др вукосав тркуља

Dr-Trkulja-(4)

Doktoru Vukosavu Trkulji, specijalisti radiologije, načelniku Odeljenja za radiološku i ultrazvučnu dijagnostiku u Opštoj bolnici u Kikindi, danas je uručeno priznanje „Dr Ranko Petrović“ za doprinos razvoju zdravstva i kontinuiranu brigu o zdravlju građana Kikinde. Na prijemu u Gradskoj kući priznanje mu je uručio gradonačelnik Nikola Lukač. Prijem je priređen za šestočlanu porodicu Trkulja koju čine i supruga Aleksandra, ćerke Jefimija (12), Vasilisa (11) i Zoja (3), i za najnovijeg člana, jednomesečnog sina Vukana.

– Velika mi je čast i zadovoljstvo što mogu da ugostim porodicu Trkulja, ovo je prava slika i putokaz mlađim generacijama. Doktor Trkulja je dobio najveće priznanje Grada iz oblasti zdravstva i, zbog nemogućnosti da prisustvuje svečanoj dodeli, ugostili smo njegovu porodicu danas i da bismo im se zahvalili što su  ostali u Kikindi i što brinu o svojim sugrađanima. i zahvaljujemo na svemu što su učinili i čine za grad. Ovo je mali znak zahvalnosti i uvek ćemo biti tu za njih. Ovo je putokaz i za ostale i uvek ćemo davati podršku ovakvim porodicama – rekao je gradonačelnik.

Doktor Trkulja rođen je Leskovcu, a u Kikindu je stigao pre 16 godina. Kaže da je ovo grad koji su odabrali za život i podizanje dece.

– Gradonačelnik i Grad su prepoznali moju i našu brigu za građane Kikinde, za zdravstvo, i to mi izuzetno mnogo znači – kaže dr Trkulja. – Ovaj grad mi je  pružio gotovo sve – i ličnu i profesionalnu sreću. Kikinda nam savršeno odgovara, ima uslove za profesionalni napredak, a za porodice sa malom decom je prosto savršena. Ovde mi je i lakše i lepše nego u Leskovcu u kojem sam odrastao. U brizi o porodici supruga preuzima najveći teret. Moja majka kaže da čovek ne može da napreduje u svom poslu ako nema zdravu porodicu. Ispunjeni smo i lično i profesionalno i ostajemo ovde – istakao je dr Trkulja.

Supruga Aleksandra je viša medicinska sestra, zaposlena u Bolnici, na Očnom odeljenju. Takođe je u Kikindu stigla iz Leskovca.

– Prvo je došao suprug, a zatim i ja, na stažiranje, i ostala sam zbog ljubavi. Ovde je mirna sredina, kupili smo kuću i rešili da ovde živimo jer je Kikinda idealno mesto za odrastanje. Starije devojčice pomažu, kao i suprug na kojeg smo veoma ponosni. Moja poruka je: „Samo hrabro!“ – ističe Aleksandra Trkulja.

Pored plakete, porodici Trkulja gradonačelnik je uručio i poklone i zahvalio im što svojim primerom podstiču mlade da ostanu i vrate se u Grad koji će ih uvek podržavati.

S. V. O.

1707571308698

Radiolog, dr Vukosav Trkulja, načelnik Odeljenja radiologije Opšte bolnice dobitnik je nagrade Grada „Dr Ranko Petrović“ u  oblasti zdravstva. Zbog obaveza nije bio u prilici da prisustvuje dodeli priznanja, te smo rešili da ga predstavimo sugrađanima.

Poznata je činjenica da je dr Trkulja iz Leskovca, i po završetku Medicinskog fakulteta došao je u Kikindu, međutim i nas je iznenadila informacija da je njegov otac Kikinđanin.

