomenula da njeno ministarstvo, u tom smislu, svim građanima koji žele da postanu kupci-proizvođači, omogućava da dobiju subvencije od 50 odsto za postavljanje solarnih panela

Građani koji odluče da postanu kupci-proizvođači, prestaju da zavise od tržišta električne energije, ostvaruju uštedu i prihod, i doprinose zaštiti životne sredine, izjavio je Til Bajmajer, vođa ovog projekta Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju.

Kako bi se omogućio razvoj proizvodnje solarne energije kroz pristup kupac-proizvođač i u našoj zemlji, osim za energetske menadžere, biće organizovane obuke i za instalatere solarnih fiotonaponskih sistema i učenike srednjih škola i studente.

Koncept proizvodnje električne energije uz ustupanje – prodaju proizvedenog viška, sve je prisutniji u svetu. Broj takozvanih prozjumera (eng. prosumer – potrošač i proizvođač el. en.), samo u Nemačkoj je, od februara 2019. do januara 2020. godine, porastao za gotovo sto hiljada.

error: Content is protected !!