Generala Drapšina

orezivanje-(3)

U toku je orezivanje drvoreda u ulicama Kralja Petra Prvog i Generala Drapšina. Ovim poslom biće obuhvaćeno 702 stabla američkog koprivića odnosno pincike i 62 stabla lipe.

-Kompletno orezivanje poslednji put rađeno je 2016. godine i sada je vreme da se ponovi. Najpre su stručnjaci novosadskog Instituta za nizijsko šumarstvo obavili zdravstveni pregled kako bi se znalo u kakvom stanju su stabla. Orezuje se uz nadzor, a nakon obavljenog posla forma koju dobiju drvoredi uticaće na lepši izgled u pomenutim ulicama – istakla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine poljoprivredu i ruralni razvoj.

Drvoredi su stari osamdesetak godina i od posebnog značaja za grad.

-Prilikom orezivanja obraća se pažnja na svako stablo ponaosob. Cilj je da se uklone grane koje su suve i ukoliko padnu mogu da oštete imovinu. Po završenom poslu doći će do podizanja krošnji koje su ometale uličnu rasvetu. Kod pojedinih stabla krošnje će biti prevršene odnosno biće u potpunosti skinute. Predviđeno je i obaranje 14 stabala zbog bolesti – dodala je naša sagovornica.

Drvored u Kralja Petra Prvog zdraviji je u odnosu na vitalnost stabala u ulici Generala Drapšina zbog širine saobraćajnice.

-Vrlo brzo Kikinda će imati još jedan prirodni tunel i prirodnu lepotu – zaključila je Miroslava Narančić.

Radovi su obimni i očekuje se da će biti završeni do kraja ove ili početkom naredne godine.

STABLA SIMBOL PRIJATELjSTVA

Drvoredi su zasnovani posle Drugog svetskog rata. Smatra se da su stabla dobijena na poklon američkog predsednika Frenklina Ruzvelta i predstavljaju simbol velikog prijateljstva sa proslavljenim naučnikom Mihajlom Pupinom.
-Na inicijativu tadašnjeg gradonačelnika Kikinde, stabla koja su tada bila nova za našu sredinu, zasnovana su 1946. godine. Pokazala su se kao odlični prečistači vazduha jer njihovo lišće u velikoj meri apsorbuje prašinu tako da u ovim ulicama imamo čistiji vazduh, manje suspendovanih čestica, kao i prirodan hlad. Ova vrsta pokazala je da može da opstane u urbanim sredinama – navela je Miroslava Narančić.

A.Đ.