-Rođen sam u Skoplju. Moj otac je bio zaposlen pri vojsci i detinjstvo i mladost je proveo u Kikindi. Po završetku školovanja kao vojno lice služba ga je odvela u Makedoniju. U Skoplju smo rođeni moj brat i ja i proveli smo deo života u ovom gradu. Pošto se tadašnja država Jugoslavija raspala naša porodica obrela se u Leskovcu gde je otac dobio prekomandu – priča dr Trkulja.

Naš sagovornik u novoj sredini završio je školu i upisao Medicinski fakultet u Nišu.

-Nakon završenih studija trbuhom za kruhom došao sam u Kikindu. U rodnom gradu mog oca dobio sam prvo radno mesto i to u Hitnoj službi. U ovoj službi proveo sam tri godine nakon čega se otvorila mogućnost da se zaposlim u Bolnici. Na Prijemnom odeljenju radio sam nepunih godinu dana kada se ukazala mogućnost da specijaliziram radiologiju. Oberučke sam je prihvatio i od tada, pa do sada, i uveren sam do kraja radnog veka biću deo ovog odeljenja – dodaje naš sagovornik koji kao lekar radi već 15 godina.

Radiologija je, otkriva nam dr Vukosav Trkulja, lepa grana medicine. Dinamična je i u usponu je u svetu.

-Svakodnevno se u svetu otkrivaju nove metode i dijagnostike vezane za radiologiju. Neću preterati ukoliko kažem da je radiologija deo medicine koji najbrže napreduje i u dijagnostici i u preciznosti. Veliki je izazov kada stigne novi aparat i kada treba savladati novi način rada i pregleda. Vrlo je važna u lečenju i može da da odgovore na nedoumice lekara pošto nam omogućava da „zavirimo“ u unutrašnjost tela bez hirurškog zahvata – pojašnjava dr Vukosav Trkulja.

Priznanju Grada nije se nadao, ali mu je drago što je prepoznat njegov rad u najhumanijoj nauci.

-Veoma mi je drago što sam deo plejade dobitnika gradskog priznanja. Ona je dokaz da se cene lekari i lekarska profesija, a poseban je osećaj to što je prepoznat moj rad i zalaganje. Nagrada prija, ali je i obaveza da budem još bolji u poslu koji radim – zaključio je dr Trkulja.

Napominje i da ima odlične saradnike i osoblje, te da je Odeljenje radiologije za ponos.

-Imamo dva nova ultrazvuka, kao i skopijski RTG aparat koji se koristi prilikom pregleda jednjaka, želuca, creva. Ovaj aparat nema niko na teritoriji Grada, samo Bolnica. Pošto dobijemo odobrenje nadležnih počećemo i skopijska snimanja. Ranije smo ih radili na starom aparatu koji se pokvario i ne može da se popravi. Tu je i šezdesetčetvoroslajsni savremeni CT aparat čime je dodatno omogućena kvalitetna, savremena i pouzdana dijagnostika – naveo je načelnik radiologije.

 

Veliki teret tokom kovid pandemije podnelo je i ovo odeljenje koje je radilo 24 sata. I pored puno svakodnevnog posla zaposleni su uključeni u preventivni rad i preventivne preglede. Dr Trkulja smatra da su oni važni i potrebni jer je rana dijagnostika najvažnija na putu izlečenja.

-Bilo nam je teško da se organizujemo, ali je korist višestruka jer smo uspeli da otkrijemo razne promene u organizmu u početnim stadijumima. Trud se isplatio – istakao je dr Vukosav Trkulja.

VOLI DA POMAŽE LJUDIMA

Za medicinu se dr Vukosav Trkulja opredelio zato što voli da pomaže ljudima. Taj poriv se razvio u prvoj godini Gimnazije. Po povratku iz rata, njegov otac počeo je da oboleva od srca i želeo je da mu pomogne. Najbolji način za to bio je da se odluči za medicinu.

VELIKA PORODICA, ISPUNJENJE SNA

Zajedno sa suprugom svio je porodično gnezdo u Kikindi. Ima tri ćerke i uskoro će postati otac četvrtog deteta. Supruga mu je rođena u Nišu, a živela je u Leskovcu.

-Za Kikindu kaže „Nema mrdanje“. Oduševljena je ovom sredinom. Mesec dana nakon što je došla da živi u Kikindi otišli smo u Leskovac da posetimo naše. Kako se potpuno navikla na život u Banatu jedva je čekala da se vratimo sa juga životu ovde. Brzo je postala prava Banaćanka – ispričao nam je porodičnu anegdotu dr Trkulja.

403641487_694259189480387_3066786793191691600_n

Povodom Dan grada dodeljena su gradska priznanja najzaslužnijim  pojedincima i kolektivima. Na svečanosti u Gradskoj kući prisustvovao su predstavnici javnog, političkog, privrednog, društvenog, kulturnog sportskog života grada. Nagrade grad i pohvalnice uručio je gradonačelnik Nikola Lukač koji je, obraćajući se prisutnima, istakao da na kraju svake godine sumiraju rezultati i prave planovi za naredne godine.

-Godina na izmaku bila je puna izazova, ali zahvaljujući jedinstvu, zajedništvu i veri koju su sugrađana imali u nas, pomoglo nam je da se izborimo sa svim nedaćama. Realizovali smo značajne projekte uz podršku republičke i pokrajinske vlade, što će nastaviti u godinama pred nama. Svim dobitnicima gradskih priznanja čestitam, ali još desetine Kikinđana i organizacija zaslužuje ove nagrade, jer se trude da naš na najbolji način predstave naš grad. Želja mi je da nam 2024. donese dobro zdravlje, porodičnu sreću, lične uspehe i mnoštvo novih projekata koji će nam pomoći da živimo u lepšoj i boljoj Kikindi. Naredna godina biće još izazovnija, ali i kvalitetnija, bolja i uspešnija – naveo je gradonačelnik Lukač.

U ime nagrađenih zahvalila je dr Sanja Brusin Beloš, načelnica Odeljenja higijene i humane ekologije Zavoda za javno zdravlje. Ona i dr Vukosav Trkulja, načelnik Odeljenja radiologije Opšte bolnice, nagradu „dr Ranko Petrović“  su dobili za doprinos razvoju zdravstva i kontinuiranu brigu o zdravlju građana.

-Za mene je ovo priznanje došlo potpuno neočekivano. Više od 30 godina radim u zdravstvu i trudim se da doprinesem dobrobiti svih nas. Drago mi je što je to prepoznato i nagrađeno. Ujedno to je i obaveza da budem još bolja u svom poslu – napomenula je dr Sanja Brusin Beloš.

Priznanje u oblasti privrede i preduzetništva „Mihael Bon“ dobili su Zora Lagundžin, vlasnica rasadnika „Dorijat“ iz Iđoša  i Vladimir Radovanović, vlasnik „Zelenog dragstora“ za poseban doprinos razvoju privatnog preduzetništva. Nagrade „dr Pavle Kenđelac“  pripala su profesoru geografije Miroslavu Gujiću  za doprinos razvoju obrazovanja  i Andreju Popoviću, učeniku Gimnazije „Dušan Vasiljev“ za postignute rezultate u oblasti prirodnih nauka.

-Već dve decenije radim kao profesor i trudim se da najbolje što mogu prenesem  deci znanje. Drago mi je što je prepoznat moj rad, ali i što je kviz „Moja Kikinda“, koji sam osmislio i koji naredne godine slavi desetogodišnjicu, svake godine sve bolji. Priznanje je podstrek da budem još bolji u onome što radim. Obrazovanje mladih je odgovoran posao i treba mu biti maksimalno posvećen – kazao je Grujić.

U oblasti kulture nagradu „Jovan Ćirilov“ za doprinos razvoju kulture dobili su glumci Narodnog pozorišta Vladimir Maksimović i Nikola Joksimović.

 

 

-Od svoje 15 godine sam u kikindskom Narodnom pozorištu, više od pola svog života, i priznanje je potvrda  da sam dobro izabrao što nikada nisam otišao iz rodnog grada. Najdraže je kada sam pred publikom, a priznanje posvećujem majci i pokojnom ocu – istakao je Joksimović.

I direktor Kulturnog centra  Marko Markovljev dobio je isto priznanje .

-Zaposlen sam u kulturi petnaestak godina i čast  mi je što sam dobio ovo priznanje. Nagrada će biti podsticaj za nove kulturne programe, festivale i projekte. Cilj mi je da svi koji posete naše kulturne događaje odu sa njih srećniji nego što su došli i ubeđen sam da uživaju u njima – kazao je Markovljev.

Nagrade u oblasti sporta „Nika Mirkov“ pripale su posthumno dr Radivoju Brdariću osnivaču antidoping kontrole u Srbiji i nekadašnjoj SFRJ,  pioniru naučnog – biohemijskog pristupa u trenažnom procesu kod vrhunskih sportista i džudo klubu „Partizan“ za postignute  rezultate. U oblasti humanosti i dobrotvornog rada dodeljuje se nagrada „Melanija Nikolić Gaičić“ i nju je dobio Goran Gavrić za iskazanu humanost i dobročinstvo.

Pohvaljeni su: industrijska vatrogasna jedinica NIS-a u Kikindi, Olga Golušin iz Aktiva žena „Uglješa Terzin“ i Verica Karačonji za iskazanu humanost, vajar Milan Ramaji, slikar iz Banatskog Velikog Sela Marko Cvetićanin  i pisac Veselin Mandarin za doprinos kulturi, Nemačko udruženje Kikinda za doprinos razvoju multikulturalnosti i 20 godina postojanja i pobednice programa „Ritam Evrope“ Ena Gogić, Ena Šošić, Milana Rajkov i Iva Plemić za promociju grada Kikinde.

 

skrining aorte 2

Svi građani koji su to želeli, više od 300 njih, besplatno su se podvrgli ultrazvučnom snimanju trbušne aorte u mobilnoj ordinaciji Klinike za vaskularnu i endovaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije.

Karavan pod nazivom „Aorta nije samo na srcu“ organizovan je radi prevencije, ranog otkrivanja i lečenja abdominalne aneurizme. Dostupan je svim građanima starijim od 50 godina i realizuje se u saradnji Ministarstva zdravlja, Udruženja kardiovaskularnih hirurga Srbije i Kliničkog centra Srbije.

Pucanje, odnosno ruptura aneurizme jedan je od vodećih uzroka smrti kod nas i u svetu.

– Aneurizma, odnosno proširenje abdominalne aorte, može biti opasno ako je veliko jer može da dođe do komplikacija i do neželjeniog ishoda. Ukoliko je malo, može da se prati i da se reaguje na vreme. Svaki put kada radimo ultrazvučno snimanje stomaka, mi gledamo i abdominalnu aortu. Sama aneurizma može da daje simptome, ali i ne mora. Moguće je da čovek ima bolove, a može i da se napipa. Upozoravajući simptomi su bol, pulsiranje u stomaku, bol u leđima – rekao je za „Kikindski portal“ dr Vukosav Trkulja, načelnik Odeljenja radiologije Opšte bolnice u Kikindi.

Doktor Trkulja dodaje da su najrizičnija kategorija muškarci stariji od 65 godina koji su dijabetičari i pušači.

Jedini lek za aneurizmu, ukoliko se otkrije na vreme, je operacija.

Pucanje aneurizme se naziva ruptura i nastaje ukoliko se aneurizma ne operiše – 80 odsto bolesnika sa rupturom aneurizme aorte umre, što je jedan od 15 najčešćih uzroka smrti kod nas i u svetu.

error: Content is protected !!